Predsjednik policijskog sindikata Zoran Petrovič tom je prilikom novinarima rekao da je sudjelovanje policije u štrajku javnih djelatnika u srijedu bio legitiman čin.
"Onaj tko ne razumije razloge štrajka ne živi na Mjesecu nego na nekom udaljenijem planetu", rekao je Petrovič, aludirajući tako na izjave predsjednika vlade Janeza Janše. Janša je u srijedu zahtjeve sindikalnih čelnika da vlada do dogovora sa sindikatima odustane od rigoroznih mjera štednje popratio izjavom da ih izriču oni koji ne poznaju ozbiljnost situacije niti dubinu krize jer "žive na Mjesecu".
Razgovori vlade, sindikata i poslodavaca o mjerama štednje nastavljeni su u petak na otvorenoj sjednici gospodarsko-socijalnog vijeća, ali bez mnogo izgleda da se uskoro dođe do kompromisa.
Namjera je vlade da se proračunski deficit ove godine smanji na 3,5 posto BDP-a, a plaće javnih djelatnika za 15 posto.
Ministar gospodarstva Radovan Žerjav upozorio je da nema smisla protiviti se paketu mjera štednje u cijelosti. Ako ne dođe do kompromisa, pa parlament početkom svibnja prihvati zakon o uravnoteženju javnih financija, a sindikati ga pokušaju srušiti na referendumu, jedini izlaz za vladu bio bi u povećanju stope PDV-a. To bi pak dovelo do poskupljenja čime bi bili ugroženi širi socijalni slojevi, ali i gospodarstvo u cjelini.
Povećanje sadšnje gornje stope PDV-a od 21 posto pogodilo bi socijalno najslabije, ali i gospodarstvo, a došlo bi do dodatnog gubitka radnih mjesta, a ne smanjenja nezaposlenosti, upozorio je Žerjav.
Iz vladine analize proizlazi da se razvojni zaostatak Slovenije u odnosu na prosjek Europske unije u zadnjih nekoliko godina znatno povećao, a pada i standard građana.
Tako je raspoloživi realni dohodak po glavi stanovnika od 2009. do 2011. godine smanjen za 2,3 posto, a u ovoj godini za dodatnih 0,3 posto, s tendencijom daljnjeg pada. Slovenija je 2008. godine glede BDP-a po glavi stanovnika zaostajala samo 9 posto za prosjekom 27 država članica, a sada je taj zaostatak veći od 15 posto.
U Sloveniji je stopa zaposlenosti za pet posto viša nego što je prosjek EU-a, ali je produktivnost gospodarstva za 20 posto manja od prosjeka, kako zbog neučinkovitog upravljanja tvrtkama u većinskom vlasništvu države, zbog malog broja tehonološki naprednih produkata, ali i zaduženosti poduzeća koja je među najvišima u Europi.
Uravnoteženje javnih rashoda s realnim prihodima, sređivanje stanja u bankarstvu i prezaduženom realnom sektoru, te povećanje gospodarske konkurentnosti domaćih tvrtki uz jače strane investicije neki su od uvjeta da Slovenjija počne ponovo smanjivati razvojno zaostajanje za razvijenim državama Europske unije, upozorava ravnatelj ureda slovenske vlade za makroekonomske analize i razvitak (UMAR) Boštjan Vasle.