Preregistraciju prijeratnih bošnjačkih stanovnika Srebrenice potiče posebna koordinacija bošnjačkih nevladinih udruga pod nazivom "Glasat ću za Srebrenicu".
Ta je koordinacija utemeljena ranije ovog mjeseca nakon odluke Središnjeg izbornog povjerenstva (SIP) da na ovogodišnjim lokalnim izborima za Srebrenicu neće vrijediti posebna pravila kao na izborima prije četiri godine.
Tada je posebnom odlukom parlamenta BiH dano pravo svim prijeratnim stanovnicima Srebrenice da glasuju za općinsko vijeće i načelnika srebreničke općine bez obzira na tadašnje mjesto prebivališta.
Ove godine u Srebrenici će vrijediti pravilo kao i u drugim općinama, što znači kako će tamo moći glasovati samo one osobe koje u Srebrenici imaju prijavljeno prebivalište.
Bošnjačke političke stranke odmah su iskazale nezadovoljstvo tom činjenicom s argumentacijom kako brojni izbjegli Bošnjaci iz Srebrenice, koji se žele vratiti, ne žive u tom gradu jer za to nemaju ni elementarnih uvjeta poput zdravstvenog osiguranja pa su prisiljeni prijavljivati se u općinama na području Federacije BiH.
Stranka demokratske akcije (SDA) najavila je kako zbog toga razmišlja i o bojkotu izbora u Srebrenici.
Provedbi izbora po općevažećim pravilima protive se i udruge koje okupljaju obitelji ubijenih Srebreničana strahujući kako bi nova vlast koju bi uspostavile stranke sa srpskim predznakom dovele u pitanje i status memorijalnog centra posvećenog žrtvama genocida što ga je 1995. počinila vojska bosanskih Srba.
Procjena je kako će uz postojeći sastav prijavljenih stanovnika u Srebrenici vlast u toj općini po prvi puta nakon rata osvojiti neka od stranaka sa srpskim predznakom, uključujući tu i poziciju načelnika. Takav razvoj događaja mogao bi se izbjeći jedino uz jačanje bošnjačkog biračkog tijela odnosno ukoliko bi se tamo u zakonskom roku prijavilo novih četiri do pet tisuća bošnjačkih birača.