Vladin prijedlog "sličniji je ultimatumu nego socijalnom dijalogu", a kompromis o predloženim mjerama je "moguć, ali nije vjerojatan", ocijenio je Štrukelj.
Vladine mjere štednje ocjenjuje kao drastične i tvrdi da predviđaju smanjivanje plaća javnog sektora, a u obrazovanju veće pedagoške obveze nastavnika, veće razrede i posljedično smanjenje broja zaposlenih u školstvu, za razliku od susjedne Austrije koja je znanost i obrazovanje izuzela iz mjera štednje.
Štrukelj je prijedlog po kojemu bi se smanjile nadoknade za vrijeme nezaposlenosti kako bi se stimuliralo brže zapošljavanje ocijenio "ciničnim" potezom, dodajući da su se najveće isplate na račun nezaposlenosti do sada koristili upravo bivši članovi parlamenta i visoki dužnosnici, te da predložene mjere općenito nisu socijalno uravnotežene kako je u svom programu obećavala Janšina koalicija, nego da najviše opterećuju po primanjima slabiju polovicu stanovništva.
Vođa pregovaračke skupine sindikata zaposlenih u javnoj upravi Drago Ščernjavič izjavio je u petak na konferenciji za novinare u Ljubljani da javni sektor za koji vlada predlaže restrikcije i smanjenje plaća predložene mjere smatra socijalno nepravednima i neuravnoteženima. Mjere koje su im u četvrtak bile predstavljene predviđaju da ove godine u javnom sektoru treba uštedjeti 250 milijuna eura, 150 milijuna uštedjelo bi se na materijalnim troškovima, na području politike tržišta rada i naknada 120 milijuna, a ostalim mjerama 130 milijuna, dok bi se na području investicija i subvencija sredstva smanjila za 175 milijuna eura.
Nije jasno kako je vlada došla do tih brojki, a one su predstavljene bez sadržajne analize, što je neodgovorno, rekao je Ščernjavič.
Slovenski premijer Janez Janša rekao je u četvrtak da je optimist u pogledu mogućeg kompromisa sa sindikatima oko mjera štednje koje nužno treba što prije prihvatiti radi stabilizacije javnih financija. Ako se one prihvate, Slovenija bi 2015. godine uz jaku disciplinu došla u situaciju da ima izbalansirane prihode i rashode proračuna, što od nje kao članice EU-a i eurozone zahtijeva Europska komisija, a u suprotnom bi oni koji bi mjere blokirali trebali preuzeti odgovornost. Neprihvaćanje mjera kod donošenja rebalansa proračuna idućeg mjeseca dodatno bi moglo sniziti slovenski kreditni rejting i poskupjeti kamate na njene kredite, što bi zahtijevalo donošenje još drastičnijeg programa štednje, a Sloveniju dovelo u situaciju da joj mjere stabilizacije diktiraju u Bruxelllesu, Janšina je ocjena koju je iznio sindikalnim čelnicima.