ZAGREB - Naftni derivati od ponoći mogu poskupiti od 10 do 31 lipe po litri, a cijena najprodavanijeg benzina, eurosupera 95 po prvi bi put mogla premašiti 11 kuna jer je Ministarstvo gospodarstva njegovu najvišu maloprodajnu cijenu utvrdilo na 11,04 kune po litri. Ministarstvo je danas objavilo najvišu razinu maloprodajnih cijena derivata u razdoblju od 20. ožujka do 2. travnja, a prema tim podacima motorni će benzini od sutra biti skuplji za 27 do 31 lipe po litri, dok će se poskupljenje dizelskih goriva i lož ulja kretati od 10 do 15 lipa. Kako naftne kompanije u pravilu slijede najviše dopuštene maloprodajne cijene, od ponoći se očekuje poskupljenje u postotku od 1,3 posto do 2,7 posto, pa će cijene biti na novim rekordnim razinama. Tako bi i eurosuper BS 95 mogao premašiti 11 kuna i na većini benzinskih postaja koštati 11,04 kune, što je 27 lipa više od dosadašnjih 10,77 kuna. Eurodizel se od sutra može prodavati po najvišoj cijeni od 10,33 kune, što je 15 lipa više od dosadašnjih 10,18 kuna. Plavi dizel može poskupiti za najviše 12 lipa po litri, jer je Ministarstvo njegovu najvišu cijenu utvrdilo na 6,66 kuna (do sada 6,54 kune). Plinska ulja poskupit će pak za 10 lipa po litri i najviša cijena običnog loživog ulja može biti 7,45 kuna (do sada 7,35 kuna).
ZAGREB - Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) zatražio je danas da Vlada odmah smanji trošarine na gorivo upozorivši kako su nova poskupljenja goriva koja slijede samo alibi za najavljena poskupljenja struje, grijanja i plina. U posljednje dvije godine, plaće su realno pale za 3,3 posto, a mirovine znatno više, 6,9 posto. No, to je nevažno za Vladu jer kućni budžeti nisu njihova briga, kaže SSSH u priopćenju. Lančana poskupljenja koja slijede - ostali energenti, troškovi stanovanja, osnovne živežne namirnice (cijena "grincajga" skočila je na osam kuna) također nisu njihova briga. Porast će cijene prijevoza putnika i roba, no i to je za Vladu nevažno jer oni koji odlučuju mogu to platiti. Štoviše, autobusna karta do Varaždina ili Lošinja saborskoga zastupnika stoji tek šest kuna, ističe SSSH. "Psihološka granica" cijene goriva vrlo je promjenjiva stvar jer ovisi o platežnoj moći pojedinca - za nekoga tko prima plaću 20.000 kuna još nije dosegnuta, za onoga s prosječnom plaćom već je nadmašena, zaključuje SSSH. Po najavi Ministarstva gospodarstva, cijena najprodavanijeg benzina eurosuper 95 od ponoći može sa sadašnjih 10,77 kuna po litri porasti na 11,04 kune po litri.
RIJEKA/ZAGREB, 19. ožujka 2012. (Hina) - Tvrtka Adria Sol iz Kukuljanova, nedaleko Rijeke, izgradila je na krovu pogona za preradu soli u Industrijskoj zoni Kukuljanovo do sada najveću solarnu elektranu u Hrvatskoj, ukupne snage 283 kWp (kilovat-pik), čija očekivana godišnja proizvodnja iznosi više od 300 tisuća kilovatsati (kWh), što bi, primjerice, bilo dovoljno za opskrbu oko 100 kućanstava električnom energijom. Objekt na čijem krovu se nalazi ovaj fotonaponski sustav u vlasništvu je grupe Ma.Co.T. s kojom je Adria Sol vlasnički povezana. Ukupna investicija prelazi 500 tisuća eura, a povrat investicije očekuje se nakon šest godina, izvijestili su iz tvrtke Adria Sol, dodajući da svu proizvedenu električnu energiju elektrana predaje u elektroenergetsku mrežu. Osim ovog projekta Adria Sol, navodi se, instalirala je još veću solarnu elektranu (315 kWp) u Gospodarskoj zoni Čaporice, nedaleko Trilja, također na krovu u vlasništvu grupe Ma.Co.T. te se uskoro očekuje puštanje u rad, odnosno priključak na elektroenergetsku mrežu.
ZAGREB - Porezna uprava zaprimila je oko 640 tisuća godišnjih prijava poreza na dohodak za prošlu godinu, podaci su Ministarstva financija iz kojeg se doznaje i da će isplata povrata poreza ići uobičajenom dinamikom, odnosno da građani prve isplate povrata mogu očekivati u travnju. Po podacima Ministarstva s kraja prošlog tjedna, poreznici su zaprimili ukupno 639.810 godišnjih prijava poreza na dohodak za 2011. godinu, što je oko 244 tisuće prijava manje nego li za 2010. Prošle je godine bilo zaprimljeno ukupno 884.542 prijave za 2010., a građanima je za povrat preplaćenog poreza vraćeno 1,3 milijarde kuna. No, za 2011. se očekivao i manji broj prijava i manji iznos povrata, jer se za prošlu godinu više ne mogu koristiti porezne olakšice za stambene potrebe, zdravstvene usluge i premije osiguranja koje su se u prijavama za 2010. mogle koristiti samo za prvih šest mjeseci. Stoga ni dobar dio građana koji je prošle godine podnosio prijave za 2010. godinu kako bi ostvario povrat temeljem plaćenih premija zdravstvenog osiguranja, uplate životnog osiguranja ili plaćanja stambenih kredita, ove godine nije ni predao prijavu, jer su olakšice za te izdatke ukinute 1. srpnja 2010.
ZAGREB/RIJEKA - Erste&Steiermaerkische Bank d.d. (Erste banka) ostvarila je u 2011. neto dobit u iznosu od 651 milijun kuna, što je 6,7 posto više u odnosu na godinu prije, ukupni krediti i depozit porasli su dvostruko više u odnosu na prosjek tržišta, dok joj je ukupna aktiva na kraju 2011. iznosila 57 milijardi kuna ili 12,9 posto više u odnosu na kraj 2010., objavili su danas iz te banke. Ukupni krediti banke u 2011. porasli su 12,6 posto, dvostruko više u odnosu na prosjek tržišta, te su krajem 2011. iznosili 39,4 milijardi kuna. Napominje se kako je rast ukupnih kredita u 2011. ponajviše bio rezultat povećanja kredita pravnih osoba, dok se krediti stanovništvu nisu značajnije mijenjali. Erste banka je povećala svoj tržišni udio u ukupno danim kreditima s 13,3 posto krajem 2010. na 14,1 posto na kraju 2011. Ukupni depoziti Erste banke krajem prosinca 2011. iznosili su 31,8 milijardi kuna, što je 4,8 posto više u odnosu na kraj 2010. Prema podacima HNB-a, Erste banka je tijekom 2011. i u segmentu depozita ostvarila dvostruki rast u odnosu na prosjek tržišta te je njezin tržišni udio u ukupnim depozitima porastao s 13,1 posto krajem 2010. na 13,5 posto krajem 2011.
ZAGREB - Promet od trgovine na malo u Hrvatskoj u siječnju je u odnosu na prosinac bio nominalno manji za 22,6 posto, a realno za 22,2 posto, dok je na godišnjoj razini, u odnosu na siječanj 2011., nominalno porastao za 3,6 posto, a realno za 1,9 posto, objavio je Državni zavod za statistiku. Na godišnjoj razini, u siječnju ove u odnosu na isti mjesec 2011. godine, statistika bilježi nominalni rast prometa u 12 trgovačkih struka. Postotno najviše, za 11,3 posto, porastao je promet motornih vozila, dok je promet motornih goriva i maziva koji u ukupnoj maloprodaji sudjeluju sa 19,1 posto, porastao 4,2 posto. Maloprodaja tekstila, odjevnih predmeta, obuće i kožnih proizvoda, koja u ukupnoj maloprodaji ima udio od 8 posto, na godišnjoj je razini povećana za 3,4 posto, željezne robe, boje i stakla za 6,9 posto, duhanskih proizvoda 9 posto itd. Maloprodaja je u siječnju na godišnjoj razini pala u šest trgovačkih struka, a postotno najviše u trgovini dijelova i pribora za motorna vozila, motocikla i dijelova, za 7,2 posto te trgovini alkoholnih i drug
ZAGREB - Skok cijene dionice Petrokemije i nastavljen uzlet građevinskog sektora danas su na Zagrebačkoj burzi ponajviše zaslužni za porast Crobexa četvrti trgovinski dan zaredom, uz pojačani obujam trgovanja. Crobex indeks oko podneva bio je u plusu 0,26 posto, na 1.848 bodova. Istodobno, Crobex10 ojačao je 0,3 posto, na 1.011 bodova. Redovni promet dionicama iznosio je 18,3 milijuna kuna. Najveći promet, od 4,8 milijuna kuna, do podneva je ostvarila dionica Petrokemije. Cijena joj je tijekom jutrošnjeg trgovanja dosegnula i 265 kuna, no oko podneva je bila 235,8 kuna, što je 11,07 posto više nego u petak. Dionica Petrokemije u fokusu je uslijed medijskih špekulacija o mogućoj privatizaciji te kompanije do kraja godine. U većem fokusu također je i građevinski sektor, ponajviše dionica Viadukta“, koja 'uživa' posljedice potpisanog ugovora za gradnju Zračne luke Zagreb, vrijedan 516,3 milijuna kuna. Cijena joj je u plusu je 27,7 posto. I većina ostalih građevinskih dionica ostvaruje rast cijena. Milijunski promet do podneva je ostvaren još i dionicom HT-a. Cijena joj je pritom potonula 1,02 posto, na 213 kuna, što je njezina najniža razina od sredine lipnja 2009.
ZAGREB - Kuna je na danas utvrđenoj tačajnoj listi Hrvatske narodne banke u odnosu na tečajnicu od petka oslabila prema euru za 0,13 posto, oslabila je i prema švicarskom franku i britanskoj funti, a ojačala prema američkom dolaru. Srednji tečaj eura na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,522801 kunu. Kuna je oslabila prema franku za 0,19 posto, te srednji tečaj švicarske valute iznosi 6,237812 kuna. Prema kuni je ojačala i funta, za 0,10 posto pa njen srednji tečaj iznosi 9,058159 kuna. Kuna je istodobno ojačala prema američkom dolaru za 0,65 posto te njegov srednji tečaj iznosi 5,714243 kune.