Barel na londonskom tržištu pojeftinio je tako 81 cent i stajao 99,51 dolar. Na američkom tržištu cijena sirove nafte pala je 23 centa, na 85,76 dolara.
U ranijoj azijskoj trgovini cijena barela nafte pala je više od dva dolara, na 98,22 dolara, nakon što je norveška vlada intervenirala i naložila trenutni prekid štrajka u sporu sindikata i poslodavaca kako bi spriječila potpuni prekid proizvodnje u norveškoj naftnoj industriji. Štrajk oko mirovina, započet 24. lipnja, srezao je za oko 13 posto naftnu proizvodnju i potaknuo rast cijena iznad 100 dolara u ponedjeljak.
"Intervencija norveške vlade znači da je spriječen značajniji prekid isporuke nafte", tumači Olivier Jakob iz tvrtke Petromatrix u bilješci.
Slabljenju cijena pridonijele su i vijesti iz Kine, drugog najvećeg potrošača nafte. Kineski uvoz nafte u lipnju pao je na najnižu razinu u ovoj godini, s rekordno visoke razine koju je dosegnuo samo mjesec dana ranije, s obzirom na pad kupovina tamošnjih rafinerija u okolnostima usporavanja potražnje za naftom.
Sama Kina je zaslužna za više od polovine rasta svjetske potražnje za naftom u prošloj godini.
"Smanjena potražnja za naftom iz Kine mogla bi rezultirati daljnjim povećanjem ionako značajno prekomjerne opskrbe naftnih tržišta, što priječi daljnji oporavak cijena", piše u bilješci analitičara banke Commerzbank.
Odvojeno je Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) u utorak izvijestila da je cijena referentne košarice barela njezine nafte u ponedjeljak iznosila 96,92 dolara, što znači da je gotovo nepromijenjena u odnosu na petak.