U načelu, neke dugoročne posljedice napuštanja eurozone nisu posve negativne. Eurozona više neće morati brinuti o nečemu što je oduvijek bila njezina najslabija karika. I dok bi nova grčka valuta sasvim sigurno odmah izgubila na vrijednosti, to bi grčko gospodarstvo učinilo puno konkurentnijim, smatra komentator britanske agencije.
No, kratkoročni učinci bili bi teški, kako za domaće tako i za globalno gospodarstvo. Grčka bi u post-euro razdoblju morala uvoziti hranu i gorivo, svakodnevni život sveo bi se na razmjenu roba i usluga, a vlada ne bi mogla platiti radnike na način koji oni žele.
"Bio bi to kaos", rekao je Marios Efthymiopoulos, gostujući profesor u Centru za napredne međunarodne studije sveučilišta John Hopkins. "Banke bi propale i morali bi ih nacionalizirati. Jedino sredstvo plaćanja bili bi kuponi. Postoji samo jedan tiskarski stroj za novac. Onaj u muzeju u Ateni koja više ne radi", rekao je.
Troškovi upravljanja onim što se sve češće naziva "Grexit" (izlazak Grčke), a uzimajući u obzir poremećaje globalnog tržišta i golemi financijski pritisak na Španjolsku i Italiju, mogli bi dvostruko premašiti troškove pomoći održavanja Grčke na "financijskom životu".
Svjetski čelnici okupljeni na summitu G8 u Camp Davidu potvrdili su predanost cilju da Grčku ostane u eurozoni, ističući zabrinutost zbog troškova u slučaju njezina izlaska. Ne vjeruju svi da će to biti dovoljno, a nepoznanice su izuzetno brojne.
"Ne znamo još puno toga. Ako Grčka napusti euro, morat će napustiti i EU", rekao je Domenico Lombardi s instituta Brookings, iako neki sugeriraju da se takve prijetnje mogu protumačiti kao pritisak da Atena ostane dio bloka.
S obzirom na dramatičnu promjenu života u slučaju izlaska iz eurozone, društveni nemiri u Grčkoj bit će neizbježni. Tko god donese tu odluku, ako se ona uopće donese u Ateni, sasvim sigurno neće moći računati da će ostati na vlasti niti nekoliko tjedana, a moguće čak niti nekoliko dana nakon toga.
"Stvar bi mogla biti revolucionarna, u svakom smislu te riječi", upozorio je Tyson Barker iz zaklade Bertelsmann. "Nekoliko je načina na koji bi se to moglo izvesti, a jedan od njih je i da završe kao Kuba koja koristi nekoliko valuta ili gospodarstvo robne razmjene, u najmanju ruku u prvim danima", kaže Barker.
Privatne tvrtke i strane države, uključujući Veliku Britaniju i SAD, već imaju izrađene planove za slučaj raspada eurozone. Grčka je, međutim, u puno osjetljivijem položaju.
Već su ovoga tjedna grčki štediše, kao i u nešto manjem broju štediše u ostalim južnim državama eurozone, počeli povlačiti svoje uloge iz banaka, turisti ne dolaze, a izvoznici traže gotovinsko plaćanje.