Cijena barela sirove nafte u Londonu za isporuke u kolovozu porasla je za 1,60 dolara na 92,96 dolara. Na američkom tržištu bila je u plusu 1,73 dolara i iznosila 79,42 dolara. Na oba tržišta cijene su na dobrom putu da u drugom tromjesečju zabilježe pad za više od 20 posto, najveći od financijske krize 2008.
Čelnici eurozone dogovorili su da će u kratkom roku omogućiti da se europski krizni fondovi iskoriste za stabiliziranje tržišta obveznica. Utanačili su i druge mjere koje predstavljaju prvi korak prema europskoj bankovnoj uniji.
Rast cijena nafte može se dijelom pripisati i potrazi ulagača za povoljnim prilikama za kupovinu, nakon strmog, 3-postotnog pada cijena nafte dan ranije.
"Cijena nafte jučer je dramatično pala pa su ulagači krenuli u pokrivanje pozicija i koristili priliku za jeftinu kupovinu“, zaključio je Ben Le Brun, analitičar tržišta iz tvtke OptionsXpress u Sydneyu.
Na strani ponude pozornost se zadržala na Norveškoj, gdje će se lideri tri sindikata zaposlenih u naftnoj industriji sastati tijekom dana i razmotriti moguću eskalaciju štrajka zbog kojeg je proizvodnja nafte smanjena gotovo za petinu a zatvoren je i dio proizvodnje prirodnog plina.
Ulagači također prate priljev nafte iz Irana, koji će se od 1. srpnja naći pod sankcijama SAD-a i EU-a.
Vodeći azijski kupci iranske nafte smanjili su uvoz za više od 250.000 barela dnevno u prvih pet mjeseci ove godine.
Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) objavila je u međuvremenu na svojim internetskim stranicama da je cijena referentne košarice njezine nafte u četvrtak iznosila 90,92 dolara, što znači da je ostala gotovo nepromijenjena u odnosu na dan ranije.