BUDIMPEŠTA - Hrvatski premijer Zoran Milanović i njegov mađarski domaćin Viktor Orban složili su se u ponedjeljak u Budimpešti da je u interesu obje zemlje da tvrtke INA i MOL dobro posluju, ali su kazali da se problemi ne mogu rješavati na međudržavnoj razini jer ni mađarska vlada ni sadašnja hrvatska s procesom preuzimanja nemaju ništa. "U obostranom je interesu da stvari funkcioniraju i da obje kompanije stvaraju profit i plaćaju porez. To je zajednički interes", rekao je Milanović na zajedničkoj konferenciji za novinare koja je kasnila gotovo sat vremena budući da su se njegovi razgovori s Orbanom produljili na gotovo dva sata. "Ovo je stvar koja se možda tiče hrvatskog pravosuđa, ali ni bivša ni sadašnja mađarska vlada s procesom preuzimanja INA-e od strane MOL-a nemaju ništa jer u trenucima kada su ugovori sklapani, Mađarska nije bila u vlasništvu MOL-a", rekao je Milanović. Dodao je da ni ova hrvatska vlada "s tim nema ništa". Milanović, koji boravi u jednodnevnom službenom posjetu Mađarskoj kazao je kako je tema INA-e i MOL-a nezaobilazna kada su u pitanju razgovori hrvatske i mađarske strane, ali je naglasio da to nisu pitanja o kojima formalno-pravno vlade mogu odlučivati. Dva najveća dioničara INA-e su hrvatska vlada koja u njoj ima 44,84 posto dionica i MOL, koji ima 47,26 posto. Mađarska država vlasnica je četvrtine dionica MOL-a. Orban je naglasio kako se to pitanje treba rješavati tamo gdje se može, dodajući da Mađarska ima najbolju namjeru, da je spremna surađivati, ali da ima male mogućnosti utjecaja. Na pitanje je li se razgovaralo i o imenovanju dvojice ministara Slavka Linića i Radimira Čačića u Nadzorni odbor INA-e, Milanović je kazao da se o tome nije razgovaralo, jer je to "interna politička stvar Hrvatske".
ZAGREB - Skorašnje članstvo Hrvatske u Europskoj uniji mladima otvara brojne prilike na području obrazovanja, zapošljavanja i poduzetničke inicijative, kazala je ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić na svečanosti otvorenja "Dana Europske unije" na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu u ponedjeljak. Napomenula je također kako je, zahvaljujući procesu pristupanja Europskoj uniji, Hrvatska danas uspostavila mnogobrojne institucije koje do prije desetak godina nije imala, a postojeće su dodatno unaprijeđene i funkcioniraju prema višim standardima. Također je podsjetila kako se Hrvatska nalazi u regiji koja je itekako važna za Europu, te poručila da će politička, gospodarska i institucionalna stabilizacija regije svakako biti jedna od hrvatskih zadaća i nakon ulaska u Europsku uniju. Pusić je rekla kako do konca srpnja Hrvatska očekuje dovršetak ratifikacija u ukupno 12 ili 13 zemalja Europske unije.
ZAGREB/MOSKVA - Ruski predsjednik Vladimir Putin predložio je u ponedjeljak parlamentu, nedugo nakon polaganja svečane predsjedničke prisege u Kremlju, kandidaturu svog prethodnika Dmitrija Medvedeva za dužnost premijera, objavio je predsjednik Državne Dume Sergej Nariškin, a prenose ruski mediji. Putin je prvi put spomenuo zamjenu fotelja s Medvedevom ujesen prošle godine. Tadašnji premijer Putin rekao je na kongresu svoje vladajuće stranke Jedinstvene Rusije da će podržati Medvedeva za premijera ako pobijedi na predsjedničkim izborima. Putin je pobijedio na predsjedničkim izborima 4. ožujka sa 63,60 posto glasova, ali su oni bili zasjenjeni navodima o izbornoj prijevari i velikim prosvjedima koji su slijedili. Parlament će razmotriti kandidaturu Medvedeva u utorak popodne. Glasovanje o kandidaturi bit će samo formalnost budući da Medvedev ima potporu Jedinstvene Rusije na čijem će čelu zamijeniti Putina u lipnju. U skladu s ruskim ustavom, saziv vlade kojemu je Putin bio na čelu podnio je ostavku, a Medvedev će odmah početi razgovore s čelnicima parlamentarnih stranaka u Dumi.
PARIZ - Primopredaja dužnosti između novoizabranog francuskog predsjednika Francoisa Hollandea i predsjednika na odlasku Nicolasa Sarkozyja zakazana je za utorak 15. svibnja, objavila je Elizejska palača. Datum je određen na sastanku glavnog tajnika u predsjedništvu republike Xaviera Musce i direktora kampanje Francoisa Hollandea, zastupnika Pierrea Moscovicija, dodaje se iz istog izvora. Francois Hollande će u utorak ujutro u Parizu uz Sarkozyja sudjelovati na svečanosti obilježavanja 8. svibnja, završetka Drugog svjetskog rata. Mandat Nicolasa Sarkozyja koji je na dužnost stupio 16. svibnja 2007. službeno završava u utorak 15. svibnja u ponoć. Hollande je i prije pobjede u drugom krugu predsjedničkih izbora u nedjelju spomenuo da bi se primopredaja mogla izvršiti 15. svibnja. Novi predsjednik će se do idućeg tjedna uglavnom baviti sastavljanjem svoje administracije i pripremom međunarodnih susreta, kao što su summit predsjednika država i vlada G8 predviđen za 18. i 19. svibnja u Camp Davidu, u SAD-u, i summit NATO-a u Chicagu 20. i 21. svibnja.
BRUXELLES - Europska komisija očekuje da Grčka provede dogovorene reforme i preuzete obveze i nakon što su na parlamentarnim izborima dvije stranke koje su podržale drastične mjere štednje izgubile većinu u parlamentu. "Komisija očekuje od buduće grčke vlade da poštuje svoje obveze preuzete u okviru programa pomoći i spremna je u tome pomoći vladi u Ateni", izjavila je glasnogovornica Komisije Pia Ahrenkilde-Hansen. Dvije vodeće grčke stranke koje su podržale paket mjera štednje, Nova demokracija (desnica) i PASOK (socijalisti), osvojile su tek 149 od 300 mjesta u parlamentu i više nemaju apsolutnu većinu. Pet stranaka koje se protive štednji a uspjele su prijeći prag od tri posto za ulazak u parlament, uključujući i neonacističku stranku koja je prvi put ušla u parlament, osvojilo je 151 mjesto, ili nešto više od polovine. Amadue Altafaj, glasnogovornik povjerenika za monetarne i ekonomske poslove Ollija Rehna, rekao je da je drugi program pomoći Grčkoj dogovoren s tadašnjom vladom i da se sada očekuje da te obveze budu provedene. Grčka je s EU-om i MMF-om u veljači dogovorila novi paket pomoći, koji bi joj, ako bude proveden, omogućio da se do 2015. godine vrati na financijska tržišta.
KIEL - Iako je relativna pobjednica nedjeljnih izbora u Schleswig-Holsteinu, njemačka Kršćansko demokratska unija (CDU) kancelarke Angele Merkel najvjerojatnije će izgubiti vlast u toj saveznoj pokrajini, pokazuju rezultati objavljeni u ponedjeljak. CDU je osvojio 30,8 posto glasova što je najgori rezultat stranke u toj pokrajini od 1950. godine, objavila je televizija ARD. Socijaldemokrati (SPD) osvojili su 30,4 posto, odnosno pet posto više nego na prošlim pokrajinskim izborima. Stranka Zelenih, prirodni koalicijski partner SPD-a osvojila je 13,2 posto, a liberali (FDP) 8,2 posto, to jest 6,5 posto manje nego na prošlim pokrajinskim izborima. Rezultat liberala, koji i inače trpe veliki pad u popularnosti na razini cijele Njemačke od prošlih saveznih izbora, uvelike je onemogućio da se dosadašnja vladajuća demokršćansko-liberalna koalicija zadrži na vlasti u pokrajini. Iznenađenje je priredila Piratska stranka s 8,2 posto, što znači da ta nekonvencionalna politička grupacija ulazi u svoj treći pokrajinski parlament otkako se pojavila na političkoj pozornici prošle godine. U parlament će ući i Stranka južnog Schleswiga (SSW, 4,6 posto glasova), koja predstavlja dansku manjinu i kao takva ne podliježe izbornom pragu. Analitičari kažu da će najvjerojatnije krenuti u sklapanje koalicije koju Nijemci zovu "danskim semaforom", SPD-a, Zelenih i SSW-a.
RIM - Birališta diljem Italije ponovno su se otvorila u tisuću od osam tisuća gradova na drugom danu lokalnih izbora koji će biti prva provjera raspoloženja birača u razdoblju nakon Silvija Berlusconija, šest mjeseci pošto ga je na mjestu premijera zamijenio strogi tehnokrat Mario Monti. Gotovo 10 milijuna Talijana glasuje od nedjelje i glasovat će i u ponedjeljak kako bi izabrali nove ili produljili mandat aktualnim gradonačelnicima njihovih gradova. Po zatvaranju birališta u nedjelju u 22.00 sata glasovalo je 49 posto upisanih birača, pet posto manje nego u istom razdoblju na prošlima. Glasuje se u većim gradovima kao što su Genova, Verona, Palermo, Parma, L'Aquila, Taranto. Ako nijedan kandidat ne dobije većinu, 20. i 21. svibnja organizirat će se drugi krug. Lokalni porezi - napose na nekretnine - i javne financije u mnogim općinama najveća su briga građana u času kada se provode neviđene mjere štednje. Izbori se održavaju gotovo šest mjeseci nakon dolaska na vlast bivšeg europskog povjerenika Marija Montija koji je prekinuo trogodišnji mandat Silvija Berlusconija obilježen naglim padom njegove popularnosti pod naletom mnogih seksualnih i korupcijskih skandala.
EREVAN - Međunarodni promatrači u ponedjeljak su pohvalili Armeniju što je provela mirne parlamentarne izbore, ali su je i kritizirali zbog kršenja zakona o predizbornoj kampanji te miješanja političkih stranaka u glasovanje na izborima na kojima je pobijedila vladajuća stranka predsjednika Serža Sarkisjana. Takva podijeljena ocjena objavljena je poslije izbora za koje su armenski čelnici priželjkivali da budu demokratska prekretnica pošto su posljednji parlamentarni izbori 2007. bili obilježeni nepravilnostima, a nakon predsjedničkih izbora 2008. izbili su neredi u kojima je poginulo deset osoba. "Armenija je zaslužila pohvalu za izborne reforme i za otvoreno i mirno ozračje u kampanji", rekao je voditelj promatračke misije parlamentarne skupštine Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) Francois-Xavier de Donnea. No, dodao je, u toj utrci "nekoliko sudionika prečesto je kršilo zakon, a izborno je povjerenstvo prečesto propuštalo provesti zakon". "Kao rezultat, međunarodne obveze koje je Armenija slobodno preuzela nisu uvijek i ispunjene", kaže se u priopćenju. "Izborni dan bio je uglavnom miran, ali bilo je organizacijskih problema i nedopuštenog miješanja stranačkih dužnosnika u izborni postupak", kažu promatrači. Sarkisjanova stranka osvojila je 44 posto glasova, a na drugom je mjestu s 30 posto glasova stranka Napredna Armenija, dosadašnji partner republikancima u vladajućoj koaliciji koju vodi milijunaš i bivši hrvač Gagik Carukjan, objavilo je povjerenstvo nakon 75 posto prebrojenih glasačkih listića.
BERLIN - Kći Julije Timošenko razgovarat će u ponedjeljak s njemačkom ministricom pravosuđa o sve većoj zabrinutosti za zdravlje bivše ukrajinske premijerke koja u zatvoru u Harkivu štrajka glađu, najavio je glasnogovornik ministarstva. Službeni Berlin ponudio je da će u njemačkoj bolnici liječiti 51-godišnju Timošenko koja ima kronične probleme s kralješnicom. Strah za njezino zdravlje narastao je otkako je počela štrajkati glađu uz tvrdnje da su je zatvorski čuvari premlatili. "Za danas je planiran tajni sastanak (ministrice) sa kćeri Julije Timošenko, a zbog tajnosti ne mogu vam reći gdje će se i kada to dogoditi, kao ni sadržaj razgovora" rekao je na konferenciji za novinare Anders Merlufft, glasnogovornik ministrice pravosuđa Sabine Leutheusser-Schnarrenberger. Nije planiran sastanak Jevgenije Timošenko s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel, dodao je. "No Merkel se s njom sastala lani i "pozorno prati slučaj gđe Timošenko". Jevgenija Timošenko u nedjelju je u razgovoru za list Oesterreich izjavila da je njezina majka ohrabrena međunarodnom podrškom za svoju borbu i nastavit će štrajk glađu u znak prosvjeda protiv tretmana koji ima u zatvoru u Harkivu.