BRUXELLES - Europska komisija smatra pitanje štediša bivše Ljubljanske banke bilateralnim pitanjem Hrvatske i Slovenije i potiče obje zemlje da za njega nađu uzajamno prihvatljivo rješenje, rečeno je u četvrtak u Bruxellesu. "Smatramo to bilateralnim pitanjem i potičemo obje strane da za njega nađu uzajamno prihvatljivo rješenje", rekla je glasnogovornica Komisije Catherine Ray, odgovarajući na upit novinara da komentira najnoviji razvoj događaja u vezi s tim pitanjem. Riječki Novi list objavio je da je Slovenija tražila objašnjenje zaključka sa sjednice hrvatske vlade koji se odnosi na Ljubljansku banku, da još nije dobila objašnjenje te da smatra kako je tu riječ o kršenju obveza što ih je prihvatila bivša vlada, o čemu je Slovenija već obavijestila ostale članice EU-a. Po istom izvoru, bivša je vlada pristala da se pitanje obeštećenja štediša Ljubljanske banke rješava unutar pregovora o sukcesiji u zamjenu za slovenski pristanak za zaključenje pristupnih pregovora. Hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić u srijedu je odbacila tvrdnju da je bivša vlada pristala da dug Ljubljanske banke štedišama ide u sukcesiju, te jasno naglasila da je postojala ideja i zahtjev da se zatraži posredovanje Banke za međunarodna poravnanja iz Basela. "To je zatraženo i Baselska banka je odgovorila da to više nije u njezinoj nadležnosti", kazala je.
LJUBLJANA - Bivši slovenski premijer Borut Pahor izjavio je u srijedu da je pitanje hrvatskih štediša Ljubljanske banke sukcesijsko pitanje koje treba riješiti pregovorima u okviru Banke za međunarodna poravnanja (BIS) u Baselu. Hrvatska nema razloga da glede hrvatskih štediša u Ljubljanskoj banci traži drugo rješenje od rješenja putem BIS-a, rekao je Pahor, dodajući da se je Hrvatska na rješavanje pitanja štediša putem sukcesije obvezala potpisivanjem Sporazuma o sukcesiji sljednica bivše Jugoslavije iz 2001. godine te da se je na taj način rješenja obvezala i u pregovorima s Europskom unijom. Pahor je svoju posebnu izjavu medijima dao povodom špekulacija slovenskih medija koji ovih dana navode da bi to pitanje moglo ponovo pogoršati odnose Ljubljane i Zagreba. Pahor, koji je predsjednik oporbenih Socijalnih demokrata (SD), rekao je da bi o pitanju hrvatskih štediša u Ljubljanskoj banci želio čuti i javno očitovanje predsjednika hrvatske vlade Zorana Milanovića te da se nada kako će se slovenska i hrvatska vlada uskoro sastati kako bi se riješilo to pitanje.
ZAGREB - Vlada je na današnjoj sjednici donijela odluku o upućivanju dvojice hrvatskih vojnika u svojstvu promatrača u mirovnu misiju UN-a u Siriji. Ministar obrane Ante Kotromanović rekao je da će hrvatski vojnici u misiji sudjelovati 2012. i 2013., a za dvojicu vojnih promatrača Hrvatska će potrošiti pola milijuna kuna godišnje. Ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić podsjetila je kako su plan mirovnog posrednika Kofija Annana, koji uključuje nenaoružane vojne promatrače, prihvatile sve strane u sirijskom sukobu, i vlast i različite oporbene skupine. Prošloga mjeseca je Vijeće sigurnosti UN-a uspostavilo UN-ovu nadzornu misiju u Siriji (UNSMIS) odobrivši raspoređivanje do 300 nenaoružanih vojnih promatrača koji će nadzirati primirje u toj zemlji i provedbu mirovnog plana međunarodnog posrednika Kofija Annana.
ZAGREB - Zajednički parlamentarni odbor EU-Hrvatska istaknuo je da je Hrvatska kroz gotovo šest godina pregovora provela impresivne reforme, ali je također zaključio da ih je potrebno nastaviti, posebno u području pravosuđa i ljudskih prava i borbe protiv korupcije, kaže se u zajedničkim preporukama objavljenim po završetku dvodnevnog sastanka Zajedničkog odbora održanog u srijedu i četvrtak u Zagrebu. Petnaesti sastanak održan je pod supredsjedanjem predsjednika Izaslanstva Hrvatskog sabora u Zajedničkom parlamentarnom odboru Andreja Plenkovića i voditelja izaslanstva Europskog parlamenta Gunnara Hoekmarka. "Ovaj sastanak imao je različit karakter od prethodnih jer smo sada u završnoj fazi i trebamo još riješiti neke preostale probleme. Kako ja to vidim, nema oklijevanja ni kod koga da se preostali problemi mogu i hoće riješiti", rekao je na konferenciji za novinare po završetku sastanka Hoekmark. Kazao je da ima "ozbiljan osjećaj optimizma da se stvari rješavaju". "Zajednički smo razmotrili ona pitanja iz nedavnog izvješća o monitoringu koja je Komisija izdvojila kao delikatna a sada je na vladi da u mjesecima koji su pred nama, do 10. listopada kada će biti usvojeno sveobuhvatno izvješće, nastoji riješiti pojedina pitanja koja su preostala", naglasio je. Plenković je pojasnio da se razgovaralo o tri ključne teme koje su trenutno na dnevnom redu kada se radi o Hrvatskoj: ratifikaciji Ugovora o pristupanju Hrvatske EU-u, monitoringu obveza te aktivnim pripremama za članstvo kroz status promatrača u institucijama Unije.
ZAGREB - Glavni haaški tužitelj Serge Brammertz susreo se u četvrtak u Zagrebu s potpredsjednikom vlade i predsjednikom Savjeta za suradnju s Haaškim sudom i drugim međunarodnim kaznenim sudovima Nevenom Mimicom i na sastanku je potvrđeno da u odnosima Hrvatske i suda nema otvorenih pitanja, priopćio je vladin ured za odnose s javnošću. "Naglašena je nadasve dobra suradnja dviju strana, a Brammertz je potvrdio da više ne postoje otvorena pitanja koja bi mogla opterećivati odnose Hrvatske i Tužiteljstva", navodi se u priopćenju o susretu s Brammertzom koji boravi u Hrvatskoj u okviru priprema za redovito izviješće Vijeću sigurnosti UN-a. Sastanku su nazočili i ministar pravosuđa Orsat Miljenić te pomoćnik ministra pravosuđa Gordan Markotić. Brammertz je u prosincu u redovitom izvješću Vijeću sigurnosti UN-a posvećenom suradnji država s Tužiteljstvom, istaknuo da Hrvatska primjereno rješava smanjeni broj zahtjeva za pravnu pomoć iz njegova ureda, ali je tada izrazio zabrinutost zbog izjava tada vladajućih hrvatskih dužnosnika kojima se dovodila u pitanje vrijednost i nepristranost haaških presuda, kao i zbog donošenja zakona o ništetnosti. On je prošlog mjeseca izjavio medijima kako tužiteljstvo više ne ustraje na dostavi dokumenata koji se odnose na Oluju, što je dugo opterećivalo suradnju Hrvatske sa sudom. Zakon o ništetnosti određenih pravnih akata pravosudnih tijela bivše JNA, bivše SFRJ i Republike Srbije koji je usvojio Hrvatski sabor u prošlome sazivu ocijenio je nesretnim razvojem događaja i preprekom regionalnoj suradnji te je pozdravio najave nove vlade da taj zakon ukine.
BEOGRAD - Donedavni predsjednik Boris Tadić, kandidat koalicije okupljene oko vladajuće Demokratske stranke (DS) u blagom je vodstvu pred glavnim protukandidatom Tomislavom Nikolićem, čelnikom vodeće oporbene Srpske napredne stranke (SNS), na izborima za predsjednika Srbije koji će se održati u nedjelju, piše u četvrtak list ''Danas''. Rezultati istraživanja, koje je za potrebe tog dnevnika metodom telefonske ankete na uzorku od 1.200 ispitanika od 26. do 29. travnja provela srbijanska agencija Plum Mark, pokazuju da bi od 100 ispitanika tjedan dana uoči izbora za Tadića glasovalo njih 14, a za Nikolića njih 13. Čak 47 ispitanih još nema odgovor, a za preostalih deset predsjedničkih kandidata izjasnilo se ukupno 26 ispitanika, što znači da bi za Tadića i Nikolića glasovao broj birača gotovo jednak broju birača koji bi glasovali za preostalih deset kandidata. Ako se potpora predsjedničkim kandidatima računa isključivo na osnovu onih koji su se u istraživanju izjasnili za koga bi glasovali, zaključak je da Tadić ima 25, a Nikolić 24 posto potpore među biračima, navodi list.
SARAJEVO - Izaslanstvo vlade Republike Srpske predvođeno ministrom za socijalna i boračka pitanja Petrom Đokićem u četvrtak je, praćeno jakim policijskim osiguranjem, položilo vijence i cvijeće u Sarajevu na mjestu gdje je 3. svibnja 1992. godine došlo do sukoba između pripadnika tadašnje Teritorijalne obrane BiH i JNA. Praćeni uzvicima negodovanja više desetaka okupljenih građana Sarajeva, koje je policija držala na pristojnoj udaljenosti, Đokić i predstavnici različitih udruga iz RS na ovaj su način odali počast poginulim pripadnicima JNA za koje tvrde kako su bili nedužne žrtve. "Ubojice, ubojice", čulo se iz mase koja je dobacivala sudionicima ove komemoracije, a ministar Đokić novinarima je kazao kako su sukobi 3. svibnja zapravo potaknuli rat u BiH. Nakon što su sudionici ove komemoracije napustili Sarajevo i otišli prema Istočnom Sarajevu na gotovo istom mjestu vijence su položili pripadnici udruge "Zelene beretke", koji su time odali počast svojim članovima poginulim prije dvadeset godina u prvoj većoj bitci za obranu Sarajeva. Predsjednik ove udruge Muhamed Švrakić komemoraciju udruga iz RS nazvao je provokacijom i pokušajem izjednačavanja žrtve i agresora.
SARAJEVO - Bosna i Hercegovina bi do kraja ove godine mogla podnijeti zahtjev za dobivanje statusa kandidata za članstvo u EU, no preduvjet za to ostaje provedba potrebnih reformi, izjavio je u četvrtak u Sarajevu ministar vanjskih poslova Austrije Michael Spindelegger koji je boravio u službenom posjetu zajedno sa šefom slovenske diplomacije Karelom Erjavcom. "Do kraja godine moguć je doista značajan korak naprijed za BiH na putu njezina priključenja EU", kazao je Spindelegger na konferenciji za novinstvo što ju je zajedno s Erjavcom i ministrom vanjskih poslova BiH Zlatkom Lagumdžijom održao nakon službenih razgovora. Šef austrijske diplomacije kazao je kako podnošenje zahtjeva za kandidatski status za BiH znači da ta država mora provesti presudu Europskog suda za ljudska prava i ukloniti odredbe ustava i izbornog zakona kojima se diskriminiraju pripadnici nacionalnih manjina te kako BiH mora osigurati da s Bruxellesom pregovara "jednim glasom" odnosno da se mora znati tko ju točno predstavlja u kontaktima s EU.
PARIZ - Francuski predsjednik Nicolas Sarkozy u osjetljivoj je situaciji jer u jedinom televizijskom sučeljavanju u srijedu navečer nije uspio oslabiti svog protukandidata, socijalista Francoisa Hollandea, uoči drugog izbornog kruga u nedjelju, ocjenjuju u četvrtak mediji. Televizijski dvoboj bio je vrlo oštar no "bez nokautiranja", ocjenjuju promatrači. Bila je to zapravo razmjena udaraca dvojice muškaraca koji su se sučelili na nizu pitanja, od gospodarstva do imigracije, pa čak do predsjedničkog stila. U četvrtak ujutro konzervativac Sarkozy, koji je u debati protivnika optužio za besramne laži, rekao je da "nikada izbor nije bio tako neizvjestan". Nedjeljni izbori nose "niz nepoznanica. Potpuno sam uvjeren da još ništa nije odlučeno, ništa nije ostvareno, niti osvojeno", rekao je Sarkozy za radio France Inter. Dvojica kandidata odmah su krenula istrčati zadnje metre utrke pa je nakon intervjua za radio i televiziju, Nicolas Sarkozy krenuo na skup u Toulon, a Francois Hollande u Toulouse. Većina uvodničara dnevnika napisala je u četvrtak da tv-dvoboj nije izazvao nikakav izborni potres. Francois Hollande, kojemu ankete predviđaju pobjedu s 53 do 54 posto glasova, "zabio je nekoliko golova i pokazao da ima predsjedničku snagu", pišu mediji.
BEČ - Pet zemalja stalnih članica Vijeća sigurnosti UN zatražilo je u četvrtak od Irana da shvati zabrinutost međunarodne zajednice glede njegova nuklearnog programa, rekavši da očekuju pregovore koji će dovesti do konkretnih koraka prema rješenju. U zajedničkom priopćenju sa sastanka o nuklearnoj problematici u Beču, SAD, Francuska, Rusija, Kina i Velika Britanija zatražili su od Teherana da se žurno dogovori s Međunarodnom agencijom za atomsku energiju (IAEA) oko omogućavanja pristupa "relevantnim nuklearnim postrojenjima i informacijama", pri čemu se prije svega misli na zahtjev IAEA-e da se njezinim inspektorima omogući pristup ključnom vojnom postrojenju Parchinu, na koji se Iran dosad oglušivao. "Očekujemo da će budući sastanci... dovesti do konkretnih koraka prema sveobuhvatnom rješenju pregovorima koje će obnoviti vjeru međunarodne zajednice u isključivo mirnodopsku svrhu iranskog nuklearnog programa", stoji u priopćenju pet zemalja koje, zajedno s Njemačkom, sudjeluju u nuklearnim pregovorima s Teheranom.
LONDON - NATO se i dalje nada da će postići sporazum s Rusijom o raketnoj obrani unatoč protivljenju Moskve planovima Saveza o postavljanju proturaketnog štita, koji Rusija smatra prijetnjom svojoj sigurnosti, rekao je u četvrtak glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen. "Nadam se da možemo", rekao je Rasmussen odgovarajući na pitanje može li NATO postići sporazum s Rusijom. Rasmussen je kazao nakon razgovora u Londonu s britanskim premijerom Davidom Cameronom da sporazum "očito" neće biti postignut prije summita NATO-a u Chicagu koji će se održati 20. i 21. svibnja. "Nastavit ćemo naš dijalog s Rusijom... nakon sastanka u Chicagu", rekao je Rasmussen novinarima.
LAGOS - Najmanje su 34 osobe ubijene u bombaškom napadu na mjesto gdje se održavao stočni sajam u sjeveroistočnom nigerijskom mjestu Potiskumu u državi Yobe, rekao je za agenciju France Presse predstavnik snaga sigurnosti, dodavši kako bi broj smrtno stradalih prodavača mogao biti i veći. "U bolnicu su prebačena 33 tijela, no strahujemo da bi moglo biti puno više mrtvih. Zasad imamo podatak o 22 ranjena", rekao je izvor, koji je želio ostati anoniman. Glasnogovornik policije u Yobeu Toyin Gbadegesin rekao je kako je na tržnicu stigla skupina ljudi te počela bacati granate i pucati po prodavačima, kupcima i stoci. Također je rekao kako je napad slijedio nakon ranijeg propalog pokušaja napada članova iste bande. Tada su prodavači uspjeli otjerati napadače koji su im željeli ukrasti novac.