BRUXELLES - Europska komisija smatra pitanje štediša bivše Ljubljanske banke bilateralnim pitanjem Hrvatske i Slovenije i potiče obje zemlje da za njega nađu uzajamno prihvatljivo rješenje, rečeno je u četvrtak u Bruxellesu. "Smatramo to bilateralnim pitanjem i potičemo obje strane da za njega nađu uzajamno prihvatljivo rješenje", rekla je glasnogovornica Komisije Catherine Ray, odgovarajući na upit novinara da komentira najnoviji razvoj događaja u vezi s tim pitanjem. Riječki Novi list objavio je da je Slovenija tražila objašnjenje zaključka sa sjednice hrvatske vlade koji se odnosi na Ljubljansku banku, da još nije dobila objašnjenje te da smatra kako je tu riječ o kršenju obveza što ih je prihvatila bivša vlada, o čemu je Slovenija već obavijestila ostale članice EU-a. Po istom izvoru, bivša je vlada pristala da se pitanje obeštećenja štediša Ljubljanske banke rješava unutar pregovora o sukcesiji u zamjenu za slovenski pristanak za zaključenje pristupnih pregovora. Hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić u srijedu je odbacila tvrdnju da je bivša vlada pristala da dug Ljubljanske banke štedišama ide u sukcesiju, te jasno naglasila da je postojala ideja i zahtjev da se zatraži posredovanje Banke za međunarodna poravnanja iz Basela. "To je zatraženo i Baselska banka je odgovorila da to više nije u njezinoj nadležnosti", kazala je.
BARCELONA - Europska središnja banka (ECB) zadržala je ključne kamatne stope u eurozoni na rekordno niskoj razini od jedan posto, a njezin čelnik upozorio je da bi fokus Europe trebao biti na gospodarskom rastu. Mario Draghi pozvao je vlade zemalja eurozone da paralelno nastojanjima u smjeru fiskalne konsolidacije sroče strategiju za obnovu gospodarskog rasta. Inicijativa za poticanje rasta ni u kom slučaju nije u suprotnosti s već dogovorenim načelima fiskalne discipline, naglasio je čelnik ECB-a. Napomenuo je i da je ECB-ov program kupovine obveznica zemalja eurozone i dalje na raspolaganju, uz napomenu da je ipak na vladama da strukturalnim reformama obuzdaju troškove zaduživanja. "Instrument je i dalje na raspolaganju" ali on nije ni neograničen ni vječan, kazao je Draghi.
DUESSELDORF - Njemački maloprodajni div Metro izvijestio je u četvrtak da je u prvom tromjesečju zabilježio neto gubitak unatoč blagom povećanju prihoda, ukazujući na tešku gospodarsku klimu i najavljujući smanjenje broja zaposlenih. Kompanija je u prva tri ovogodišnja mjeseca zabilježila neto gubitak od 82 milijuna eura. U istom razdoblju lani poslovala je s neto gubitkom od tri milijuna eura. Negativan rezultat zabilježen je i u stavci EBIT-a, i to u iznosu devet milijuna eura, u usporedbi s pozitivnih 142 milijuna eura u istom razdoblju lani. Prihodi su povećani za 2,2 posto i iznosili su 15,6 milijardi eura. Gledajući cijelu 2012., kompanija je priopćila da očekuje povećanje prihoda i otprilike jednaku dobit kao i prošle godine. Izvršni direktor Olaf Kock najavljuje uštede u visini 100 milijuna eura. "Definitivno ćemo morati smanjiti broj zaposlenih" u Njemačkoj, rekao je Kock, dodavši da će mjere biti "bolne". Nije ulazio u detelje ali je napomenuo da će kompanija predstaviti odgovarajući plan u idućih tri do šest mjeseci. Metro Grupa zapošljava oko 280.000 ljudi širom svijeta, uključujući 4.000 u sjedištu u Duesseldorfu.
LONDON - Cijene nafte kliznule su u četvrtak na međunarodnim tržištima ispod razine od 118 dolara za barel pod pritiskom loših podataka o zapošljavanju i proizvodnji na obje strane Atlantika. Cijena barela sirove nafte na londonskom tržištu pala je 55 centi na 117,65 dolara. Dan ranije pala je više od jedan posto. Na američkom tržištu barelom se trgovalo po 50 centi nižoj cijeni od 104,72 dolara, nakon što je u srijedu također oslabio gotovo jedan posto. Izvješća iz Europe i SAD-a pokazala su u srijedu da su američki poslodavci u privatnom sektoru u travnju neto otvorili znatno manje novih radnih mjesta no što se očekivalo dok je stopa nezaposlenosti u eurozoni u ožujku dosegnula rekordnih 10,9 posto. Odvojeno je izvješće pokazalo i najveći pad novih narudžbi industrijskih roba u SAD-u u ožujku u tri godine dok je indeks industrijske proizvodnje u eurozoni u travnju kliznuo na najnižu razinu od lipnja 2009. "Sve ovisi o makroekonomskim faktorima. Osobno očekujem pad cijena nafte, čak i uz temeljne poteškoće u identificiranju svih geopolitičkih pitanja kao što je Iran", rekao je Tony Machacek iz tvrtke Jefferies Bache.
LONDON - Euro je ojačao prema dolaru na međunarodnim tržištima valuta nakon što je predsjednik Europske središnje banke (ECB) Mario Draghi objavio optimističniju procjenu za gospodarstvo no što se očekivalo. Euro nakratko poskočio na 1,3179 dolara da bi se nakon toga stabilizirao na 1,3097 dolara, na dobitku od 0,1 posto. Bio je u plusu i prema jenu, i to 0,6 posto, te se njime trgovalo po 105,98 jena. Dolar je također dobio na vrijednosti prema jenu, i to 0,4 posto, dosegnuvši 80,49 jena. Nakon što je Europska središnja banka zadržala ključne kamatne stope u eurozoni na rekordno niskih jedan posto, Draghi je kazao da će se gospodarstvo eurozone u ovoj godini vjerojatno oporaviti, iako su prisutni i rizici pada aktivnosti. "Ukupno je Draghijev nastup bio manje intoniran u smjeru mogućeg ECB-ovog snižavanja kamatnih stopa no što se očekivalo. Očekivali smo signale o ublažavanju monetarne politike ali ih nismo čuli i to je poduprlo euro", tumači Greg Moore iz TD Securitiesa.