ZAGREB/LUXEMBOURG - Troškovi rada po satu u Europskoj uniji u 2011. godini kretali su se u širokom rasponu, i to od svega 3,5 eura u Bugarskoj do čak 39,3 eura u Belgiji, najnoviji su podaci europskog ureda za statistiku Eurostata. Pritom su prosječni troškovi rada po satu iznosili 23,1 euro u 27-članom EU i 27,6 eura u 17-članoj eurozoni, pokazuju prve procjene Eurostata za prošlu godinu. Troškove rada čine troškovi za plaće i druge naknade, kao i socijalni doprinosi koje su dužni uplaćivati poslodavci, stoji u priopćenju statističkog ureda. U 2011. godini među zemljama s najvišim troškovima rada po satu u EU, uz Belgiju još se nalaze Švedska, s 39,1 eurom, Danska s 38,6 eura, te Francuska s 34,2 eura. U društvu Bugarske, s najnižim troškovima rada po satu u 2011. godini od svega 3,5 eura, nalaze se Rumunjska, sa 4,2 eura, te Litva i Latvija, gdje su oni u 2011. godini iznosili 5,5 odnosno 5,9 eura.
ATENA - Grčko gospodarstvo ove će godine bilježiti strmoglaviji pad nego se se očekivalo, i to za pet posto, izvijestio je direktor grčke središnje banke na sastanku bančinih dioničara. Grčka središnja banka u ožujku je prognozirala 4,5-postotni pad gospodarstva u tekućoj godini. Direktor Bank of Greece George Provopoulos poručio je da zemlja mora provoditi reforme i obveze unutar fiskalnih prilagodbi dogovorenih u sklopu plana financijske pomoći s partnerima u eurozoni i MMF-u kako bi se potaknuo rast. "Ako se nakon izbora pojave dvojbe u spremnost nove vlade i društva da provode program, trenutni povoljni izgledi okrenut će se na negativno", naglasio je. Provopoulos je istaknuo da eurozona klizi u blagu recesiju ove godine, a ona bi se mogla produbiti ako eskalira dužnička kriza.
BERLIN - Vodeća njemačka industrijska udruženja traže od vlade da uloži veće napore kako bi se ublažila pravila za dobivanje viza za građane iz istočne i jugoistočne Europe, jer su sadašnja pravila prepreka poslovanju. Zajednički poziv njemačkoj vladi uputilo je šest udruženja, uključujući najvažnije njemačko udruženje izvoznika i ona iz područja automobilske i strojarske industrije. Građani zemalja iz istočnih zemalja izvan granica Europske unije (EU) još trebaju vizu za ulazak u zonu Schengena. Njemačka udruženja ističu da sadašnji vizni režim ometa poslovne kontakte i razmjenu stručnjaka, te utječe na njihov nepovoljniji položaj na tržištu. Stoga pozivaju na brze poteze kako bi se smanjila birokracija.
BUDIMPEŠTA - Mađarska naftna kompanija MOL objavila je da je projekt plinovoda Nabucco, kojim Europa želi smanjiti ovisnost o ruskom plinu, pun neizvjesnosti i upozorila da bi se iz njega mogla povući. "Postoje mnogobrojne neizvjesnosti oko projekta Nabucco koje je teško zanemariti", ističe Mol u priopćenju objavljenom u utorak. "Neizvjesno je financiranje kao i opskrba plinom", dodaje. Priopćenje je objavljeno dan nakon što je mađarski premijer Viktor Orban spomenuo mogućnost povlačenja MOL-a iz tog međunarodnog projekta. "Nisam stručnjak za to pitanje, ali mislim da će čak i mađarska tvrtka MOL napustiti taj projekt", rekao je Orban u ponedjeljak navečer u Bruxellesu. "Nabucco je u teškoćama", dodao je. "I dalje smo zainteresirani za diverzifikaciju opskrbe energijom, ali kao neovisna privatna kompanija moramo također opravdati svoja ulaganja našim dioničarima", objašnjava MOL. U Nabuccu sudjeluju austrijski austrijski OMV, mađarski MOL, rumunjski Transgaz, bugarski Bulgargaz, turski Botas i njemački RWE.
BUDIMPEŠTA - Mađarska vlada uputila je Bruxellesu najnoviji plan mjera štednje s ciljem da izbjegne sankcije Europske unije (EU) zbog svog prekomjernog proračunskog deficita. Sredinom ožujka ministri financija Europske unije donijeli su odluku o zamrzavanju 495 milijuna eura (648 milijuna dolara) sredstava iz europskih fondova namijenjenih Mađarskoj u sljedećoj godini, ako ta zemlja ne uspije zauzdati svoj deficit, koji se u posljednjih osam godina kretao iznad propisanih 3 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP). Ministri financija u svojoj su odluci naveli da će se zamrzavanje sredstava obustaviti ako Budimpešta poduzme mjere za smanjenje deficita do 22. lipnja. Plan koji je mađarska vlada predala Komisiji u ponedjeljak uključuje značajan rast poreznih stopa, zatim nove poreze u telefoniji i na financijske transakcije, kao i rezove u javnoj potrošnji, primjerice u zdravstvu i javnom prijevozu. Takvim bi mjerama mađarska država treba prikupiti oko 155 milijardi forinti (518,6 milijuna eura) u ovoj te 600 milijardi forinti u sljedećoj godini, a time bi se smanjio proračunski manjak na 2,5 posto BDP-a u 2012. i na 2,2 posto u idućoj godini.
NEW YORK - Međunarodna agencija za kreditne rejtinge Standard & Poor's (S&P) snizila je prognozu kreditnog rejtinga Argentine iz 'stabilne' u 'negativnu', nakon što je službeni Buenos Aires preuzeo kontrolu nad najvećom tamošnjom naftnom kompanijom YPF. "Naše je stajalište da bi najnovije odluke argentinske vlade mogle povećati rizike za makrogospodarsko okruženje u toj zemlji, smanjiti njezinu vanjsku likvidnost i naštetiti izgledima za gospodarski rast u srednjoročnoj perspektivi. Izmijenili smo stoga prognoze za Republiku Argentinu iz stabilne u negativnu", stoji u priopćenju S&P-a. "Te mjere uključuju rastuće restrikcije u međunarodnoj trgovini i najnovije poteze vezane uz nacionalizaciju tamošnje naftne kompanije Yacimientos Petroliferos Fiscales (YPF)", dodaje se u priopćenju S&P-a. Agencija je zasad potvrdila kreditne rejtinge Argentine 'B', ali napominje da negativna prognoza znači da postoji najmanje 33-postotna vjerojatnost da rejting zemlje bude snižen u ovoj ili idućoj godini.
OTTAWA - Kanada i Europska unija mogle bi do studenoga zaključiti sporazum o slobodnoj trgovini, rekla je u ponedjeljak u Ottawi danska ministrica trgovine čija zemlja trenutno predsjeda Europskom unijom. Taj sporazum, koji je trenutno predmet desetog kruga pregovora u Bruxellesu, trebao bi se zaključiti "kroz šest mjeseci", rekla je Pia Olsen Dyhr na konferenciji za novinare održanoj sa kanadskim kolegom Edom Fastom. Dodala je da je 75 posto pitanja riješeno i da ostaje samo nekoliko važnih točaka koje treba usuglasiti, primjerice pravila koja se tiču spominjanja podrijetla proizvoda na oznakama. Sporazum bi trebao olakšati trgovinu, stimulirati ulaganja i pojednostaviti mobilnost radne snage između dviju strana, te da bi se povećala bilateralnu razmjenu za dvadeset posto.
SAN FRANCISCO - Facebook je izvijestio u utorak o prvom padu prihoda na tromjesečnoj razini u dvije godine, što je možda znak da se rast te društvene mreže usporava uoči najveće inicijalne javne ponude dionica neke internetske kompanije u povijesti. Neto dobit tvrtke pala je u prvom kvartalu za 12 posto, na 205 milijuna dolara, dok je u istom lanjskom razdoblju iznosila 233 milijuna dolara. Prihodi su, pak, iznosili 1,06 milijardi dolara, što je za 6 posto manje u odnosu na četvrto tromjesečje. To je prvi pad prihoda na tromjesečnoj razini od 2010. Kompanija je za pad prihoda u prvom tromjesečju, koji je iznenadio analitičare na Wall Streetu, okrivila sezonske trendove oglašavanja. Facebook kani prikupiti najmanje 5 milijardi dolara inicijalnom javnom ponudom, u kojoj bi vrijednost te najveće društvene mreže u svijetu mogla dosegnuti i 100 milijardi dolara.
CHICAGO - Najveći svjetski trgovački lanac Wal-Mart izgubio je u ponedjeljak 10 milijardi dolara svoje tržišne vrijednosti jer je cijena njegove dionice pala gotovo 5 posto zbog zabrinutosti ulagača da bi istraga o davanju mita u Meksiku mogla biti vrlo skupa i spriječiti planove širenja te kompanije. Ako su optužbe istinite, Wal-Mart je prekršio američki zakon koji zabranjuje davanje mita stranim državnim službenicima, kao i Sarbanes-Oxley pravila koja zahtijevaju da se prijave slučajevi kršenja zakona o vrijednosnim papirima. The New York Times objavio je da je meksička kompanija davala mito da bi dobila građevinske dozvole za gradnju svojih prodavaonica, pa i to da su Wal-Mart istražitelji u Meksiku pronašli tragove sumnjivih isplata od 24 milijuna dolara. Wal-Mart poručuje i da je još prošle jeseni pokrenuo novu istragu i o svemu tome obavijestio Ministarstvo pravosuđa SAD-a i Komisiju za vrijednosne papire.
LONDON - Cijena nafte na londonskom tržištu kreće se danas nešto iznad 118 dolara za barel, pri čemu njezin daljnji rast ograničava strah zbog recesije u eurozoni, a daljnji pad uspješno provedena aukcija nizozemskih obveznica. Barelom nafte na londonskom tržištu trenutno se trguje po 118,24 dolara, gotovo dolar više nego jučer u ovo doba. Na američkom se tržištu barelom trguje po 12 centi nižoj cijeni, odnosno po 102,97 dolara. Nastavak pada cijena nafte na tržištu zakočila je uspješna aukcija nizozemskih obveznica. Nizozemska je prodala dvogodišnje i 25-godišnje obveznice na aukciji kojom je prikupila dvije milijarde eura, dan nakon što je pala koalicijska vlada pala zbog krize u vezi smanjenja proračuna. "To bi moglo imati vrlo kratkoročni pozitivan učinak. Kada je riječ o srednjoročnim i dugoročnim perspektivama, tu nismo mijenjali stajališta. Tržište je i dalje sa slabim fundamentima. Više je rizika za smanjenje cijena", rekao je Andy Sommer iz švicarskog EGL-a.
LONDON/FRANKFURT/PARIZ - Europski burzovni indeksi porasli su u utorak, nakon jučerašnjeg oštrog pada, poduprti rastom cijena dionica banaka, ali njihov je daljnji rast upitan jer su ulagači i dalje napeti zbog situacije sa zaduženošću u eurozoni. Londonski FTSE indeks trenutno je u plusu 0,34 posto na 5.685 bodova, frankfurtski DAX 0,66 posto na 6.565 bodova, a pariški CAC 1,20 posto na 3.135 bodova. Cijene dionica banaka, koje su jučer pretrpjele tripostotni pad, pomogle su današnjem skromnom oporavku burzovnog indeksa, ojačavši u prosjeku 1,2 posto.
TOKYO - Na azijskim su burzama cijene dionica jutros pale, dok je euro pod pritiskom jer politička nesigurnost i slabljenje gospodarstava u Europi potiču bojazan od produbljivanja dužničke krize i duže recesije nego što se očekivalo. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks bio u minusu 0,8 posto, dok su cijene dionica u Južnoj Koreji i Šangaju oslabile između 0,5 i 1 posto. Burzovni indeksi u Australiji, Hong Kongu i Singapuru ojačali su između 0,1 i 0,4 posto, dok je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, na gubitku 0,3 posto.
NEW YORK - Na Wall Streetu su u ponedjeljak cijene dionica pale zbog klizanja eurozone u recesiju, političke nestabilnosti u Nizozemskoj i Francuskoj, te istrage o korupciji u trgovačkom lancu Wal-Mart. Dow Jones indeks oslabio je 102 boda, ili 0,78 posto, na 12.927 bodova, dok je S&P 500 skliznuo 0,84 posto, na 1.366 bodova, a Nasdaq indeks 1,00 posto, na 2.970 bodova. Osjetno su pale cijene dionica banaka. KBW indeks tog sektora skliznuo je 0,6 posto, a među najvećim je gubitnicama bila dionica Morgan Stanleya, s padom cijene za gotovo 3 posto. Kako nisu oduševili ni podaci o industrijskoj aktivnosti u Kini, najvećem svjetskom uvozniku sirovina, jučer su pale cijene sirovina, što je pritisnulo dionice u rudarskom sektoru. S&P indeks tog sektora skliznuo je 1,4 posto. Među najvećim je gubitnicama, s padom cijene za 4,7 posto, jučer bila i dionica najvećeg svjetskog trgovačkog lanca Wal-Marta, nakon vijesti da se pokreće istraga zbog korupcije u njezinoj tvrtki u Meksiku.