Janša je rekao da se varaju oni koji misle da će rezultati nedavnih izbora u Grčkoj i Francuskoj dovesti do novih pregovora o fiskalnom paktu te okretanja od prihvaćene politike u EU kojom se zaoštrava financijska disciplina i uvode sankcije protiv članica koje bi kršile odredbe fiskalnog pakta.
"O fiskalnom paktu se neće ponovo pregovarati i ubrzo će stupiti na snagu jer je dovoljno da ga ratificira 12 država potpisnica. On porezne obveznike u svakoj državi štiti od avanturističkih poteza njihove vlade ili neodgovornih vlada u drugim državama europske obitelji. On uvodi pravila igre po kojima se neće moći živjeti na račun drugih, a štiti i buduće generacije kako ih sadašnja ne bi prekomjerno zadužila", rekao je Janša, ističući pri tome problem Grčke.
"Ako Grčka sada ne dobije vladu koja se drži dogovora, doći će do novih izbora na kojima će se odlučivati žele li Grci ostati u eurozoni ili ne", kazao je Janša, dodajući da bi to trebala biti pouka i za Sloveniju i da to treba jasno predstaviti javnosti, jer je ranija vlada Boruta Pahora u tri godine obilježene krizom, unatoč obećanjima Bruxellesu, proračunski deficit održavala na oko 6 posto BDP-a, a zaduženost povećala na 50 posto BDP-a. Zbog toga se Slovenija ne može zaduživati za servisiranje duga i financiranje proračunskog deficita jer su kamate na njene državne obveznice krajem prošle godine dosegle čak 7 posto, rekao je Janša.
Proračunskim rebalansom i mjerama štednje od preko 800 milijuna eura u ovoj godini Janšina vlada želi napraviti prvi korak prema gospodarskom oporavku kojemu će slijediti reforme na području tržišta rada, zdravstva i mirovinskog sustava, školstva te stimulacije za obnovu gospodarske djelatnosti, stranih investicija i smanjivanje nezaposlenosti.
U takve mjere štednje i rezanje troškova Slovenija ulazi kao zadnja zemlja u EU, iako je u vrijeme krize doživjela najveći pad BDP-a u EU i došla u razvojni raskorak sa zemljama iz srednje i istočne Europe pred kojima je nekad imala prednost, istaknuo je slovenski premijer dodajući kako Sloveniji uzor moraju biti uspješne države, a ne one koje izbjegavaju probleme i misle da će njihovo zaduživanje plaćati drugi.
Janša je podsjetio da je Njemačka još programom koji je pokrenuo bivši kancelar Schroeder smanjila rekordan broj nezaposlenih od 5 milijuna na sadašnju vrlo nisku stopu nezaposlenosti, dok je Španjolska ostala pri rigidnom tržištu rada zbog čega sada i španjolska poduzeća "bježe" iz matične države i posluju u Slovačkoj i Češkoj gdje je fleksibilnije tržište rada, a Španjolska se suočava sa stopa nezaposlenosti koja je među najvišima u Europi.
Slovenski parlament u četvrtak i petak odlučivat će o rebalansu ovogodišnjeg proračuna prema kojemu bi se proračunski rashodi smanjili za 1,1 milijardu eura na ranije planiranih te iznosili nešto više od 9 milijardi eura. I prihodi proračuna prema rebalansu bit će niži od prvotnih procjena te iznositi 7,9 milijardi eura.
Janša je u četvrtak izrazio nadu da će sindikati pristati na dogovor da se predloženim zakonom o uravnoteženju javnih financija smanje plaće zaposlenih u javnom sektoru i neka socijalna prava budući da su se, kako je naglasio, ti troškovi zadnjih nekoliko godina financirali pretjeranim zaduživanjem koje više nije moguće.