SARAJEVO - Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine nemaju novaca platiti hrvatskom "Končaru" suvremeni vlak nabavljen još prije tri godine pa su prisiljene tražiti kredit kako bi izmirile taj dug, piše sarajevski "Dnevni avaz". Niskopodni elektromotorni vlak Željeznice FBiH naručile su 2008. a ugovor o tome potpisali su tadašnji direktor federalnih željeznica Nedžad Branković i bivši potpredsjednik hrvatske vlade Damir Polančec. Vrijednost ugovora odnosno vlaka kojega je "Končar" isporučio u prosincu 2009. iznosi 5,3 milijuna eura. Nakon što je dopremljen u BiH taj vlak nije prošao niti kilometar u komercijalnoj eksploataciji i cijelo vrijeme je u depou. Pomoćnik ministra prometa FBiH Izet Mehinagić pojasnio je kako željeznice sada pokušavaju dobiti kredit od Razvojne banke FBiH no neizvjesno je hoće li u tome uspjeti. Zagrebački "Končar" dugogodišnji je partner ovog poduzeća i sudjelovao je u modernizaciji i popravkama lokomotiva koje se koriste u BiH i dug je sada dosegao iznos od gotovo 11 milijuna eura.
BRUXELLES - Europska komisija će sljedeći tjedan objaviti detaljni program za gospodarski rast, u kojem će pozvati zemlje članice da smanje porezno opterećenje na rad, a povećaju porezni pritisak na imovinu, energiju i emisiju stakleničkih plinova. Prema nacrtu dokumenta, do kojeg je došao Financial Times, Komisija će pozvati zemlje članice da poduzmu niz mjera za poticanje zapošljavanja, uključujući smanjenje poreza na rad, prebacivanje tereta na vlasnike imovine te veće oporezivanje energije i ispuštanja stakleničkih plinova. Financial Times navodi da se o dokumentu još uvijek pregovara unutar raznih uprava Europske komisije i da još može doći do promjene u odnosu na sadašnji nacrt. Komisija bi u tom dokumentu trebala pozvati na ukidanje svih ograničenja za kretanje radnika iz Bugarske i Rumunjske, što je dio toga da kvalificirani ljudi bez posla ne mogu otići u zemlje u kojima nedostaje takvih radnika.
BRUXELLES/ZAGREB - Suočene sa stagnirajućim gospodarstvima i sve većim cijenama goriva, europske zrakoplovne kompanije vrše pritisak na europske čelnike da ubrzaju modernizaciju sustava kontrole letenja u Europi kako bi se poboljšala njegova učinkovitost. "Reforma kontrole zračnog prometa apsolutno je nužna", rekao je Simon McNamara, zamjenik glavnog direktora Udruženja zrakoplovnih kompanija europskih regija (ERA). "Nažalost, ritam promjena jako je spor." Govoreći iz sjedišta ERA-e u Velikoj Britaniji o rezultatima industrije, McNamara je optužio vlade država članica da blokiraju napredak u poboljšanju sustava upravljanja zračnim prometom u Europi (ATM). Europska inicijativa ima također za cilj bolju koordinaciju sa sustavom NextGen ATM u Sjedinjenim Državama. Ističu i da regionalna koordinacija nosi dugoročne prednosti za zračne prijevoznike i okoliš smanjujući kašnjenja, dužinu zračnih ruta i povećavajući sigurnost. Međunarodno udruženje zračnog prijevoza (IATA) očekuje da će zrakoplovne kompanije ove godine ostvariti globalni profit od 2,3 milijardi eura, no europski će prijevoznici izgubiti 458 milijuna eura.
SARAJEVO - Predstavnici vlasti Bosne i Hercegovine i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) provode pripreme za pregovore o novom stand-by aranžmanu za tu zemlju, potvrdio je predstavnik MMF-a za BiH Milan Cuc. "Nadamo se da bi druga polovica svibnja mogla poslužiti kao vremenski okvir za narednu godišnju misiju MMF-a koja će provesti konzultacije o ekonomskom stanju u državi te za početak razgovora o mogućem novom programu s BiH", kazao je Cuc za "Dnevni avaz". Dodatni problem za BiH je nedavno novo snižavanje kreditnog rejtinga te zemlje od strane procjeniteljske kuće "Moody's". Po toj je procjeni BiH tek na jedan korak od kategorije C koja države s tom oznakom tretira kao bankrotirane. BiH još uvijek nije dobila ni proračun za 2012. i trenutačno funkcionira na režimu privremenog financiranja. Federacija BiH i Republika Srpska spore se koliki treba biti iznos državnog proračuna.
MILANO - Italija je u srijedu s uspjehom emitirala 11 milijardi eura vrijedne kratkoročne obveznice, ali uz dvostruko višu cijenu nego na prijašnjim aukcijama uslijed neizvjesnosti koje muče ulagače oko dužničkih problema i gospodarskih izgleda najslabijih članica eurozone. Vlada u Rimu glatko je prodala 8 milijardi eura vrijedne obveznice s rokom vraćanja za godinu dana, ali uz prinos od 2,84 posto, čak dvostruko veći u usporedbi s 1,4 posto koliko su ulagači tražili na aukciji prošlog mjeseca. Također uz znatno višu cijenu, prodala je i 3 milijarde eura vrijedne dužničke papire s rokom vraćanja za tri mjeseca. Prinos je poskočio na 1,25 posto, s 0,49 posto na posljednjoj sličnoj aukciji. Na sekundarnim tržištima 10-godišnje talijanske državne obveznice prodavane su uz prinos od 5,55 posto. Prinos je nešto snižen u odnosu na jučerašnjih 5,70 posto, no osjetno je iznad prošlotjednog u visini od 5 posto.
ISTANBUL - Najveća talijanska banka koja posluje s građanima, Intesa Sanpaolo podnijela je zahtjev za odobrenjem rada u Turskoj, gdje planira otvarati poslovnice uglavnom u velikim gradovima, pišu turski mediji. Intesa je podnijela zahtjev za dobivanje dozvole prije nekoliko mjeseci turskoj državnoj Agenciji za bankovnu regulativu i nadzor (BDDK), koja bi joj uskoro mogla odgovoriti, prenosi istanbulski dnevni list Star riječi neimenovanih dužnosnika BDDK-a. Talijanska banka planira u početku otvoriti podružnice u Istanbulu, Ankari i Izmiru, tri najveća turska grada, a zatim se želi proširiti i na druge dijelove zemlje, objavljuje Star. Poslovanje će usredotočiti se na potrošačke i komercijalne kredite. U Intesi nisu bili dostupna za komentar. Ako dobije dozvolu, Intesa će postati 50. banka u Turskoj i prva koja u zadnjih 12 godina započinje svoje poslovanje u toj zemlji od samog početka, piše Star. Postoji interes i drugih europskih i američkih banaka za dobivanje dozvole za rad u Turskoj.
BUDIMPEŠTA - Kućanstva u Mađarskoj u veljači ove godine investirala su gotovo 30 milijardi forinti (oko 100 milijuna eura) svojih ušteđevina u državne obveznice, zahvaljujući viskim prinosima koje ti vrijednosni papiri nude i državnoj marketinškoj kampanji koja je ispunila očekivanja, pišeposlovni dnevnik Vilaggazdasag. Kućanstva sada posjeduju ukupno 776,2 milijarde forinti vrijedne mađarske dužničke papire, što je najviše u posljednje dvije i pol godine. Prema podacima tamošnje agencije za upravljanje državnim dugom (AKK), svaki segment državnih dužničkih papira u vlasništvu kućanstava bilježi značajan rast. Očekuje se da će građani uskoro imati novu priliku za ulaganje u dužničke papire. Navedene pripreme AKK je priveo kraju 10. travnja tako da se nove ponude malih ulagača mogu očekivati vjerojatno već ovoga tjedna, piše mađarski dnevnik.
PEKING - Kineska središnja banka razvija novi sustav za prekogranični platni promet u juanima, što je ključni infrastrukturni projekt kojim se želi olakšati korištenje kineske valute u međunarodnoj trgovini i ulaganjima. Novi kineski sustav međunarodnih plaćanja (CIPS) moći će koristiti banke diljem svijeta i predstavljat će ključnu infrastrukturu kojom će se olakšati međunarodne transakcije u juanima. "Korištenje juana u međunarodnoj trgovini i ulaganjima bit će u značajnom porastu, a ovaj će sustav služiti kao kanal za prekograničnu uporabu juana. Radimo na razvoju takvog sustava", kazao je u srijedu novinarima Li Bo, čelnik odjela kineske središnje banke zaduženog za provedbu mjera vezanih uz kinesku valutu. Li je napomenuo da takav sustav ne znači promjenu valutne politike, ali da će njime omogućiti veća konvertibilnost juana.
NEW YORK - Najveći svjetski proizvođač aluminija, Alcoa je ugodno iznenadila investitore, izvijestivši o ostvarenoj dobiti u prvom ovogodišnjem tromjesečju, nakon što je u četvrtom tromjesečju 2011. poslovala s gubitkom. "Ostvarujemo rast na svim svjetskim tržištima. U zrakoplovnom sektoru tržište je sve snažnije", kazao je izvršni direktor Klaus Kleinfeld na konferenciji za analitičare. Dodao je da je potražnja za aluminijem u Sjevernoj Americi u prvom tromjesečju bila snažna u većini industrijskih grana, osim u graditeljstvu. "Kineska potražnja bilježi rast u svim segmentima. Taj rast je malo slabiji nego prije, ali još uvijek dobar. Naša tržišta u Europi također se dobro drže", rekao je Kleinfeld. Alcoa, koja proizvodi aluminij za zrakoplove, automobile i limenke za napitke, podigla je prognozu rasta globalnog tržišta zrakoplova za 2012. za 3 postotna boda, na 13 do 14 posto.
BEOGRAD - Njemački medijski koncern WAZ ponudio je beogradskom poduzeću "Politika AD" svoj udio od 50 posto u zajedničkom poduzeću "Politika novine i magazini", tražeći za njega 4,7 milijuna eura, piše beogradski dnevnik "Danas", pozivajući se na predsjednicu Upravnog odbora "Politika AD" Sonju Liht koja je kazala kako WAZ traži i plus ispunjavanje još nekih financijskih obaveza. "Budući da odluka o tome nije u nadležnosti Upravnog odbora, o ponudi smo se informirali, pa smo je proslijedili nadležnoj Skupštini dioničara i većinskom vlasniku", rekla je Liht. U dioničkom društvu "Politika AD", kako piše "Danas", još razmatraju datum kada ističe rok za odgovor. WAZ ima vlasnički udjel u tri srbijanska dnevna lista – "Politici", "Večernjim novostima" i novosadskom "Dnevniku", a država Srbija još je vlasnik značajnih udjela u sva tri lista.
LONDON - Euro je u srijedu ojačao u odnosu na dolar i jen na međunarodnim tržištima, no veće mu dobitke priječi rast zabrinutosti da bi pogoršanje dužničkih nevolja u nizu zemalja eurozone moglo ugroziti globalni rast pa su ulagači utočište nalazili u valutama koje nude veću sigurnost. Euro je u takvim okolnostima bio u plusu prema dolaru za 0,2 posto i njime se trgovalo po 1,3103 dolara. Na sličnom postotnom dobitku bio je i prema jenu, dosegnuvši 105,67 jena, no drži se nedaleko najniže razine u sedam tjedana od 105,44 jena. Istodobno, tečaj dolara spustio se na 80,568 jena, najnižu razinu od 29. veljače. Euro bi se mogao naći pod novim pritiscima prodaje, poglavito ako dodatno skoče prinosi na španjolske i državne obveznice ostalih posrnulih članica eurozone, smatraju analitičari. "Radi se o posustajanju uzleta eura. I malene dobitke iskoristit ću za njegovu prodaju. Ako španjolski prinosi skoče ponovno iznad 6 posto tečaj eura vjerojatno će probiti donju granicu raspona u kojem se kreće u posljednje vrijeme", kazao je Jeremy Stretch iz tvrtke CIBC.
LONDON - Cijene barela nafte pale su u srijedu na londonskom tržištu ispod 120 dolara, na najnižu razinu u gotovo dva tjedna, uslijed očekivanog rasta američkih zaliha sirove nafte i zabrinutosti u vezi slabljenja globalne potražnje. Cijena barela nafte oslabila je danas na londonskom tržištu 30 centi, na 119,58 dolara. Na američkom se tržištu barelom trgovalo po 47 centi višoj cijeni od 101,49 dolara. Tijekom dana američka vlada objavit će tjedno izvješće o stanju zaliha sirove nafte u SAD-u. Analitičari očekuju da će izvješće pokazati rast zaliha. Američki institut za naftu u utorak je već izvijestio da su se zalihe sirove nafte u SAD-u povećale za 6,6 milijuna barela, trostruko više nego se predviđalo. Američka je vlada revidirala naniže prognozu rasta svjetske potražnje za naftom u 2012. za 170 tisuća barela dnevno, na ukupno 890 tisuća barela dnevno. U međuvremenu, Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) izvijestila je da je cijena referentne košarice njezine nafte u utorak iznosila 119,38 dolara, što znači da je bila 1,02 dolara niža nego u ponedjeljak.
LONDON - Europska tržišta dionica blago su u srijedu ojačala nakon jučerašnjih oštrih gubitaka, predvođena oporavkom cijena dionica banaka. Indeks Londonske burze FTSE trenutno je u plusu 0,02 posto na 5.596 bodova, indeks Frankfurtske burze DAX 0,73 posto na 6.654 bodova, a pariški CAC 0,67 posto na 3.239 bodova. Banke su bile među najvećim dobitnicima, nakon što su proteklih dana bilježile oštar pad cijene. Tako su dionice UniCredita ojačale 2,1 posto, a Intese Sanpaolo 2,7 posto. Dionica Deutsche Banka poskupjela je 1,9 posto, Commerzbanka 2,4 posto, dok su dionice Credit Agricole, Societe Generale i BNP Paribas ojačale između 0,7 i 2,2 posto. Među dobitnicima bile su i rudarske kompanije, pa su tako dionice ArcelorMittala ojačale 1,8 posto, Fresnilla za 1,5 posto, a Kazakhmys 1,4 posto. Dionice Anglo Americana i Rio Tinta poskupjele su 0,6 odnosno 0,7 posto.
NEW YORK - Na Wall Streetu su u utorak cijene dionica potonule više od 1,5 posto, što je njihov najveći dnevni pad u ovoj godini, a pet dana neprestanog klizanja cijena posljedica je strahovanja ulagača od usporavanja rasta najvećih svjetskih gospodarstava. Dow Jones indeks skliznuo je 213 bodova, ili 1,65 posto, na 12.715 bodova, dok je S&P 500 potonuo 1,71 posto, na 1.358 bodova, a Nasdaq indeks 1,83 posto, na 2.991 bod. I po bodovima, i po stopi pada bio je to najgori dan na Wall Streetu u ovoj godini. Na vrijednosti je izgubilo više od 80 posto dionica, a najviše su pale cijene u rudarskom i industrijskom sektoru. Posljedica je to niza makroekonomskih podataka posljednjih tjedana koji ukazuju na usporavanje rasta dvaju najvećih svjetskih gospodarstava, američkog i kineskog.Na Wall Streetu, American Stock Exchangeu i Nasdaqu vlasnika je jučer zamijenilo 8,18 milijardi dionica, dok je lani dnevni prosjek iznosio 7,84 milijarde.
TOKIO - Na azijskim su burzama cijene dionica i jutros pale, treći dan zaredom, jer se ulagači povlače iz rizičnijih investicija zbog usporavanja rasta dvaju najvećih svjetskih gospodarstava i obnovljenih strahovanja od širenja dužničke krize u eurozoni. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks bio u minusu 0,8 posto, što je već sedmi dan zaredom kako slabi. Cijene dionica u Južnoj Koreji, Australiji, Singapuru i Hong Kongu oslabile su između 0,2 i 1,2 posto, a jedino su u Šangaju blago porasle. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je u minusu 0,8 posto, zaronivši na najnižu razinu u 10 tjedana. Loše raspoloženje azijskih ulagača posljedica je jučerašnjeg pada cijena dionica na Wall Streetu za više od 1,5 posto, što je njihov najveći dnevni pad u ovoj godini.