Od raspada Sovjetskog Saveza banke su se izvještile u uvođenju novih valuta, od estonske krune do kazahstanske tenge, a napose pri provedbi najvećeg posla - uvođenja eura.
Planiranje povratka na drahmu banke razmatraju od 2009., kad je izbila financijska kriza u Grčkoj, objašnjava Hartmut Grossman iz savjetodavne tvrtke ICS Risk Advisors, koja radi za banke na Wall Streetu.
"Mnoge tvrtke, ne samo u Europi, nego i ove ovdje, odavno to razmatraju", jer "izlazak Grčke iz eurozone nije nova ideja", kaže Grossman.
Grci većinom žele ostati u eurozoni no ipak su mnogi na nedjeljnim izborima povjerenje dali strankama koje se protive strogim mjerama štednje na koje se Grčka obvezala u zamjenu za nastavak dobivanja zajma.
Dok stranački prvaci vrlo mukotrpno pokušavaju sastaviti vladu, sve se glasnije govori o novim izborima te izgonu Grčke iz eurozone.
Međutim, grčki izlazak iz eurozone stvorio bi niz zakonskih i praktičnih problema bankama. Velik problem bankama eurozone bila bi gotovina koju bi morale imati za pojedince ili tvrtke koji posluju s Grčkom.
Nadalje, problem bi bio koju tečajnu stopu primijeniti, a to bi ovisilo o zakonima koje bi donijela Atena za trgovinu drahmom. Ako Grčka, primjerice, nametne tečajnu stopu jedan euro za jednu novu drahmu, to bi moglo donijeti goleme gubitke stranim bankama jer se takav tečaj ne bi održao na tržištima.
Drahma bi brzo gubila na vrijednosti zbog teškog stanja grčkoga gospodarstva, što bi svim zajmodavcima uzrokovalo probleme oko toga vratiti svoj novac.
Banke su proučile nekoliko opcija kako bi se zaštitile, piše Reuters, te dodaje da je pred njima niz neodgovorenih pitanja. Najmanji problem bit će tiskanje novčanica i kovanje drahmi, jer Grčka nacionalna banka ima vlastitu tiskaru i kovnicu novca.