Dan Špicer je u ime SDP-a prozvao Vijeće da šutke gleda na kršenje zakona u športu, na nedonošenje brojnih podzakonskih i drugih akata koje predviđa zakon.
"Vijeće se nije bavilo niti ikoga pitalo zašto se zakoni i akti koji reguliraju šport krše, ne poštuju, ne primjenjuju ili naprosto ne postoje", kazao je, dodavši da je rad Vijeća po ocjeni SDP-a jedva dobio prolaznu ocjenu.
"U športu nitko ne kontrolira nikoga i nitko nikome ni za što ne odgovara", rekao je Špicer, ocijenivši da aktualno stanje u športu obilježava korupcija, nezakonitosti, nestručnost, a što novoimenovano Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, naglasio je, kani promijeniti.
Na kritike je odgovorila predsjednica Vijeća Danira Bilić, rekavši da Vijeće nema nadležnost donositi zakone, strategije i programe, da nije "igralo nikakvu alibi-igru", već da je, koliko je to bilo u mogućnosti, zauzelo proaktivnu ulogu.
Naglasila je da Vijeće od svog osnutka u lipnju 2010. nailazi na brojne prepreke u svom radu, budući da to tijelo šira športska zajednica, rekla je, doživljava kao političko tijelo koje kontrolira šport i ugrožava njegovu autonomiju, a politiku kao prijetnju svom segmentu djelovanja u športu.
"Nacionalno vijeće nije ni jedno niti drugo", poručila je, a kao veliki problem u hrvatskom športu navela je činjenicu da do danas nije izrađen strateški dokument koji bi dao analizu trenutnog stanja u športu te naznačio dugoročne smjernice njegova razvoja.
U ovom trenutku, upozorila ne Bilić, nitko u sustavu športa niti u državnoj politici ne raspolaže preciznim i cjelovitim podacima koliko je u Hrvatskoj športskih objekata, u kakvom su stanju, koliko se ljudi bavi športom, koliko je klubova, te koliko se novca i iz kojih izvora ulaže u šport.
Kada je Vijeće shvatilo da tih podataka nema, naglasila je, pristupilo se izradi projektnih studija koje bi predstavljale prvi korak za izradu cjelovite strategije razvoja športa u Hrvatskoj, a koja bi poslužila kao temelj za izradu nacionalnog programa športa.
Na aktivniju ulogu Vijeća u analizi stanja u športu te razvoju te za društvo i državu jako bitne djelatnosti pozvao je i Boris Blažeković u ime HNS-a, prigovorivši da Nacionalni program športa još nije donesen, iako je predviđen Zakonom o športu koji je na snagu stupio još 2006.
Usprotivio se "petljanju politike u praktični šport", ali i naglasio kako bi Vijeće trebalo biti djelotvornije u svom radu.
Isto smatra i Željko Šemper, koji je u ime HSU-a nužnim ocijenio što skorije donošenje Nacionalnog programa športa, koji bi, smatra, i Vijeću itekako pomogao u radu.