Za dokapitalizaciju tzv. "co co" obveznicama (contingent convertible bonds) odlučuje se u vrijeme financijske krize sve više banaka u svijetu čiji vlasnici nemaju svježa sredstva za dokapitalizaciju, a na ovaj bi način NLB svoju stopu kapitalske adekvatnosti mogla povećati na potrebnu razinu do kraja ovog mjeseca, kako od nje zahtijevaju nacionalni i europski bankarski regulatori, objavila je Slovenska tiskovna agencija STA.
Slovensko ministarstvo financija potvrdilo je u utorak da će vlada u parlament po hitnom postupku ovih dana uputiti promjene zakona o bankarstvu. Izmjenama će se dopustiti mogućnost izdavanja "co co" obveznica za dokapitalizaciju banaka u državnom vlasništvu.
"U uvjetima otežane dostupnosti svježeg kapitala izdavanje co-co obveznica omogućit će učinkovito i brzo postizanje kapitalske adekvatnosti banaka, a time i financijske stabilnosti", navelo je slovensko ministarstvo financija, potvrđujući da će NLB takvim obveznicama biti dokapitalizirana u postavljenom roku, odnosno do kraja ovog mjeseca.
Kako navode slovenski mediji, za skupštinu dioničara NLB-a, koja će se održati 27. lipnja, pripremljen je prijedlog da se dokapitalizacija banke od 380 milijuna eura izvrši zamjenom novih 5,5 milijuna dionica banke za co-co obveznice, te dodatnom ponudom još 1,89 milijuna novih dionica koje bi se prodavale bez prospekta. Cijena novih dionica NLB-a bila bi 68,71 eura.
Ljubljanski list "Dnevnik" tvrdi da je takav oblik dokapitalizacije najveće slovenske banke, na kojega se vlada odlučila zbog kašnjenja u pregovorima o dokapitalizaciji svježim sredstvima koji se vode sa suvlasnikom NLB-a, belgijskom skupinom KBC, te sa Europskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) kao mogućim ulagačem, privremeno rješenje.
Njime će se vjerojatno spriječiti pad kreditnog rejtinga Slovenije i daljnje povećanje kamata na njene državne obveznice, navode slovenski mediji.
S druge strane, mediji navode da nije izvjesno kako će izdavanje hibridnih obveznica koje se uvjetno mogu pretvoriti u kapital banke bez ponude za njeno preuzimanje djelovati na potencijalne investitore. Uz to, izdavanje hibridnih obveznica znači da se povećava rizik da će troškove dokapitalizacije svojih najvećih banaka ipak na kraju morati pokriti država, a to je ono što je nova vlada htjela svakako izbjeći, navode mediji.