Uz njega, u panel-raspravi sudjelovala su još dva dobitnika Nobelove nagrade za mir, tibetanski vođa Dalaj-lama i gvatemalska aktivistica za ljudska prava Rigoberta Menchu Tum.
Sedamdesetdvogodišnji ekonomist, koji je u rodnom Bangladešu 70-ih godina prošlog stoljeća izveo pravu revoluciju na području bankarstva svojim konceptom poduzetničkih "mikrokredita", rekao je da bi trebalo promijeniti koncept u kojemu su svi opsjednuti profitom i stvaranjem novca te da je riječ o jednoj vrsti ovisnosti iako novac ne može biti životni smisao nego jer smisao u rješavanju teškoća.
Kreativna sposobnost čovječanstva toliko je velika da bi se mogle riješiti sve teškoće svijeta, ali za to treba promijeniti način razmišljanja, rekao je Yanus. On je izložio primjer osnivanja Grameen banke (što znači Seoska banka) u Bangladešu čime je zasnovao bankarstvo za one koji nemaju novca a žele pokrenuti mali biznis, postupivši sasvim suprotno od konvencionalnih bankara koji daju novac onima koji novac već imaju. Danas ta banka, koja je u vlasništvu onih koji su dobili kredite a većinom je riječ o siromašnima i ženama, posluje dobro i nema problema, a velike je banke morala spašavati država, kazao je Yanus koji tvrdi da je za 70 posto ljudi u svijetu danas bankovni kredit potpuno nedostupan, što treba promijeniti.
Yunus je istaknuo da bi velike korporacije, umjesto da daju novac za humanitarne svrhe, bolje postupile poticanjem socijalnog poduzetništva, odnosno osnivanjem tvrtki koje bi poslovale bez dividende, ali bi rješavale probleme. Kao primjer istaknuo je francusku multinacionalku Danone koja je, u suradnji s njegovom Grameen fundacijom, u Bangladešu omogućila proizvodnju hranjivih jogurta s vrlo niskom cijenom, dostupnom najsiromašnijima, u zemlji u kojoj postoji velik problem pothranjenosti kod djece.
"Rekli smo im da nam daju tehnologiju i osnovali smo zajedničko poduzeće kako bi riješili problem pothranjenosti", rekao je Yanus.
Sadašnja gospodarska kriza odražava se na mnogim područjima, a sve su s njom povezane, no svi nastoje riješiti financijsku krizu, nezaposlenost i druge pojedinačne krize, ne sagledavajući širu globalnu situaciju, rekao je dodavši da se dugoročni problem ne može riješiti ako se ne utvrde njegove osnove.
"Moje je mišljenje da je problem u temeljima gospodarskog sustava, u bjesomučnoj utrci za novcem kojom je današnji čovjek opsjednut. Treba restrukturirati civilizacijske vrijednosti za 21. stoljeće. Na pragu smo civilizacije u kojoj nitko ne bi smio biti nezaposlen, siromašan ili gladan. Nema razloga da naš planet ne bude siguran i sretan", rekao je bangladeški ekonomist i dobitnik Nobelove nagrade za mir u Mariboru.