Cijena barela sirove nafte pala je na tržištu u Londonu 1,88 dolara, na 95,96 dolara da bi se potom stabilizirala na 96,10 dolara. Na američkom je tržištu kliznula 1,44 dolara, spustivši se na 83,52 dolara.
U petak su cijene nafte poskočile više od šest dolara po barelu na londonskom tržištu, odnosno više od sedam dolara na američkom tržištu, zrcaleći optimizam da će sporazum europskih čelnika o izravnoj dokapitalizaciji banaka iz europskog kriznog fonda ojačati njihovu poziciju i sniziti troškove zaduživanja Italije i Španjolske.
Na početku novog tjedna taj su optimizam prigušili slabi podaci o aktivnostima u kineskoj i europskoj industriji. Tako je najnovije izvješće ugledne tvrtke za prikupljanje gospodarskih podataka Markit za lipanj pokazalo najveće rezanje radnih mjesta u realnom sektoru eurozone u dvije i pol godine. Posebno zabrinjava što znakove slabosti sada pokazuju i Njemačka i Francuska.
Istodobno je najnoviji indeks menadžera nabave za kinesku industriju u lipnju pokazao pad aktivnosti osmi mjesec zaredom.
"Naftna tržišta pokreću psihološki faktori. Današnja je rasprodaja prirodna reakcija na ogromni skok cijena krajem prošlog tjedna", zaključio je Eugen Weinberg iz frankfurtskog Commerzbanka.
U nedjelju je stupila na snagu europska zabrana uvoza iranske nafte, koja bi trebala srezati iransku zaradu na izvozu nafte i time prisiliti Teheran na ukidanje spornog nuklearnog programa. Zapadne zemlje smatraju da je njegov cilj proizvodnja nuklearnog oružja a Iran odbacuje takve tvrdnje.
Iranski izvoz smanjio se u lipnju za 180 tisuća barela dnevno, na 2,95 milijuna barela dnevno, procjenje Reuters na osnovi ankete među naftnim poduzećima. Iz Teherana poručuju da su u potpunosti spremni za neutralizaciju utjecaja sankcija, ukazujući na devizne rezerve od 150 milijardi dolara
Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) izvijestila je u međuvremenu da je cijena barela referentne košarice njezine nafte u petak iznosila 92,99 dolara, što znači da je bila 2,07 dolara viša nego dan ranije.