BEČ - Regija srednje i istočne Europe u ovoj će godini u cjelini zabilježiti prosječan rast BDP-a od 2,6 posto, uz prognoziranu stopu rasta od 3,2 posto za 2013., dok se za Hrvatskoj tijekom 2012. ne predviđa nikakav rast, pokazuje Raiffeisen istraživanja na temu "Srednja i istočna Europa (SIE) prkosi turbulenciji u eurozoni". "Srednja i istočna Europa (SIE) do sada se uspješno oduprla turbulenciji u eurozoni i postigla zadovoljavajuću stabilnost", stoji u analizi koju potpisuje Peter Brezinschek, direktor Raiffeisen istraživanja, jedinice u sastavu Raiffeisen Bank International (RBI). Najuspješnije su i dalje Poljska s realnim rastom BDP-a u visini 2,8 posto i Rusija s 3,7 posto dok je stanje na Balkanu i dalje manje povoljno pa se stoga u Hrvatskoj, Srbiji i Bosni i Hercegovini ne očekuje nikakav rast tijekom 2012. godine.
BERLIN - Industrijske narudžbe u Njemačkoj u svibnju su porasle 0,6 posto u odnosu na mjesec ranije, poglavito zahvaljujući većem priljevu narudžbi iz partnera u eurozoni, objavilo je njemačko ministarstvo gospodarstva. Time je došlo do neočekivanog zaokreta, budući da je u travnju zabilježen pad industrijskih narudžbi od 1,4 posto prema mjesecu ranije, po revidiranim podacima ministarstva. Rast narudžbi u industriji najvećeg europskog gospodarstva najvećim dijelom proizlazi iz 7,7-postotnog rasta narudžbi iz ostalih članica eurozone. Ukupne inozemne narudže pritom su porasle za 2,3 posto, dok su domaće smanjene za 1,3 posto, objavilo je ministarstvo.
LONDON - Agencija za kreditne rejtinge Moody's u četvrtak je promijenila prognozu iz stabilne u negativnu za samostalni rejting financijske snage britanske banke Barclays, ocijenivši nepovoljnim za držatelje obveznica odlazak nekolicine visokih bančinih dužnosnika zbog skandala oko manipulacija liborom. "Moody's Investors Service danas je promijenio prognozu iz stabilne u negativnu za samostalni rejting financijske snage 'C-/baa2' britanske banke Barclays", stoji u priopćenju agencije za kreditne rejtinge. Takva odluka odražava zabrinutost da bi se ostavke visokih bančinih dužnosnika i posljedična neizvjesnost u vezi smjera poslovanja te britanske banke mogle negativno odraziti na držatelje obveznica, tumače u agenciji.
MADRID - Španjolski troškovi zaduživanja porasli su na današnjoj aukciji usprkos dogovoru europskih čelnika da će europski krizni fondovi ubuduće moći kupovati državne obveznice na sekundarnom tržištu i izravno dokapitalizirati banke. Madrid je prodao tri milijarde eura obveznica s tri roka dospijeća i usprkos solidnoj potražnji prinosi na one s duljim rokovima dospijeća bili su viši nego u lipnju. Ministarstvo financija prodalo je 747 milijuna eura obveznica s rokom dospijeća od 10 godina uz prosječan prinos od 6,43 posto. Na aukciji održanoj 7. lipnja iznosio je 6,044 posto. Madrid je prodao i 1,2 milijarde eura obveznica s rokom dospijeća 30. srpnja 2015., i to uz prinos od 5,086 posto, u usporedbi s 5,457 posto koliko je iznosio na aukciji održanoj 21. lipnja. Obveznice vrijedne milijardu eura s rokom dospijeća 31. listopada 2016. prodane su uz prinos od 5,536 posto. Čini se da mjere koje su prošlog vikenda dogovorili čelnici eurozone nisu previše pomogle Španjolskoj.
NIKOZIJA - Ciparski predsjednik Demetris Christofias istaknuo je da ne vidi ništa loše u činjenici da istodobno traži financijsku pomoć od Rusije i od Europske unije. "Ne razumijem zašto bi to bilo loše. Mi imamo vrlo dobre odnose s Rusijom i nadam se da ćemo dobiti pozitivan odgovor od Moskve", rekao je Christofias u razgovoru sa skupinom bruxellskih dopisnika koji su doputovali na Cipar u povodu preuzimanja rotirajućeg predsjedništva EU-a. Cipar je 25. lipnja postao peta zemlja eurozone koja je zatražila financijsku pomoć Europske unije radi spašavanje bankarskog sektora koji se našao na udaru krize u Grčkoj. Procjenjuje se da će Cipru trebati oko 10 milijada eura, što je u odnosu na svote odobrene drugim zemljama eurozone kap u moru, ali ipak više od polovice ciparskog BDP-a. Rusija je prošle godine odobrila Cipru kredit od 2,5 milijardi eura po vrlo povoljnim kamatama od 4,5 posto, a spremna je i opet pomoći.
RIM - Talijanski proračunski deficit povećan je u prvom ovogodišnjem tromjesečju, pokazali su službeni podaci državnog ureda za statistiku. Manjak je u razdoblju od siječnja do ožujka porastao na osam posto BDP-a, sa sedam posto u istom lanjskom razdoblju, izvijestio je Istat. Prihodi od poreza i ostali izvora pali su jedan posto dok je javna potrošnja porasla 1,3 posto. Italija u ovoj godini planira srezati manjak na 1,7 posto BDP-a a premijer Mario Monti namjerava to postići opsežnim smanjenjem potrošnje i podizanjem poreza, te uvođenjem novog poreza na stanovanje.
PEKING - Kineska središnja banka snizila je ključne kamatne stope po drugi put u mjesec dana u najnovijem pokušaju da potakne posustali rast drugog po veličini svjetskog gospodarstva. Ključne kamatne stope na jednogodišnje pozajmice bit će snižene za približno trećinu postotnog boda, na šest posto, dok će kamate na jednogodišnje depozite biti snižene za četvrtinu postotnog boda i iznosit će tri posto, objavila je središnja banka na internetskoj stranici. Banke će ujedno moći nuditi kredite po čak 30 posto nižim kamatama od navedenih referentnih. Odluka stupa na snagu u petak. Prošli je put središnja banka snizila kamate 7. lipnja.
TOKIO - Japan je danas okončao dvomjesečno razdoblje bez korištenja nuklearne energije, ponovno pustivši u rad treći reaktor nuklearne elektrane Ohi, nakon što je zbog nesreće u nuklearnoj elektrani Fukushimi Daiichi iz sigurnosnih razloga isključio svoje reaktore. Japanska je vlada odobrila ponovno pokretanje reaktora 3 i 4 u elektrani Ohi na zapadu Japana kako bi se izbjegla moguća ljetna kriza u opskrbi strujom. Zabrinutost javnosti zbog nuklearne energije međutim i dalje je velika, a ispitivanja javnog mišljenja pokazuju da oko 70 posto glasača želi da Japan u budućnosti odustane od nuklearne energije. Prije nesreće u elektrani Fukushimi Japan je 30 posto svoje struje prozvodio korištenjem nuklearne energije i bio je njen treći najveći korisnik u svijetu, nakon Sjedinjenih Država i Francuske.
BERLIN - Njemački automobilski div Volkswagen objavio je da je postigao sporazum temeljem kojeg će do početka idućeg mjeseca kupiti preostalih 50,1 posto udjela u Porscheu, izvijestili su europski mediji. VW će za udio platiti 4,46 milijardi eura plus jednu vlastitu redovnu dionicu. Dvije kompanije dogovorile su 2009. spajanje ali su njihovi planovi naišli na brojne pravne prepreke. Najnovija će transakcija vjerojatno smanjiti troškove i povećati zaradu Volkswagena koji se želi uspeti na tron i postati najveći proizvođač automobila u svijetu. VW i Porsche pokušali su ubrzati spajanje ali je značajna prepreka bio vjerojatni veliki porez koji bi morale platiti. U slučaju da VW kupi preostali udio prije 2014., dvije kompanije možda bi morale platiti više od milijardu eura poreza. Bude li pak transakcija strukturirana tako da VW ustupi jednu svoju dionicu Porscheu, ta će obveza možda biti izbjegnuta jer će transkacija biti okvalificirana kao restrukturiranje kompanije a ne kao preuzimanje.
FRANKFURT/LONDON - Europska središnja banka (ECB) smanjila JE ključnu kamatnu stopu na rekordno nisku razinu kako bi poduprla posustalo gospodarstvo, dok je britanska središnja banka zadržala postojeće kamate, najavivši ujedno novi krug monetarnih poticaja za recesijom pogođeno gospodarstvo. Ključna kamatna stopa u eurozoni snižena je za četvrtinu postotnog boda, na rekordno niskih 0,75 posto, objavio je ECB. Odvojeno, britanska središnja banka BoE danas je pokrenula treći krug monetarnih poticaja, najavivši da će ponovno tiskati novac u iznosu 50 milijardi funta koje će utrošiti na kupovine britanskih državnih obveznica kako bi pomogla gospodarstvu da izađe iz recesije. Kamatne stope zadržane su na 0,5 posto.
LONDON - Cijene nafte porasle su Na međunarodnim tržištima prema 102 dolara za barel zbog bojazni od naglog smanjenja norveške proizvodnje nakon što je naftni div Statoil odlučio obustaviti proizvodnju kako bi iznudio prekid štrajka naftnih radnika. Cijena barela sirove nafte porasla je na tržištu u Londonu 1,92 dolara, na 101,69 dolara, nakon što je nakratko dosegnula i 102,25 dolara. Na američkom se tržištu barelom trgovalo po 49 centi višoj cijeni od 88,15 dolara. Nakratko je poskočila i na 88,77 dolara. Vodeći norveški proizvođač nafte Statoil objavio je da će 9. srpnja početi gasiti proizvodnju, koja će u konačnici biti smanjena za 1,2 milijuna barela dnevno ekvivalenta nafte, budući da će oko 6.500 radnika izgubiti pristup radnim mjestima. "Norveška je na glasu kao pouzdan proizvođač pa će u slučaju obustave proizvodnje vlada intervenirati. To znači da će štrajk vjerojatno završiti ranije no što se očekivalo pa je skok cijena tek prva reakcija", procjenjuje Carsten Fritsch iz Commerzbanka, predviđajući stabilizaciju cijena nakon vladine intervencije.
TOKIO - Na azijskim su burzama cijene dionica jutros pale, jer su ulagači oprezni uoči sjednice čelnika Europske središnje banke od kojih se očekuje smanjenje ključnih kamata kako bi se potaknuo rast gospodarstva eurozone. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks bio u minusu 0,3 posto, dok su cijene dionica u Hong Kongu, Australiji i Šangaju oslabile između 0,2 i 1,1 posto. Burzovni indeksi u Južnoj Koreji i Singapuru stagniraju, dok je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio na gubitku 0,5 posto, nakon što je jučer dosegnuo najvišu razinu u sedam tjedana.