ZAGREB - Predsjednik Republike Ivo Josipović primio je u ponedjeljak u Zagrebu nizozemskog ministra vanjskih poslova Urija Rosenthala koji je rekao kako očekuje da će proces ratifikacije hrvatskog pristupnog ugovora s EU-om, nakon što se ocijene rezultati monitoringa, ići svojim redovitim tokom. Dvojica dužnosnika razgovarala su o budućem članstvu Hrvatske u EU-u, procesu ratifikacije te o preostalim obvezama iz procesa monitoringa koje Hrvatska mora ispuniti.
DEN HAAG - Haaško tužiteljstvo van razumne sumnje dokazalo je odgovornost vođe srpskih radikala Vojislava Šešelja za zločine počinjene tijekom rata u Hrvatskoj, BiH i protiv vojvođanskih Hrvata, poručio je u ponedjeljak pred Haaškim sudom (ICTY) na početku završnih riječi tužitelj Mathias Marcusen. "Dokazni materijal pokazuje van razumne sumnje da su zločini iz optužnice dokazani", kazao je Marcusen ističući da je optuženi Šešelj fizički počinio zločine u Vukovaru i Hrtkovcima, a odgovoran je za zločine koje su njegovi dobrovoljci počinili u Hrvatskoj i BiH a na koje je pozivao kako bi se ostvarila ideja 'velike Srbije'. Šešelj, koji završne riječi tužitelja prati uz podsmijeh, na samom početku ročišta poručio je da je pet najavljenih tužitelja za izvođenje završnih riječi premali broj i da se trebaju smjenjivati svakih sat vremena po jedan jer "nisu sposobni smisleno govoriti više od sat vremena".
MOSKVA - Vladimir Putin, pobjednik ruskih predsjedničkih izbora s gotovo 64 posto glasova, postigao je u nekim dijelovima zemlje nevjerojatne rezultate, primjerice gotovo 100 posto glasova u Čečeniji, dok u Moskvi nije dobio više od 50 posto glasova, po posljednjim rezultatima izbora, objavljenim u ponedjeljak. Putin je u Čečeniji dobio 99,76 posto glasova. Ostala četvorica kandidata dobila su između 0,02 posto i 0,03 posto glasova. S druge strane, Putin je u Moskvi dobio samo 47 posto glasova, prema 68,6 posto na predsjedničkim izborima 2004.
BRUXELLES - Glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen rekao je kako se nada da će se Rusija odlučiti za razvoj suradnje sa savezom, napose u vezi s osjetljivim pitanjem proturaketne obrane, nakon pobjede Vladimira Putina na ruskim predsjedničkim izborima. Izbor će "vjerojatno uroditi kontinuitetom na razini dužnosnika i ruske politike i nadam se da će donijeti nastavak zalaganja za konstruktivan dijalog i suradnju" Rusije i NATO-a, rekao je Rasmussen na tiskovnoj konferenciji u Bruxellesu u ponedjeljak. "Jasno da nismo suglasni o svemu", ali "naše razlike ne smiju u drugi plan gurnuti činjenicu da su nam zajedničke sigurnosne brige na mnogim poljima", dodao je.
WASHINGTON - Izraelski premijer Benjamin Netanyahu rekao je u ponedjeljak Baracku Obami da će Izrael i dalje biti "gospodar svoje sudbine" pred iranskom prijetnjom, a američki predsjednik je pak ocijenio da je diplomatsko rješenje još moguće s Teheranom. Dvojica čelnika su u Bijeloj kući razgovarala o osjetljivu pitanju iranskog nuklearnog programa, pošto je židovska država zadnjih tjedana prijetila da će jednostrano napasti Iran kako bi ga spriječila da ostvari nepovratan napredak u proizvodnji atomskog oružja. Veze "naših dviju zemalja su čvrste", istaknuo je Obama, opetujući jamstva Izraelu koja je iznio dan ranije u govoru pred moćnom proizraelskom organizacijom AIPAC-om. "Naše zauzimanje za izraelsku sigurnost je čvrsto poput stijene", istaknuo je.
VARŠAVA - Poljski sud objavio je u ponedjeljak da je optužio šefa stanice za "nenamjerno izazivanje željezničke nesreće" u kojoj je u subotu poginulo šesnaest osoba u frontalnom sudaru dvaju vlakova koji su se našli na istoj pruzi u Szczekocinyju, na jugu Poljske. "Šef stanice je optužen da je usmjerio vlak na krivu prugu, čime je izazvao frontalni sudar s drugim vlakom", rekao je glasnogovornik regionalnog tužiteljstva Czestochowa, Tomasz Ozimek. Šef stanice bi mogao biti osuđen na osam godina zatvora. U nesreći je poginulo šesnaest ljudi i nekoliko desetaka je ranjeno, podsjetio je glasnogovornik.
NEW YORK - Podtajnica UN-a za humanitarne operacije Valerie Amos stiže u srijedu u višednevni posjet Siriji gdje će pokušati dobiti dopuštenje za "neometanu" dopremu humanitarne pomoći, priopćila je Amos u ponedjeljak. "Kao što je od mene zatražio glavni tajnik (UN-a, Ban Ki-moon), moja je zadaća ishoditi od zainteresiranih strana dopuštenje za neometan ulazak humanitarnih radnika radi evakuacije ranjenika i dopreme osnovnih namirnica", rekla je Amos. Njezina glasnogovornica Amanda Pitt izjavila je za agenciju France Presse da ne može reći hoće li Amos osim Damaska posjetiti druga područja na kojima se vode sukobi. Izaslanik UN-a i Arapske lige Kofi Annan doputovat će pak u Siriju 10. ožujka, priopćila je Arapska liga.
BEČ - Nuklearna agencija Ujedinjenih naroda u ponedjeljak je priopćila da postoje naznake "aktivnosti" na jednoj iranskoj nuklearnoj lokaciji koju njezini inspektori žele posjetiti u sklopu istrage iranskoga nuklearnog programa. Glavni direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) Yukiya Amano nije odao pojedinosti o tome što se možda događa u Parčinu, niti je rekao je li možda riječ o pokušaju skrivanja dokaza uoči posjeta inspektora IAEA. Bečka agencija IAEA tražila je pristup Parčinu početkom godine, tijekom dva kruga pregovora s Iranom, ali taj je zahtjev odbijen.
LJUBLJANA - Odluku o mogućoj gradnji drugog bloka nuklearne elektrane Krško nova će slovenska vlada donijeti tek nakon široke javne rasprave, izjavio je u ponedjeljak Zvone Černač, ministar infrastrukture i prostornog uređenja, prilikom posjeta Krškom. "Potrebno je provesti široku javnu raspravu i odvagnuti različite opcije", rekao je Černač, dodavši da slovenska vlada raspravu o drugoj nuklearci želi provesti tijekom svoga mandata, ali da je prerano razmišljati o tehnologiji koja bi za drugi blok bila odabrana ako bi odluka o gradnji drugog bloka bila pozitivna. Slovenski ogranak međunarodne ekološke udruge Greenpeace inače se u ponedjeljak se, uoči obljetnice tragedije u Japanu, izjasnio protiv gradnje drugog bloka nuklearke u Krškom, s argumentom da se tome u sadašnjem trenutku protivi i dobar dio slovenske javnosti.
LJUBLJANA - Predsjednici svih slovenskih parlamentarnih stranaka dogovorili su se u ponedjeljak na sastanku s predsjednikom vlade Janezom Janšom o proceduri unošenja tzv. zlatnog fiskalnog pravila u slovenski ustav. Riječ je o ustavnoj odredbi kojom se određuje prestanak zaduživanja i osigurava uravnotežen proračun, kako to predviđa fiskalni pakt što su ga u četvrtak u Bruxellesu potpisali čelnici 25 od 27 članica EU. "Naša je želja da što prije dođemo do uravnoteženog proračuna, svakako još u mandatu ove vlade", rekao je Janša nakon sastanka na kojemu je stranačke prvake izvijestio o europskom summitu. Na tom je sastanku u četvrtak potpisan fiskalni pakt sa strogim propisima glede financijske stabilizacije država eurozone i EU-a.