Ako parlament uskoro ne prihvati vladin prijedlog mjera štednje i rebalans proračuna sa smanjenjem javne potrošnje za više od 800 milijuna eura, Slovenija bi za samo godinu dana mogla doći u situaciju u kojoj je prije nekoliko godina bila Latvija koja je zbog lošeg gospodarskog stanja otpustila trećinu javnih službenika, a plaće ostalih smanjila za 20-30 posto, rekao je Janša.
"Danas možete susresti bivše latvijske veleposlanike koji su nezaposleni i traže posao u inozemstvu, a Latvija je imala manji stupanj zaduženosti nego što ga imamo mi", rekao je Janša, odgovarajući u parlamentu na zastupnička pitanja vezana za gospodarsko stanje. Zastupnici su raspravljali o mjerama štednje, zbog kojih su sindikati u javnom sektoru za srijedu najavili štrajk u kojemu će po najavama sudjelovati i zaposleni u školama i bolnicama, javnoj upravi, policiji i carini.
Ako ove godine ne provede ozbiljne mjere štednje, Sloveniju će iduće godine čekati radikalniji rezovi jer prethodnih godina javne troškove, plaće u javnom sektoru, socijalne izdatke i potencijale u odgojno-obrazovnom sustavu nije prilagodila svojim mogućnostima i padu BDP-a u vrijeme krize, upozorio je Janša.
Prema njegovim riječima, Slovenija je u zadnje tri godine izgubila 60.000 radnih mjesta u realnom sektoru, kad se zbroji broj Slovenaca koji su u to vrijeme ostali bez posla i broj stranih radnika kojima su ukinute dozvole, dok je u javnom sektoru broj zaposlenih povećan za 9000. Zato su mjere koje predlaže njegova vlada, sa smanjivanjem plaća javnih službenika od sredine godine, opravdane, racionalne i "uravnotežene", istaknuo je slovenski premijer.
"Socijalna i druga prava iz proteklih godina nije moguće financirati i to bi bilo potrebno razumjeti", rekao je Janša, ali je dodao da će mjere štednje s ukidanjem nekih prava biti provedene s osjećajem za socijalno stanje, pa će od njih biti izuzeti oni čija su primanja po glavi člana obitelji manja od 46 posto prosječne plaće.
Janša je potvrdio da njegova vlada ove godine namjerava izdvojiti 110 milijuna eura manje za školstvo i obrazovanje, te racionalizirati taj sustav, ali je zanijekao da to čini zato jer bi željela ojačati privatno školstvo ili zbog "neoliberalističke" usmjerenosti.
Janša je rekao da je potrebno promijeniti situaciju u kojoj se u državi svake godine na društvenim fakultetima upisuje "dva do tri puta" više studenata od stvarnih potreba, jer se na taj način stvara višak pravnika, ekonomista, novinara ili politologa koji se onda ne mogu zaposliti.
Janša je upozorio da će slovenski državni proračun ove godine, ako parlament i prihvati rebalans i mjere štednje, još uvijek sadržavati značajan deficit od jedne milijarde eura, od čega se "700 milijuna eura odnosi na kamate za ovu godinu".
Ne uvede li ozbiljne mjere štednje radi smanjivanja duga u proračunskog deficita, troškovi kamata idućih bi se godina samo povećavali, a država bi mogla doći u situaciju da ne može dobiti kredite na međunarodnom tržištu, upozorio je Janša.
Dodao je da će neke mjere štednje koje predlaže vlada biti trajne, ali da će neke imati i privremeni karakter, te da će se neka socijalna prava smanjiti samo do razdoblja u kojemu bi se opet ostvarivao godišnji rast BDP-a od dva do tri posto.
Janša je rekao da je mjere štednje i prilagođavanja socijalnih izdataka i troškova stvarnim mogućnostima bilo bolje napraviti prije nekoliko godina, ali da će biti još gore ako se s njima bude čekalo.