FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

Gospodarstvo - svijet - ukratko do 14,30 sati

ZAGREB, 19. travnja 2012. (Hina) - Pregled gospodarskih vijesti iz svijeta do 14,30 sati.

LONDON - Irak je sastavio konačnu listu od 47 ponuđača, među kojima je i hrvatska INA, koji sudjeluju na pretkvalifikacijskom natječaju za dobivanje koncesija na energetska istraživanja u toj zemlji, objavilo je u četvrtak iračko ministarstvo za naftu. Aukcija za dobivanje koncesija trebala bi se održati 30. i 31. svibnja, izvijestili su iz tog ministarstva. Uz hrvatsku naftnu kompaniju INU, na listi ponuđača među ostalima se nalaze britanski British Petroleum (BP), američki Chevron, talijanski Eni i Edison, ruski Lukoil, Gazprom, Rosneft i TNK-BP, te nizozemski Royal Dutch Shell i norveški Statoil. Na konačnoj listi ne nalazi se američki energetski div Exxon, ali je na nju dodana tvrtka Syrian General Oil, kaže se u priopćenju.

ATENA - Agencija za izdavanje kreditnih rejtinga Fitch snizila je u četvrtak rejting nizu grčkih državnih obveznica koje su zamijenjene novima duljeg roka dospijeća u sklopu sporazuma o dobivanju pomoći Europske unije i Međunarodnog monetarnog fonda, dok je ukupni rejting zemlje ostavila nepromijenjenim. Agencija je snizila rejting s C na D razinu za 13 grčkih obveznica izdanih prema međunarodnim zakonima čija je zamjena završena 11. travnja. Grčki dugoročni rejting ostaje B minus uz stabilne izglede, objavio je Fitch. Agencija dodaje da će taj rejting za 13 obveznica biti opozvan u petak, kada istječe novi rok posljednjoj skupini vlasnika obveznica za sudjelovanje u njihovoj zamjeni. Ako se provede, tom zamjenom završit će najveći otpis duga u povijesti. Time će se krizom pogođenoj Grčkoj oprostiti nešto više od polovine od 205 milijardi eura duga koji drže banke, mirovinski fondovi i drugi privatni investitori.

MADRID/PARIZ - Španjolska je u četvrtak uspješno emitirala 2,5 milijarde eura vrijedne 2-godišnje i 10-godišnje obveznice, i to u skladu s najvišim planiranim iznosima, no bila je primorana zadužiti se uz višu cijenu unatoč solidnoj potražnji. Španjolsko ministarstvo financija prodalo je tako 1,1 milijardi eura vrijedne obveznice, s rokom dospijeća 31. listopada 2014. uz prosječan prinos od 3,463 posto. Na prijašnjoj aukciji u ožujku prinos je iznosio 2,069 posto. Prodano je i 1,4 milijarde eura vrijednih obveznica, s rokom dospijeća 31. siječnja 2022. uz prinos od 5,743 posto, nasuprot prosječnih 5,403 posto koliko je Madrid platio u siječnju. Madrid se planirao danas zadužiti za iznos od 1,5 do 2,5 milijarde eura. Odvojeno, Francuska je danas prodala 7,97 milijardi eura državnih obveznica, i to blizu najvišeg planiranog iznosa zaduživanja od sedam do osam milijardi eura. Prodano 3,55 milijardi eura vrijednih obveznica s rokom dospijeća 2014. uz prinos od 0,85 posto. Prodane su i 5-godišnje obveznice vrijedne 2,7 milijardi eura, uz prinos od 1,83 posto te 3-godišnje u vrijednosti 1,73 milijardi i s prinosom od 1,06 posto.

WASHINGTON - Direktorica Međunarodnog monetarnog fonda (MMF-a) Christine Lagarde pozdravila je obećanja koja je dobila iz Švicarske, Poljske i drugih zemalja o 34 milijardi dolara dodatnog financiranja Fonda. "Osiguranje dovoljnih sredstava za fond u borbi protiv krize i za promicanje svjetske gospodarske stabilnosti u interesu je svih naših članica", naglasila je Lagarde u svom priopćenju. MMF je naveo da su "Švicarska i druge zemlje" obećale 26 milijardi dolara za povećanje sredstava fonda, dok je s Poljskom dogovoreno daljnjih osam milijardi dolara. "To sad ukupno iznosi oko 320 milijardi dolara obećanih do sada", rekla je čelnica MMF-a. Lagarde je kazala da je MMF-u potrebno oko 400 milijardi dolara sredstava kojima bi proširio svoje kapacitete za pomoć državama u krizi. Najveći financijski doprinos MMF-u stigao je iz eurozone, koja je obećala oko 200 milijardi dolara, te iz Japana, koji se obvezao na 60 milijardi dolara. MMF se nada da će ugovoriti još doprinosa, posebice iz velikih gospodarstava u nastajanju poput Kine, Rusije, Brazila i Indije, tijekom redovnog proljetnog zasjedanja MMF-a i Svjetske banke, koji počinje u petak u Washingtonu.

BERLIN - Vodeći ekonomski instituti ocijenili su da aktivnosti u njemačkom gospodarstvu jačaju unatoč dužničkoj krizi koja je pokosila eurozonu, zbog čega su blago povisili prognoze ovogodišnjeg rasta. Instituti sada očekuju da će ono porasti po stopi od 0,9 posto. U ranijim procjenama, iz listopadu, predviđan je rast od 0,8 posto. U izvješću koje objavljuju dva puta godišnje, ekonomisti su također ustvrdili da su potezi čelnika Europske unije ublažili previranja na financijskim tržištima i smanjili neizvjesnosti u gospodarstvu koje su kočile rast. Čelnici kompanija u Njemačkoj sada iskazuju veći optimizam, dok potrošačima povjerenje ulijeva niska nezaposlenosti u toj zemlji pa su skloniji dublje posegnuti u svoje novčanike i više trošiti, ocijenili su ekonomisti.

PEKING- Kina se sprema ublažiti monetarnu politiku i nizom mjera povećati likvidnost u financijskom sustavu kako bi spriječila naglo usporavanje gospodarstva, prenijeli su tamošnji državni mediji, pozivajući se na izjave guvernera središnje banke. Kako prenosi tamošnja državna novinska agencija Xinhua, neimenovani dužnosnik u kineskoj središnjoj banci kazao je da Kina planira odlučno uvoditi te mjere, uključujući i one vezane za stopu obvezne rezerve banaka. Takvo izvješće, uslijedilo je nakon što su prošlotjedni podatci pokazali da je to drugo najveće svjetsko gospodarstvo u prvom tromjesečju poraslo po najnižoj stopi u protekle gotovo tri godine, uz slabljenje aktivnosti proizvodnog sektora. Pored zahtjeva vezanih uz obveznu rezervu banaka, središnja banka najavila je da će također povećati likvidnost kroz svoje operacije na otvorenom tržištu, a koje se tiču prodaje i kupovine vrijednosnih papira, čime se utječe na obujam novca i kredita u gospodarstvu.

SARAJEVO - Europska investicijska banka (EIB) odobrit će Bosni i Hercegovini kredit od 166 milijuna eura koji će biti upotrijebljen za nastavak gradnje autoceste na koridoru V C, prenosi u četvrtak sarajevski "Dnevni avaz", te da bikreditni sporazum trebao biti potpisan sljedećeg tjedna u Luxembourgu. Kredit bi trebao biti odobren na razdoblje od 25 godina uz petogodišnje grace razdoblje, te uz kamatnu stopu tek nešto veću od jedan posto., a bit će iskorišten za gradnju dionice autoceste južno od Sarajeva u pravcu Mostara u dužini od oko 30 kilometara, te za dionicu od graničnog prijelaza s Hrvatskom kod Svilaja pa do Odžaka. Sredstva bi trebala postati operativna nakon provedene procedure odobravanja u samoj BiH koja može trajati od devet do 12 mjeseci. Vlada Republike Srpske istodobno je izvijestila kako je od Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) dobila potvrdu da joj je odobren kredit od 150 milijuna eura koji bi se koristio za gradnju dionice autoceste između Banje Luke i Doboja.

BRUXELLES - Europski regulator u četvrtak je izvijestio je da je odobrio Johnson & Johnson-ovu (J&J) 21,3 milijardi dolara vrijednu akviziciju švicarskog proizvođača ortopedskih pomagala Synthes. Europska komisija priopćila je da je američki J&J pritom obećao da će prodati svoje poslovanje vezano za traumatologiju kako bi osigurao da će se "novonastala kompanija i dalje suočavati s konkurencijom" nekoliko snažnih rivala, a pacijenti imati dostatan alternativni izbor. Europski povjerenik za zaštitu tržišnog natjecanja Joaquin Almunia izjavio je da je prodaja poslovanja vezanog uz traumatologiju na "dobrobit bolesnika i sustava socijalne sigurnosti". Američki zdravstveni konglomerat J&J pokrenuo je u prošloj godini poteze za svoju do sada najvrijedniju akviziciju Synthesa. Nada da će mu taj sporazum omogućiti da nadomjesti pad prodaje nekih njegovih najvažnijih lijekova koji se izdaju bez recepta.

HELSINKI - Vodeći svjetski proizvođač mobilnih telefona, finska Nokia izvijestila je danas o daleko većem neto gubitku u prvom tromjesečju nego su analitičari očekivali. Prošloga tjedna Nokija je izdala upozorenje o dobiti, a danas je izvijestila o čak 929 milijuna eura neto gubitka u prva tri mjeseca ove godine. To je daleko iznad 554 milijuna eura, koliko su to očekivali analitičari. Prihodi od prodaje Nokije pali su na godišnjoj razini za 30 posto na 7,354 milijardi eura, u skladu s očekivanjima analitičara.

LONDON/FRANKFURT - Na europskim burzama cijene dionica u četvrtak u ojačale, ali nešto ispod ranije dosegnutih razina nakon objave rezultata aukcije španjolskih državnih obveznica. Londonski Ftse indeks trenutno je u plusu 0,7 posto, frankfurtski DAX 0,58 posto, a pariški CAC 0,22 posto. Indeksi su nešto pali u toku dana nakon što su objavljeni rezultati aukcije španjolskih državnih obveznica. Jačaju cijene dionica industrijskih kompanija, u prosjeku za 0,7 posto. Najveća dobitnica je dionica švedskog SKF-a, koja je u plusu bila pet posto, objavivši procjenu da bi potražnja u SAD-u i Aziji za njegovim industrijskim proizvodima mogla porasti, dok je u Europi ona stabilna. Osjeća se pozitivno raspoloženje na tržištu, no trguje se oprezno, kaže Ed Woolfit, čelnik investicijskog društva Trading at Galvan.

TOKIO - Na azijskim se burzama jutros trguje oprezno jer su ulagači suzdržani uoči današnje aukcije španjolskih obveznica, ali i zbog nejasnih signala s Wall Streeta. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks bio u minusu 0,9 posto, a pale su, između 0,1 i 0,3 posto, i cijene dionica u Šangaju, Singapuru te Južnoj Koreji. U Australiji i Hong Kongu burzovni su indeksi ojačali između 0,3 i 0,5 posto, dok je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio u minusu 0,1 posto. Na burzama se trguje oprezno jer se čekaju rezultati španjolske aukcije obveznica, čiji bi ishod mogao u većoj mjeri utjecati na tržišta i sljdećih dana", kaže Miguel Audencial iz CMC Marketsa.

NEW YORK - Na Wall Streetu su u srijedu cijene dionica pale, nakon snažnog rasta dan prije, jer kvartalni poslovni rezultati kompanija nisu impresionirali ulagače. Dow Jones indeks oslabio je 82 boda, ili 0,63 posto, na 13.032 boda, dok je S&P 500 skliznuo 0,41 posto, na 1.385 bodova, a Nasdaq indeks 0,37 posto, na 3.031 bod. Među najvećim su gubitnicama jučer bile dionice tehnoloških divova IBM-a i Intela. IBM nije u prvom tromjesečju ostvario planirani rast prihoda, dok Intelovi rezultati nisu bili dovoljno snažni da bi potaknuli rast njezine dionica. Cijena IBM-a pala je 3,5, a Intela 1,8 posto. Sezona objave poslovnih rezultata za sada je vrlo dobra.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙