BRUXELLES - Hrvatska je izradila vrlo detaljan akcijski plan za rješavanje preostalih obveza u pripremama za članstvo u Europskoj uniji i sve te obveze bit će ispunjene u sljedećih nekoliko mjeseci, izjavila je u srijedu u Bruxellesu hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić. Ministrica Pusić sudjelovala je na sastanku Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje između EU-a i Hrvatske. Europsku stranu predstavljali su danski ministar za europska pitanja Nicolai Wammen i povjerenik za proširenje Štefan Fuele. "Mi smo se vrlo dobro pripremili za ovaj sastanak, predočivši akcijski plan kojim smo reagirali na prvo izvješće o monitoringu koje je Komisija objavila u travnju", rekla je ministrica Pusić. Ministrica je objasnila da je u tom akcijskom planu, koji je vlada prihvatila 21. svibnja, definirana 51 točka s primjedbama Komisije te da on sadrži sve pojedinosti kako će se te primjedbe razriješiti, što će se poduzeti, tko je zadužen za to i do kada to mora biti riješeno.
BRUXELLES - Ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić izjavila je u srijedu u Bruxellesu kako ne očekuje probleme oko ratifikacije hrvatskog pristupnog ugovora u Sloveniji zbog neriješenog pitanja Ljubljanske banke. "Apsolutno ne vidim kako bi to moglo ugroziti ratifikaciju u Sloveniji. Sigurno je da ima otvorenih pitanja i uvijek će ih biti među susjedima. Mi moramo biti spremni i sposobni rješavati otvorena pitanja, ova današnja i ona buduća. Za ovo konkretno pitanje Ljubljanske banke treba naći odgovarajuće rješenje, ali to nema nikakve veze s ratifikacijom i hrvatskom spremnošću za članstvo", odgovorila je Pusić na novinarsko pitanje nakon završetka sastanka Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje između EU-a i Hrvatske. Što se tiče odnosa sa Srbijom, u svjetlu posljednjih izjava novoizabranog srbijanskog predsjednika Tomislava Nikolića koje su naišle na osudu hrvatskih dužnosnika, ministrica Pusić je rekla kako očekuje da se u Srbiji završi s "predizbornom retorikom" jer su izbori već prošli.
ZAGREB - Predsjednica Kosova Atifeta Jahjaga odvojeno se u srijedu u Zagrebu sastala s premijerom Zoranom Milanovićem i predsjednikom Hrvatskog sabora Borisom Špremom koji su istaknuli da će Hrvatska svojim iskustvom pomoći Kosovu i ostalim zemljama regije na putu u euroatlantske integracije, priopćila su vlada i Hrvatski sabor. Jahjaga, koja boravi u službenom posjetu Hrvatskoj, čestitala je Zagrebu na velikom uspjehu postignutom u ostvarivanju članstva u Europskoj uniji, naglasivši da će hrvatsko iskustvo biti od velike pomoći Kosovu i ostalim zemljama u regiji. Skori ulazak Hrvatske u Europsku uniju signal je ostalim članicama da su zemlje u našoj regiji spremne provesti strukturne reforme u svrhu ispunjavanja svih nužnih uvjeta za članstvo, rekla je Jahjaga.
MOSTAR - Predsjedništvo HDZ-a BiH zaključilo je u srijedu da nova vladajuća koalicija na državnoj razini treba provesti promjenu vlasti u županijama, Federaciji BiH i u Vijeću ministara BiH do kraja lipnja što uključuje izbacivanje SDA iz vlasti kao i HSP-a BiH i Narodne stranke Radom za boljitak, koje su prošle godine preuzela hrvatske pozicije u Federaciji BiH. SDP je nakon odluke SDA da ne podrži državni proračun za 2012. odlučio izbaciti ovu stranku iz vlasti na svim razinama te je istodobno potpisao sporazum sa Savezom za bolju budućnost Fahrudina Radončića o ulasku u vlast. Novu koaliciju na državnoj razini bi tako uz HDZ BiH i HDZ 1990, trebali činiti SDP i SBBBiH te SNSD Milorada Dodika i SDS.
LONDON - Američki predsjednik Barack Obama i britanski premijer David Cameron suglasni su da je potreban hitan plan rješenja krize eurozone, objavio je u srijedu Downing Street. Dvojica čelnika su telefonski razgovarali o dužničkoj krizi u Europi i sljedećem summitu G20. Tijekom razgovora Obama i Cameron su se složili u vezi potrebe žurnog plana rješenja krize eurozone i vraćanje povjerenja tržišta, kao i dugoročnoj strategiji održavanja jake jedinstvene valute, rekla je glasnogovornica britanskog premijera. Britanski premijer više je puta pozvao čelnike eurozone da poduzmu odlučne akcije za rješenje te krize.
NEW YORK - Međunarodni izaslanik za Siriju Kofi Annan predložit će u četvrtak da zapadne sile, Rusija i Kina osnuju novu kontaktnu skupinu koja bi trebala uvjeriti Damask da pokrene politički dijalog s oporbom, doznaje se iz diplomatskih izvora. Annan bi mogao čak predložiti da Iran i druge važne zemlje na Bliskom istoku uđu u tu skupinu, istaknuli su izvori. Annan će se u četvrtak obratiti Općoj skupštini UN-a, a potom Vijeću sigurnosti. Po pisanju Le Mondea i The Washington Posta, Annan će predložiti Vijeću da se oko istog stola okupe Turska, Saudijska Arabija, Katar, Iran i šest stalnih članica Vijeća sigurnosti (SAD, Rusija, Francuska, Velika Britanija i Kina).
PEKING - Rusija i Kina u zajedničkom su priopćenju nakon posjeta ruskog predsjednika Vladimira Putina Pekingu objavile da se protive svakoj stranoj vojnoj intervenciji u Siriji i Iranu. "Rusija i Kina odlučno se protive pokušajima rješenja krize u Siriji stranom vojnom intervencijom, kao i nametanjem promjene režima", stoji u istom dokumentu. Dvije zemlje žele novu međunarodnu konferenciju o stanju u Siriji, gdje je režim predsjednika Bašara al-Asada suočen s narodnim ustankom.
VATIKAN - Vatikan je izložen ucjeni, posebice nakon dokumenata koje je prošli tjedan objavio dnevni list La Repubblica, priopćila je u srijedu Sveta Stolica i dodala da je uhićeni Papin sobar Paolo Gabriele u srijedu ponovno ispitan. Na sad već redovnom brifingu za novinare o tijeku istrage o curenju povjerljivih dokumenata, vatikanski glasnogovornik otac Federico Lombardi je naglasio da je Sveta Stolica izložena teškim prijetnjama, odnosno ucjeni. Lombardi je govorio o anonimnom pismu "vatikanskog izvora" koje je objavila Repubblica u kojem se na ostavku pozivaju dva visoka crkvena dužnosnika, državni tajnik kardinal Tarcisio Bertone i Papin osobni tajnik monsignor George Gaenswein i u suprotnom prijeti objavom dodatnih povjerljivih dokumenata.
MOSKVA - Američka državna tajnica Hillary Clinton pozvala je u srijedu Azerbajdžan da više poštuje ljudska prava. Tijekom kratkog posjeta toj zemlji, Clinton je uz zabrinutost za ljudska prava izrazila i američki interes za njezine energetske resurse, sastavši se s aktivistima za otvoreniju vladu te obišavši godišnji energetski sajam. "Pozivamo vladu da poštuje pravo svojih građana da na miran način izražavaju svoja stajališta te da oslobodi one koji su pritvoreni zato što su to činili", kazala je Clinton nakon sastanka s azerbajdžanskim predsjednikom Ilhamom Alijevim. Kritičari optužuju Alijeva, koji je 2003. naslijedio svojeg oca na čelu države, da guši glasove oporbe. No Baku ističe da u zemlji postoji puna sloboda govora i vitalan oporbeni tisak.