BRUXELLES - Predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso poručio je u srijedu da neće biti novih pregovora o fiskalnom paktu, koji je u ožujku potpisalo 25 država članica, suprotno želji novoizabranog francuskog predsjednika Francoisa Hollandea. Upitan na skupu o budućnosti Europe u Europskom parlamentu hoće li se o fiskalnom paktu ponovno pregovarati, Barroso je odgovorio jednostavno "ne". Isto je kazao i predsjednik Europskog parlamenta Martin Schulz. Dvojica čelnika skloni su međutim sklapanju drugog europskog gospodarskog pakta koji ne bi bio posvećen samo proračunskoj disciplini. "Govorite li o novom ugovoru ili političkom sporazumu? Ako mi kažete politički sporazum, kažem vam da", rekao je Barroso. Nije precizirao o kakvom bi to sporazumu mogla biti riječ, nego je samo istaknuo da neće biti financiran novim zaduživanjima ili inflacijom. Francois Hollande želi nove pregovore o fiskalnom paktu ili da ga se dopuni odredbama o poticanju rasta, no tomu se žestoko protivi njemačka kancelarka Angela Merkel.
WIESBADEN/ZAGREB - Njemački izvoz i uvoz dosegnuli su u ožujku rekordne vrijednosti, izvijestio je njemački statistički ured, čiji podaci pokazuju da najveće europsko gospodarstvo uspješno prkosi krizi. Njemačka je u ožujku izvezla roba i usluga u vrijednosti 98,9 milijardi eura, što je 0,9 posto više nego u prethodnom mjesecu. Na godišnjoj razini porastao je 0,7 posto. Pritom je izvoz u zemlje eurozone na godišnjoj razini pao 3,6 posto. Izvoz u zemlje izvan Europe poskočio je pak 6,1 posto. Njemački je uvoz u ožujku porastao 1,2 posto u odnosu na prethodni mjesec i iznosio je 81,5 milijardi eura. Na godišnjoj razini uvećan je 2,6 posto. Pritom je uvoz iz eurozone na godišnjoj razini povećan 2,3 posto, a iz zemalja izvan Europe za 3,5 posto. Višak u njemačkoj vanjskotrgovinskoj bilanci time je u ožujku porastao na 17,4 milijarde eura. U prvom tromjesečju izvoz je na godišnjoj razini porastao 5,8 posto dok je uvoz povećan 4,8 posto. Pritom je izvoz u zemlje eurozone porastao 1,1 posto dok je uvoz u izvaneuropske zemlje poskočio 11,2 posto. Uvoz iz zemalja eurozone uvećan je 5,8 posto dok je onaj iz vaneuropskih zemalja narastao 4,3 posto.
ZAGREB - Njemačko gospodarstvo dobro se oporavlja, međutim država bi trebala aktivnije pomagati ostatku eurozone u borbi protiv krize, izvješćuje Međunarodni monetarni fond (MMF) o Njemačkoj. "Kao najveće gospodarstvo eurozone, Njemačka može igrati ključnu ulogu u rješavanju izazova koje donosi kriza. Jasnijim artikuliranjem zajedničke vizije Ekonomske i monetarne unije o odgovarajućoj postkriznoj arhitekturi pomoći će vraćanju povjerenja na tržišta", tumači MMF. Budući da izvoz ponovno raste, potaknut potrošnjom i investicijama, "u Njemačkoj su stvoreni uvjeti za oporavak predvođen domaćom potražnjom", konstatiraju u MMF-u. U MMF-u napominju i da bi najveće europsko gospodarstvo trebalo radnicima omogućiti veće plaće. Međunarodni zajmodavac sugerira Berlinu i da prihvati nešto višu stopu inflacije od one kojoj teži Europska središnja banka. To bi pomoglo "perifernim gospodarstvima" eurozone da izađu iz recesije. Odvojeno je agencija Fitch Ratings priopćila da je njemački interes u eurozoni tako snažan da ni grčki izlazak ne bi ugrozio jedinstvenu valutu.
FRANKFURT - Njemački osiguravateljski div Allianz izvijestio je da mu je neto dobit u prvom tromjesečju porasla više od 50 posto, na 1,4 milijarde eura, s obzirom na smanjene isplate osiguranih šteta od prirodnih katastrofa. U prvom tromjesečju lani Allianzova je dobit iznosila 915 milijuna eura a kompanija je izvijestila o isplati ukupno 737 milijuna eura za osigurane štete od potresa i tsunamija u Japanu, ciklona u Australiji i potresa na Novom Zelandu. Operativna dobit u prvom ovogodišnjem tromjesečju premašila je 2,3 milijarde eura i na godišnjoj je razini uvećana oko 40 posto. Prihodi su premašili 30 milijardi eura dok su u odgovarajućem lanjskom razdoblju iznosili 29,9 milijardi eura. Direktor Michael Diekmann istaknuo je da je poduzeće na dobrom putu da ostvari ciljani rezultat za ovu godinu. Allianz će detaljno poslovno izvješće za prvo tromjesečje objaviti 15. svibnja.
FRANKFURT - Njemački Commerzbank izvijestio je da joj je neto dobit u prvom tromjesečju pala 62,5 posto na 369 milijuna eura, ali i signalizirao da je dobro pozicionirana za teške uvjete na tržištu. Ako se izuzmu rezervacije za gubitke po kreditima, prihodi su iznosili 2,585 milijardi eura, u odnosu na 3,616 milijardi koliko su iznosili u istom razdoblju prošle godine. Glavni je razlog tog smanjenja u prvom redu visoka usporedna baza iz 2011. kada su brojke bile napuhane jednokratnom stavkom, istaknuo je drugi po veličini njemački privatni zajmodavac. Rezervacije za gubitke po kreditima također su pale, na 212 milijuna eura, s 318 milijuna eura u istom razdoblju prije godinu dana, zahvaljujući snažnoj njemačkoj ekonomiji i smanjenom riziku u financiranju komercijalnih nekretnina. Commerzbank je u priopćenju naveo da će nesigurnost generirana europskom dužničkom krizom i dalje "predstavljati izazov" za njene prihode.
BEČ - Dobit austrijske energetske grupe OMV premašila je očekivanja u prvom tromjesečju zahvaljujući povećanoj proizvodnji u Libiji. Čisti CCS EBIT, dobit umanjena za neto prihode i marže, porastao je devet posto, na 800 milijuna eura. Na kraju travnja libijska proizvodnja dosegnula je 85 do 90 posto razine koju je bilježila prije ustanka protiv Muamara Gadafija, priopćio je OMV, napominjući pritom da očekuje fluktuacije u tamošnjoj proizvodnji. Izvršni direktor OMV-a Gerhard Roiss kazao da su više cijene nafte i vrlo hladna zima u srednjoj Europi poduprli rezultate u razdoblju od siječnja do kraja ožujka, predviđajući ipak da će poslovanje ove godine ostati pod pritiskom. Proizvodnja u Libiji pomogla je OMV-u povećati ukupnu proizvodnju u prvom tromjesečju na 299.000 ekvivalenta barela nafte dnevno, s 289.000 u prethodnom tromjesečju. Prosječno je OMV u prvom tromjesečju u Libiji proizvodio oko 25.000 barela dnevno, ali je ujedno smanjena njegova proizvodnja u Rumunjskoj i na Novom Zelandu.
KOPENHAGEN - Danski pivar Carlsberg izvijestio je da je u prvom tromjesečju poslovao s neto gubitkom od 76 milijuna danskih kruna (13,3 milijuna dolara), izdvajajući slabe rezultate u Rusiji. U prvom prošlogodišnjem tromjesečju Carlsberg je ostvario neto dobit od 173 milijuna kruna. Dobit prije poreza iznosila je 59 milijuna danskih kruna, u usporedbi s 353 milijuna kruna u istom razdoblju prošle godine. Neto prihodi povećani su na 12,9 milijardi kruna, s 12,5 milijardi u istom lanjskom razdoblju. U poduzeću navode da je na rezultate nepovoljno utjecao pad prodaje u Rusiji, nakon što su tamošnji distributeri u posljednja tri lanjska mjeseca gomilali zalihe u očekivanju opetovanog podizanja trošarina. Rusija je inače četvrto po obujmu prodaje tržište piva u svijetu, nakon Kine, SAD-a i Brazila. "U tradicionalno skromnom prvom tromjesečju ove godine grupa je ponovo ostvarila solidan rast i rezultate na tržištu sjeverne i zapadne Europe i u Aziji, dok je na naše rezultate u Rusiji očekivano utjecalo pražnjenje zaliha", ističe izvršni direktor Carlsberga Jorgen Buhl.
FRANKFURT - Najveća europska komercijalna tv-postaja RTL Group izvijestila je da je u prvom tromjesečju zabilježila rast prihoda budući da je oglašavanje na francuskom i njemačkom tržištu nadoknadilo kontinuirani pad u južnoj i istočnoj Europi. Tvrtka u većinskom vlasništvu medijskog konglomerata Bertelsmanna priopćila da su joj prihodi u tom tromjesečnom razdoblju iznosili 1,32 milijarde eura, što znači da su bili 6,3 posto viši nego u istom lanjskom razdoblju. Dobit prije kamata poreza i amortizacije (EBITA) ostala je nepromijenjena u odnosu na isto razdoblje lani i iznosila je 1,91 milijun eura. "Tržišta oglašavanja u prvom tromjesečju 2012. odražavaju stanje u nacionalnim gospodarstvima koja nastoje prebroditi dužničku krizu u eurozoni", stoji u priopćenju kompanije. RTL posjeduje 46 televizijskih kanala i 29 radiopostaja u devet europskih zemalja.
LONDON - Cijena barela sirove nafte pala je i u srijedu na međunarodnim tržištima u uvjetima nastavljenih političkih previranja u zaduženoj eurozoni, koja produbljuju zabrinutost za potražnju za gorivima. Barel sirove nafte pojeftinio je na londonskom tržištu 46 centi i njime se trgovalo po 112,27 dolara. Na američkom tržištu cijena barela pala je 66 centi, na 96,35 dolara za barel. Rast zaliha nafte u SAD-u i povećana proizvodnja u Saudijskoj Arabiji u sumornom makrogospodarskom okruženju također su pridonijeli padu cijena nafte s travanjske razine od gotovo 126 dolara po barelu. "Niske cijene nafte rezultat su visoke proizvodnje u Saudijskoj Arabiji i zabrinutosti za američko gospodarstvo i straha od usporavanja u Kini", kazao je Christopher Bellew iz Jefferies Bachea. "Čini mi se da će se cijena nafte u Londonu zadržati iznad razine od 110 dolara po barelu i možda porasti prema 116 dolara ako se špekulanti vrate na tržište", dodao je Bellew.
TOKIO - Na azijskim su burzama cijene dionica jutros blago porasle, dok se tečaj eura vratio iznad razine od 1,30 dolara, jer je prvotni šok izazvan rezultatima izbora u Francuskoj i Grčkoj prošao. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks bio u plusu 0,7 posto, dok su cijene dionica u Hong Kongu, Australiji, Singapuru i Južnoj Koreji ojačale između 0,2 i 0,5 posto. U Šangaju su cijene dionica blago pale, dok je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio na dobitku 0,3 posto, nakon što je jučer potonuo više od 2 posto. Azijska su se tržišta smirila nakon jučerašnje bure izazvane rezultatima izbora u Francuskoj i Grčkoj koji su pokazali da se građani protive politici štednje kakvu su vodili dosadašnji čelnici u nastojanju da suzbiju dužničku krizu.
NEW YORK - Na Wall Streetu su u utorak cijene dionica pale jer su izborni rezultati u Francuskoj, a posebice Grčkoj, pokazali da se birači protive politici proračunske štednje, što je oživjelo strahovanja od razbuktavanja dužničke krize u eurozoni. Dow Jones indeks oslabio je 76 bodova, ili 0,59 posto, na 12.932 boda, dok je S&P 500 pao 0,43 posto, na 1.363 boda, a Nasdaq indeks 0,39 posto, na 2.946 bodova. Jučer su se ulagači povlačili iz rizičnijih investicija, pa su pale cijene dionica u većini sektora. Jedino su u defanzivnim sektorima, kao što je sektor proizvođača roba za široku potrošnju, cijene blago porasle.