RIM
Gornji dom parlamenta Talijanske Republike u utorak navečer je na sjednici, na kojoj je bio nazočan i predsjednik Hrvatskog sabora Boris Šprem, podržao većinom glasova zakon o ratifikaciji Ugovora o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji, nepuna dva tjedna nakon što je to 15. veljače već učinio Donji dom talijanskog parlamenta. Italija se na taj način pridružila Slovačkoj, Bugarskoj i Mađarskoj koje su dosad odobrile pristupni ugovor. Predsjednik Gornjeg doma odnosno Senata, Renato Schifani je naglasio da su ugovor željeli ratificirati što prije jer to smatraju važnim, a prema Hrvatskoj gaje prijateljstvo i bratske osjećaje. "Nadamo se da će to biti znak i za druge zemlje da ubrzaju postupak ratifikacije", kazao je Schifani i naglasio da će Hrvatska u EU i regiji biti stabilizirajući faktor te dodao kako je na putu prema EU, kada je riječ o Hrvatskoj, situacija bila jasna.
BUKUREŠT
Rumunjska je zatražila "uobičajena" jamstva za prava svojih manjina u Srbiji prije nego toj balkanskoj zemlji da suglasnost za dodjelu statusa kandidata Europske unije (EU), rekao je u telefonskom razgovoru za agenciju France Presse rumunjski ministar vanjskih poslova Cristian Diaconescu. Ministri EU-a za europska pitanja preporučili su u utorak u Bruxellesu, nakon teških pregovora, da se Srbiji dodijeli status kandidata za članstvo u EU-u, ali bez neposrednog donošenja odluke. Rumunjska je blokirala donošenje takve odluke tražeći jamstva za poštovanje rumunjske manjine u Srbiji koja ima oko 30.000 ljudi, rekli su diplomatski izvori. Dodjela kandidatskog statusa zahtijeva suglasnost svih 27 zemalja EU-a. "Ne možemo govoriti o blokadi", ocijenio je Diaconescu, rekavši da je Rumunjska "zauzela osnovno stajalište kako bi zaštitila prava manjina na jednom području, zapadnom Balkanu, koje ima zamršenu povijest na tom polju".
BRUXELLES
Europska unija je u utorak navečer odlučila da će svoje veleposlanike u Bjelorusiji pozvati na konzultacije, rekla je visoka predstavnica EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Catherine Ashton. Bjelorusija je u utorak zatražila da veleposlanici Europske unije i Poljske napuste zemlju i povukla je istodobno svoje veleposlanike iz Bruxellesa i Varšave, priopćilo je bjelorusko ministarstvo vanjskih poslova. "U znak solidarnosti i jedinstva dogovoreno je da pozovemo na konzultacije sve veleposlanike zemalja EU-a u Minsku", rekla je Ashton u priopćenju. "Sjednica predstavnika EU-a u Bruxellesu sazvana je u srijedu kako bismo koordinirali naš odgovor", dodala je. Ministri vanjskih poslova vlada EU-a pozvat će ujedno veleposlanike u Bjelorusiji kako bi ih obavijestili o svom nezadovoljstvu zbog odluke Minska, zaključila je. Francuska i Njemačka već su najavile da će pozvati svoje veleposlanike na službi u Minsku. Europski parlament je pak osudio "neprijateljski čin" bjeloruskih vlasti. Minsk je svoj potez objavio nakon što je EU formalno odlučio uvesti nove sankcije Bjelorusiji u znak prosvjeda zbog pogoršanja stanja ljudskih prava pod predsjednikom Aleksandrom Lukašenkom.
WASHINGTON
Bijela kuća je u utorak priopćila da se Al Kaida pokušava okoristiti situacijom u Siriji, priznavši da je to jedan od razloga zbog kojih Washington na razmatra pitanje naoružavanja protivnika režima Bašara al-Asada. Jay Carney, glasnogovornik američkog predsjednika Baracka Obame, je priopćio da SAD zna da se "Al Kaida i drugi ekstremisti pokušavaju okoristiti stanjem izazvanim brutalnom Asadovom agresijom prema oporbi". Priznao je, međutim, da SAD "nema jasna saznanja u kojoj mjeri ekstremisti surađuju sa sirijskom oporbom". "Naše stajalište, ne samo iz tog razloga, jest da nije došlo vrijeme da dodatno militariziramo stanje u Siriji", kazao je Carney. Američka državna tajnica Hillary Clinton je, gostujući na programu CBS News, također upozorila da bi naoružavanje sirijske oporbe moglo pomoći Al Kaidi i Hamasu.