Reagirajući na prijedlog kojega je u ponedjeljak predstavila Socijaldemokratska partija BiH (SDP BiH) i po kojemu bi se članovi Predsjedništva BiH ubuduće birali neizravno iz reda zastupnika u Zastupničkom domu parlamenta BiH, "Koalicija 143" je podsjetila kako se tome otvoreno protive stranke iz Republike Srpske koje inzistiraju na izravnom biranju člana Predsjedništva BiH koji dolazi iz tog entiteta.
"Asimetrični izbor članova Predsjedništva BiH opasan je i protivan interesima građana BiH", ocjena je koalicije nevladinih udruga.
Prema prijedlogu SDP BiH koji je usuglašen s HDZ BiH, HDZ 1990. i Savezom za bolju budućnost (SBB), članovi Predsjedništva BiH ubuduće bi se birali među zastupnicima u parlamentu, a kandidirali bi ih klubovi zastupnika. Njihovo imenovanje u načelu moraju potvrditi oba doma parlamenta, no u slučaju da to nije moguće konačnu odluku donosi Dom naroda.
U biti je riječ o zahtjevu dva HDZ-a koji drže da bi se neizravnim izbornom članova državnog vrha spriječilo da hrvatskog člana izaberu glasači druge nacionalnosti kako je to već dva puta bilo u slučaju Željka Komšića.
Neizravni izbor članova Predsjedništva BiH bio je predlagan i 2006. godine u okviru tzv. travanjskog paketa ustavnih promjena.
Taj je paket međutim oboren u parlamentu jer su protiv njega glasovali HDZ 1990. i Stranka za BiH (SBiH).
Predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Sulejman Tihić je komentirajući sadašnji prijedlog četiri stranke ustvrdio kako on ne rješava ništa pa ni problem diskriminacije pripadnika nacionalnih manjina koji, po sadašnjem ustavu, ne mogu biti birani u Predsjedništvo BiH.
Temeljni je problem po Tihićevoj ocjeni to što bi pravo predlaganja članova Predsjedništva imali samo klubovi tri konstitutivna naroda pa ostaje tek teorijska mogućnost da predlože kandidata koji nije iz reda Hrvata, Srba ili Bošnjaka.
"Neizravni izbor članova Predsjedništva BiH zahtijeva prethodno konstituiranje vlasti na županijskoj i federalnoj razini. To znači da nekoliko mjeseci nakon izbora nećemo imati kompletno Predsjedništvo BiH", dodatno je upozorio Tihić na moguće blokade vlasti. Istaknuo je kako je u postojećim okolnostima SDA sklonija zadržavanju izravnog načina biranja Predsjedništva BiH.
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik je komentirajući prijedlog četiri stranke iz Federacije BiH potvrdio kako je on neprihvatljiv za stranke iz RS-a. "Republika Srpska ima odavno konstituiran stav o tom pitanju, što znači da će definitivno ostati naš izbor na izravan način", kazao je Dodik za medije u RS-u.
Predsjednik Srpske demokratske stranke (SDS) Mladen Bosić se s tim suglasio i istaknuo kako njegova stranka i Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) kojega vodi Dodik neće dopustiti nametenje rješenja koje nude stranke iz FBiH. "To jednostavno neće biti moguće i neće biti izvodljivo", kazao je Bosić.
Prijedlog četiri stranke iz FBiH pokušaj je provedbe presude Europskog suda za ljudska prava iz 2009. godine u tzv. slučaju "Sejdić-Finci" po kojemu je BiH obvezna promijeniti ustav i izborni zakon u dijelovima koji se odnose na način biranja Predsjedništva BiH i zastupnika u Domu naroda parlamenta BiH. Dervo Sejdić, jedan od podnositelja tužbe protiv BiH, kazao je kako ni on nije zadovoljan prijedlogom četiri stranke. "Nisam zadovoljan tim sporazumom i načinom na koji oni žele rješiti pitanje presude Europskog suda (pravde) i to sam im i rekao", izjavio je Sejdić lokalnim medijima.
"Koalicija 143" ocjenjuje kako bi situacija u kojoj bi građani RS izravno birali jednog, a parlament ostala dva člana koji dolaze s područja Federacije BiH bio "opasan za već ionako slabu demokraciju u BiH".
Podsjećajući na mišljenje Venecijanske komisije, međunarodne stručne pravne skupine koja je 2005. godine ocijenila kako je sustav vlasti u BiH "krajnje neuobičajen" te kako je čudna i podjela izvršne vlasti između Predsjedništva i Vijeća ministara BiH, iz udruge nevladinih organizacija predlažu redefiniranje ukupne uloge šefa države.
Predlažu tako da se najveći dio izvršne vlasti prebaci na Vijeće ministara, a da se uvede dužnost predsjednika države s uglavnom ceremonijalnim ovlastima ili pak švicarski model predsjedavanje državom.
Ukoliko takav dogovor nije moguć, iz "Koalicije 143" su poručili kako Predsjedništvo BiH sa sadašnjim ovlastima mora biti izravno birano i imati jasan izborni legitimitet.