Prvi čin grčke tragedije završio je u studenome ostavkom vlade Georgea Papandreoua koji je želio da se narod na referendumu izjasni o oštrim mjerama štednje, a drugi čin odigrat će se u nedjelju u zemlji s 10,7 milijuna ljudi pogođenoj najtežom gospodarskom krizom, piše britanski dnevnik Guardian. Nova vlada, tko god je bude sastavio, morat će pronaći novih 11 milijardi eura uštede što traže zajmodavci, a gospodarstvo, koje je palo za 16 posto od početka krize, nastavit će padati ove i iduće godine.
Prema svim anketama izbori neće donijeti većinskog pobjednika.
Nova demokracija (desni centar) trebala bi dobiti između 18 i 22 posto glasova. Za PASOK (lijevi centar) ankete predviđaju od 13 do 18 posto i te dvije stranke, koje čine prinudnu koaliciju nacionalnog jedinstva sastavljenu u studenome, mogle bi zajedno dobiti oko 40 posto što je velik pad u odnosu na 77 posto na zadnjim izborima.
Komunisti bi mogli bi dobiti od 7 do 11 posto, a manje stranke kao radikalna Siriza (ljevica) i nacionalistički LAOS dobile bi od 7 do 12, odnosno tri do četiri posto glasova i ući u parlament, prenosi CNN.
No kada se koalicija uspostavi, za nju će još veći izazov biti nastavak mjera štednje. Nakon dvije godine štednje nametnute u krizi, 2012. je peta godina recesije zaredom u zemlji s nezaposlenošću većom od 21 posto, piše agencija AFP i podsjeća da je preokret ostvaren u ožujku otpisom 105 milijardi eura javnog duga koji drže privatni vjerovnici i odobrenjem drugog međunarodnog zajma.
U tim pregovorima ključnu je ulogu odigrao sadašnji premijer, izvanstranački Lukas Papademos, bivši potpredsjednik Europske središnje banke.
U pet mjeseci "prihvaćeno je 48 zakonskih tekstova", što je najveći posao ikad učinjen u tako malo vremena, rekao je Papademos uoči izbora i naglasio da je vlada tih mjeseci "ispunila svoju misiju" jer je ispregovarala drugi zajam Grčkoj nakon čega je otpisan dio javnog duga i napisan gospodarski program za razdoblje od 2012. do 2014. Nova vlada morat će nastaviti te napore kako bi obnovila gospodarstvo, rekao je Papademos, a prenosi francuski list La Liberation.
I dok su Pasok i Nova Demokracija očajnički pokušavale istaknuti nepostojeće razlike, a zapravo više nego ikada ovise jedna o drugoj, opće protivljenje mjerama štednje koju su Grčkoj u zamjenu za spasonosne zajmove od stečaja osigurali Međunarodni monetarni fond i Europska unija, pogodovalo je rastu popularnosti manjih stranaka ljevice i disidentima desnice.
Mjerama štednje protive se tri stranke ljevice: Syriza, Komunisti i Demokratska ljevica koje bi zajedno mogle dobiti do 40 posto. Ako vladajuće stranke ne uspiju sastaviti vladu, Aleksis Tsipras, mladi karizmatski vođa Sirize, obećao je otkazati mjere štednje i ponovno pregovarati sa zajmodavcima.
U dramatičnoj gospodarskoj situaciji neki su političari zaigrali na kartu nacionalizma i straha od useljenika koji donose kriminal, zarazne bolesti i prijetnju. Ministri u vladajućoj koaliciji pozivaju da se Atena očisti od useljenika i zagovaraju gradnju protuuseljeničkog zida na grčko-turskoj granici. Takva politika, koju je kao diskriminatornu osudila međunarodna organizacija za ljudska prava Amnesty International, mogla bi pogodovati ulasku u parlament ekstremističke stranke Zlatne zore, koja napade useljenike, piše Guardian.
Običan narod muku muči kako preživjeti i nahraniti se u pučkim kuhinjama koje su niknule u grčkim gradovima i drži da su izborni plakati "rasipanje novca" te da bi se "političari trebali sramiti", piše agencija Reuters i prenosi ocjene birača da izbori neće ništa riješiti.