FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

Gospodarstvo - svijet - ukratko do 14,30 sati

ZAGREB, 25. travnja 2012. (Hina) - Pregled gospodarskih vijesti iz svijeta do 14,30 sati.

TOKIO - Udvostručeni zajmodavni kapaciteti Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), osnaženi europski krizni fondovi i injekcije likvidnosti trebali bi biti dostatni da se suzbije dužnička kriza u Europi, kazao je u srijedu čelnik Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD). Europski dužnosnici trebaju povećati gospodarski rast pomoću deregulacije, obrazovanja i tehnologija prihvatljivih za okoliš, budući da je ostalo malo manevarskog prostora u fiskalnoj i monetarnoj politici, poručio je glavni tajnik OECD-a Angel Gurria. "Nemamo više prostora u monetarnoj politici jer se kamatne stope kreću oko nule. Nemamo ni prostora u fiskalnoj politici budući da pokušavamo smanjiti fiskalne deficite i nagomilane dugove. Što nam je onda činiti? Naša poruka je 'poduzmite strukturne, socijalne i ekološke poteze'", dodao je Gurria za svoga posjeta Tokiju. MMF je proteklog vikenda osigurao preko 430 milijardi dolara doprinosa na koje su se obvezale njegove članice, čime su više nego udvostručeni njegovi zajmodavni kapaciteti za zaštitu gospodarstava od dvogodišnje dužničke krize koja potresa Europu.

FRANKFURT - Čelnik Europske središnje banke (ECB) Mario Draghi u današnjem je istupu u Europskom parlamentu (EP) iskazao pesimizam u vezi izgleda za rast gospodarstva eurozone, ukazujući na goleme neizvjesnosti, ali nije signalizirao nikakve promjene u aktualnoj politici. U istupu pred Odborom za gospodarstvo u EP-u, Draghi je kazao da najnoviji pokazatelji ističu kako prevladavaju neizvjesnosti kada se radi o prognozama za 17-članu monetarnu uniju. Draghi se, međutim, nada da će ECB-ove goleme injekcije bankama u eurozoni u konačnici potaknuti rast gospodarstva, ali je vladama u eurozoni poručio da nastave s provedbom fiskalnih i strukturnih reformi i time pomognu obnovi povjerenja. "ECB je bankama putem dvije aukcije dodijelio jeftine trogodišnje zajmove u ukupnom iznosu 1.000 milijardi eura. No taj novac ne uspijeva doći u šire gospodarstvo jer zbog slabog rasta kompanije nisu sklone previše se zaduživati u uvjetima dok je većina gospodarstava u eurozoni u recesiji ili na putu nove recesije", kazao je Draghi, dodajući i da ECB ne može biti zamjena za nedostatnu potražnju.

LONDON/BERLIN - Britansko gospodarstvo kliznulo je u drugu recesiju od početka financijske krize 2008. godine, najnoviji su podaci nacionalnog statističkog ureda. Britansko gospodarstvo neočekivano je u prva tri mjeseca ove godine zabilježilo pad gospodarske aktivnosti i to za 0,2 posto. Analitičari su, naime, očekivali njegov slabašan rast od 0,1 posto. I u posljednja tri mjeseca 2011. britanski bruto domaći proizvod smanjen je i to za 0,3 posto, te je stoga Britanija i tehnički u recesiji. Zasebno je njemačka vlada danas potvrdila svoju raniju prognozu rasta njemačkog gospodarstva od 0,7 posto za ovu godinu, unatoč problemima vezanim za europsku dužničku krizu. Ministar gospodarstva Philip Roesler kazao je da vlada očekuje snažniji rast gospodarstva kasnije tijekom godine uslijed postojanog izvoza i snažne domaće potražnje. U 2013. očekuje, pak, rast BDP-a za 1,6 posto.

ZAGREB - Dva europska fonda za pomoć u dužničkoj krizi, vrijedna više od 700 milijardi eura, nedovoljno su transparentna i ne nadziru ih ni nacionalni revizori niti Europski parlament, upozorilo je u utorak nekoliko europskih revizora i zastupnika Europskog parlamenta, prenose europski mediji. Po mišljenju nizozemskog Revizorskog suda, privremeni Europski fond za financijsku stabilnost (EFSF) i njegov nasljednik Europski stabilizacijski mehanizam (ESM) nisu ni transparentni niti moraju u dovoljnoj mjeri odgovarati za javni novac s kojime raspolažu. "Demokratska kontrola i javni nadzor postoje samo u ograničenoj mjeri u smislu da ministri financija mogu biti pozvani da odgovaraju svojem nacionalnom parlamentu za nacionalni udio u funkcioniranju ESM-a, a ne za funkcioniranje tijela ESM-a ili organizacije kao takve", kaže se izvješću nizozemskog Revizorskog suda predstavljenom u utorak zastupnicima Europskog parlamenta. Izvješće upozorava da će sve slabija javna potpora za te financijske doprinose biti još i manje izvjesna s obzirom na taj demokratski deficit, osobito stoga što će ESM biti stalna institucija.

BRUXELLES - Europska komisija u srijedu je otvorila put ponovnom pokretanju pregovora o financijskoj pomoći Mađarskoj nakon što je primila zadovoljavajuća jamstva mađarske vlade, čime je okončan 5-mjesečni spor u vezi neovisnosti mađarske središnje banke. U Komisiji su izrazili zadovoljstvo s jamstvima mađarske vlade da će svoje zakone o središnjoj banci ponovno uskladiti s onima u EU. "Mađarska vlada dala je odgovarajuća jamstva vezano uz neovisnost mađarske središnje banke, a to znači da je Komisija danas spremna razmotriti financijsku pomoć koju je Mađarska zatražila od EU-a i MMF-a u studenome prošle godine", kazao je novinarima glasnogovornik EK Olivier Bailly. Tim zaokretom okončan je višemjesečni animozitet između Bruxellesa i Budimpešte zbog zamrzavanja razgovora u vezi financijske pomoći, koja ima za cilj stabilizirati mađarsko gospodarstvo. Do posljednjeg trena tijekom ovotjednog posjeta Bruxellesu mađarski premijer Viktor Orban optuživao je EU da postavlja nepoštene preduvjete za pregovore, dok je Komisija preispitivala kvalitetu demokracije u Mađarskoj.

NEW YORK - Najvrednija svjetska kompanija Apple izvijestila je o snažnoj prodaji pametnih telefona iPhone u prvom ovogodišnjem tromjesečju, te o poslovnim rezultatima iznad očekivanja analitičara na Wall Streetu. Tehnološki div Apple izvijestio je kako je u prva tri ovogodišnja mjeseca prodao 35 milijuna iPhonea, gotovo dva puta više nego prije godinu dana, premašivši očekivanja analitičara. Neto dobit kompanije u tom je razdoblju dosegnula 11,6 milijardi dolara ili 12,30 dolara po dionici. To je gotovo dvostruko više u odnosu na 6 milijardi ili 6,40 dolara po dionici ostvarenih prije godinu dana. Prihod te kompanije iznosio je 39,2 milijarde dolara, što je rast za 59 posto u odnosu na godinu ranije. Analitičari su očekivali da će prihod dosegnuti 37 milijarde dolara. Tržišna kapitalizacija Apple sada iznosi 559 milijardi dolara. Druga najvrednija svjetska kompanija, Exxon Mobil vrijedi 407 milijardi dolara.

STOCKHOLM - Vodeći svjetski proizvođač opreme za mobilne mreže, švedski Ericsson izvijestio je u srijedu o boljoj od očekivanja dobiti iz osnovnog poslovanja, ali i da su telekom operateri i dalje oprezni u vezi ulaganja zbog slabih globalnih gospodarskih izgleda. Dobit prije kamata i poreza, ako se isključe gubici u poslovanju iz zajedničkog ulaganja, a uključe troškovi preustroja, iznosila je 2,8 milijardi švedskih kruna (416 milijuna dolara). Ukupni prihodi od prodaje te kompanije dosegnuli su 51 milijardu kruna, što je nešto niže od očekivanih 52,9 milijardi. Međutim, Ericssonova se bruto marža poboljšala s 30,2 na 33,3 posto. Kompanija je priopćila da se rast bruto marže u odnosu na prethodno tromjesečje zahvaljuje sezonskom utjecaju, većem udjelu projekata proširenja kapaciteta s višim maržama i nižim udjelom uslužnog poslovanja.

BERLIN - Njemački inženjerski div Siemens upozorio je u srijedu da će mu dobit za ovu godinu biti manja od ranije planirane uslijed teških izazova u drugom tromjesečju. "Izazovi, uglavnom u poslovanju vezanom za prijenos energije, utjecali su da smanjimo našu procjenu dobiti od neprekinutog poslovanja za 600 do 800 milijuna eura. Ta inženjerska grupa, kojoj poslovna godina počinje u listopadu i traje do kraja rujna, izvijestila je da je neto dobit u drugom tromjesečju njezine fiskalne godine smanjena za 64 posto na 1,015 milijardi eura zbog troškova u poslovanju vezanom za prijenos energije i restrukturiranja u sklopu zajedničkog ulaganja s Nokijom. Prihodi Siemensa u drugom tromjesečju porasli su 9 posto na 19,297 milijardi eura, dok su nove narudžbe smanjene 13 posto na 17,88 milijardi eura. Iako Siemens ne očekuje da će ostvariti ciljanu zaradu za cijelu godinu, za fiskalnu 2012. na putu je da postigne ciljane prihode i narudžbe, ističu.

LONDON - Cijene sirove nafte porasle su u srijedu, potaknute optimizmom ulagača da bi američka središnja banka Fed mogla dati naznake daljnjeg monetarnog ublažavanja, što podupire kupnju te imovine, uvelike senzitivne na potražnju. Barelom nafte na londonskom tržištu trenutno se trguje po 118,6 dolara, 36 centi više nego jučer u ovo doba. Na američkom se tržištu barelom trguje po 1,06 dolara višoj cijeni, odnosno po 104,03 dolara. Investitori s nestrpljenjem očekuju priopćenje s redovitog dvodnevnog zasjedanja Feda, u očekivanju signala o daljnjem smjeru monetarne politike u SAD-u. Treći krug kvantitativnog popuštanja monetarne politike mogao bi povećati likvidnost na tržištu i povećati sklonost prema rizičnijoj imovini, poput nafte. Najnoviji američki podaci su mješoviti. Cijene nekretnina u veljači su porasle po prvi puta u zadnjih deset mjeseci, dok je povjerenje potrošača u ožujku palo iznad očekivanja. Rast cijena nafte podupiru i podaci Američkog instituta za naftu objavljeni u utorak o neočekivanom padu zaliha u najvećem svjetskom potrošaču u prošlome tjednu po prvi puta u posljednjih pet tjedana.

TOKYO - Na azijskim su burzama cijene dionica jutros porasle, zahvaljujući boljim kvartalnim poslovnim rezultatima američkih kompanija nego što se očekivalo, dok je euro ojačao zbog ublažavanja strahovanja ulagača od dužničke krize. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks bio u plusu oko 1 posto, dok su cijene dionica u Australiji, Hong Kongu, Singapuru, Južnoj Koreji i Šangaju ojačale između 0,1 i 0,5 posto. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je na dobitku 0,3 posto. „Situacija u globalnom gospodarstvu i dalje je krhka, no tržišta dionica podržavat će labave monetarne politike kojima je cilj poticanje rasta gospodarstava povećanjem likvidnosti“, kaže Tetsuro Ii, predsjednik fonda Commons Asset Management.

NEW YORK - Na Wall Streetu su u utorak Dow Jones i S&P 500 indeks nadoknadili dio gubitaka od prethodnoga dana, zahvaljujući boljim nego što se očekivalo kvartalnim poslovnim rezultatima kompanija. Dow Jones ojačao je 74 boda, ili 0,58 posto, na 13.001 bod, a S&P 500 indeks 0,37 posto, na 1.371 bod. Nasdaq indeks oslabio je, pak, 0,30 posto, na 2.961 bod. Nakon što su dan prije cijene dionica oštro pale, zbog klizanja eurozone u recesiju, jučer su Dow Jones i S&P 500 indeks nadoknadili dio gubitaka, zahvaljujući boljim nego što se očekivalo poslovnim rezultatima nekoliko kompanija. Sezona objave kvartalnih poslovnih rezultata bliži se vrhuncu i dosad je izuzetno dobra. Prema podacima Reutersa, od 153 kompanije iz sastava S&P 500 indeksa koje su dosad objavile izvješća, više od 75 posto njih nadmašilo je očekivanja. Ipak, i jučer se trgovalo oprezno, na što ukazuje i ispodprosječan obujam trgovanja. Na Wall Streetu, American Stock Exchangeu i Nasdaqu vlasnika su zamijenile samo 6,2 milijarde dionica, dok dosadašnji dnevni prosjek u ovoj godini iznosi 6,8 milijardi.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙