NEW YORK - Agencija za kreditne rejtinge Standard & Poor's izmijenila je prognozu za Europski fond za financijsku stabilnost (EFSF) u 'negativnu', ukazujući na smanjeni bonitet pojedinih zemalja koje jamče za krizni fond eurozone. S&P je zasad potvrdio EFSF-u rejting dugoročnog zaduživanja 'AA+', no izmjena prognoze u 'negativnu' znači da postoji mogućnost novog sniženja rejtinga u iduće dvije godine. U siječnju je EFSF-u snižen najviši 'AAA' rejting za jednu razinu. U agenciji iskazuju sumnje glede povećanja zajmodavnih kapaciteta toga fonda i napominju da negativna prognoza zrcali slične prognoze za EFSF-ove jamce Francusku i Austriju. Tim zemljama je agencija oduzela 'trostruki A' rejting u siječnju. "U slučaju izostalog dodatnog proširenja zajmodavnih kapaciteta, mogli bismo sniziti rejtinge EFSF-a ako rejting dugoročnog zaduživanja bilo koje države uključene u EFSF s rejtingom 'AAA' odnosno 'AA+' snizimo ispod razine 'AA+'", stoji u priopćenju S&P-a od ponedjeljka. Uz Francusku i Austriju, među zemljama jamcima su Njemačka, Nizozemska, Finska i Luksemburg.
ATENA - Bonitetna agencija Standard and Poor's (S&P) snizila je u utorak rejting Grčke na "selektivni bankrot" nakon što je Atena sklopila sporazum s vjerovnicima o zamjeni obveznica. U agenciji tumače da su uvjeti sporazuma bili okidač za najnovije sniženje grčkog rejtinga. I prije najnovijeg smanjenja grčkog rejtinga grčke su obveznice po mišljenju S&P-a bile bezvrijedne. Banke i druge financijske tvrtke pristale su zamijeniti stare grčke obveznice novima čija je vrijednost puno manja. Ako se uključe i kamate, banke su na gubitku većem od 70 posto. Vlada je službeno pokrenula postupak zamjene prošlog petka. Iz S&P-a su poručili da će ponovo ocijeniti bonitet Grčke nakon što zamjena obveznica bude dovršena i da bi tada mogli podići rejting novih obveznica na razinu 'CCC'. Sličan je potez prošlog tjedna povukla i agencija Fitch. Grčka vlada kazala je da je očekivala takav potez i da on neće naštetiti bankarskoj industriji.
BEČ - Austrijska vlada preuzet će kontrolu nad posrnulim zajmodavcem Volksbankom a novac za kupovinu udjela namaknut će podizanjem posebnog poreza na banke, objavilo je ministarstvo financija. Volksbank je u ponedjeljak objavio da se ministarstvo financija odlučilo na taj potez nakon razgovora s dioničarima grupom OeVAG, austrijskom bankom Raiffeisen, njemačkom bankom DZ i osiguravateljem Ergom. Banka će biti stabilizirana injekcijom kapitala od 480 milijuna eura, od čega će vlada osigurati 250 milijuna. Iz ministarstva financija priopćeno je da vlada namjerava prikupiti novac podizanjem posebnog poreza na banke. Austrijska agencija APA izvijestila je da će Beč do 2017. povisiti porez na banke za 25 posto. "Neće se dodatno teretiti porezne obveznike", naglasio je pomoćnik ministra financija Andreas Schieder. Državu će pomoć Volksbanku ukupno stajati više od milijardu eura kroz otpise, ubrizgavanje svježeg kapitala i jamstva.
MADRID - Španjolska je u utorak izvijestila da je njezin proračunski manjak u prošloj godini iznosio 8,5 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), premašivši čak i pesimistična predviđanja nove konzervativne vlade. Stoga će vlada vjerojatno biti izložena pojačanom pritisku da poduzme dodatne mjere štednje kako bi u ovoj godini spustila manjak na najavljenih 4,4 posto BDP-a, ako Europska unija ne ublaži njegovu zadanu razinu. Prethodna socijalistička vlada prognozirala je da će deficit iznositi oko šest posto BDP-a. Nakon što su u prosincu preuzeli vlast, konzervativci su povisili prognozu manjka na oko osam posto. Manjak uključuje prihode i rashode središnje države i 17 španjolskih regija. Vlada je nedavno opovrgnula medijsko izvješće da je preuveličala neslužbenu procjenu prošlogodišnjeg deficita kako bi imala više izgleda da od Europske unije ishodi blaže zadaće u vezi s proračunom i prikazala ovogodišnji rezultat u boljem svjetlu.
BRUXELLES - Očekivanja poduzeća i potrošanja porasla su u veljači u 17-članoj eurozoni poraslo je u veljači, iako je ključni sektor usluga zabilježio pad, pokazali su u utorak službeni podaci Europske komisije. Indeks gospodarske klime (ESI) za eurozonu porastao je u veljači na 94,4 boda, s 93,4 boda u siječnju, priopćila je Komisija. U EU-u je uvećan za 1,1 bod i iznosio je 93,9 bodova. Poboljšanje je zabilježeno u gotovo svim sektorima, uz izuzetak uslužnog, "gdje je pad djelomično neutralizirao oporavak zabilježen u siječnju", bilježe u EK. Tako je odgovarajući indeks u EU smanjen za 1,1 bod dok je u eurozoni ostao gotovo nepromijenjen. Očekivanja potrošača blago su porasla i u EU i u eurozoni, zaključuju u Komisiji, potvrdivši preliminarnu procjenu o rastu indeksa u EU na minus 20,1 bod dok je njegova vrijednost u eurozoni blago revidirana naniže i iznosi minus 20,3 boda. Potrošači su uglavnom nešto veći optimisti u pogledu općeg stanja u gospodarstvu i vlastite financijske situacije dok je strah od nezaposlenosti porastao, posebno u eurozoni.
BERLIN - Očekivanja njemačkih potrošača za ožujak blago su porasla, budući da zdravo tržište rada ohrabruje nade o višim primanjima, pokazalo je najnovije istraživanje instituta GfK. Tako je njegov pomno praćeni indeks povjerenja potrošača za ožujak porastao na šest bodova, s 5,9 bodova u veljači, čime je nastavljen njegov postupni blagi rast iz proteklih mjeseci. GfK navodi da su očekivanja potrošača u vezi s gospodarstvom u narednom mjesecu bila nešto niža zbog europskih dužničkih problema. Oslabila je i njihova spremnost za kupnju, iako je i dalje na razmjerno visokoj razini. Nijemci su pak znatno optimističniji u vezi svojih primanja u ožujku i nadaju se njihovom 'znatnom povećanju' u predstojećim pregovorima sindikata i poslodavaca. Njemačko tržište rada bilježi procvat a nezaposlenost je u siječnju iznosila 7,3 posto i bila je osjetno niža nego u mnogim drugim europskim zemljama. Ekonomist ING-a Carsten Brzeski primjećuje da je GfK-ovi ukupni indeks povjerenja potrošača na najvišoj razini od lanjskog ožujka, dodajući da njegovo najnovije povećanje "ukazuje na daljnju stabilizaciju osobne potrošnje tijekom 2012."
ZAGREB/BRUXELLES - Odbor za međunarodnu trgovinu Europskog parlamenta počet će u srijedu raspravu o međunarodnom sporazumu o zaštiti autorskih prava (ACTA) koji je izazvao velike prosvjede u svijetu zbog straha da bi mogao ograničiti slobodu interneta, objavio je Europski parlament. Parlamentu je, odnosno njegovu Odboru za peticije, poslana peticija protiv tog sporazuma koju je potpisalo 2,4 milijuna ljudi. Peticiju je organizirao Avaaz, organizacija koja koristi internet za razne kampanje. Odbor za peticije trebao bi u roku mjesec do dva dana odlučiti je li ona prihvatljiva ili ne i što bi po tom pitanju trebalo učiniti. Mogao bi pozvati Komisiju da pokrene istragu ili pokrenuti pripremu cjelovitog izvješća o kojem bi glasovao Parlament na plenarnoj sjednici. ACTA (Anti-Counterfeiting Trade Agreement) je međunarodni trgovinski sporazum protiv krivotvorenja, koji je izazvao velike prosvjede u svijetu zbog straha da bi se pod krinkom zaštite autorskih prava mogla ugroziti sloboda i pravo na internet.
BRUXELLES - Odbor za industriju Europskog parlamenta glasovao je u utorak za novo smanjenje cijena roaminga, što znači da bi pozivi u inozemstvu mogli za dvije godine biti jeftiniji za dvije trećine. Riječ je o trećoj uredbi o roamingu na kojem telekomunikacijski operateri ostvaruju do sedam posto prihoda. Zagovornici jedinstvenog tržišta poput organizacija potrošača i zastupnika EP-a žele da do 2016. ti nameti budu posve ukinuti. EP sada mora uvjeriti Europsku komisiju i države članice da do lipnja odobre veća ograničenja cijena roaminga jer tada istječe sadašnja uredba o tom pitanju. Odluka Parlamenta otvorila je put za snižavanje cijena poziva u roamingu na 0,25 eura po minuti, sa sadašnjih maksimalnih 0,35 eura. Ograničenje bi 2014. palo na 0,15 eura dobije li prijedlog potporu država članica. Osim toga, operateri će do 2014. morati omogućiti klijentima da u inozemstvu mogu promijeniti operatera u roku jednog dana. Zakon uključuje i prijedlog ograničenja cijena roaminga za prijenos podataka na 0,2 eura po MB, dok je EK predložio 0,5 eura.
ZAGREB/BRUXELLES - Zemlje članice EU-a poduprle su u ponedjeljak prijedlog Europske komisije da se produlje postojeće pojačane kontrole uvoza hrane i hrane za životinje iz nekoliko japanskih regija, priopćeno je u utorak. Na sastanku Stalnog odbora za prehranu i zdravlje životinja odlučeno je da će se takve kontrole zadržati do 31. listopada 2012. Odlukom se smanjuje broj kontrola budući da je rizik sada znatno niži. Kontrole proizvoda uvezenih iz Japana su uvedene 24. ožujka 2011. i bile su drugačije za hranu i hranu za životinje iz 11 japanskih prefektura i za proizvode iz ostalih 36 prefektura. Svi proizvodi iz 11 najpogođenijih prefektura morali su se testirati na cezij-134 i cezij-137 prije nego odu iz Japana. Oni su bili podvrgnuti i ojačanom režimu testiranja u EU, dok su proizvodi iz ostalih 36 prefektura morali imati samo deklaraciju na kojoj se navodi iz koje prefekture potječu te se testirati po dolasku u EU. Rezultati tih testiranja pokazali su da su se mjere kontrole u Japanu provodile korektno i učinkovito te je stoga moguće smanjiti broj provjera.
DETROIT - Američki automobilski div General Motors pregovara o kupnji petpostotnog udjela u najvećem francuskom proizvođaču automobila PSA Peugeot Citroen, objavio je u utorak poslovni dnevnik Les Echos, pozivajući se na nekoliko izvora. Izvori bliski pregovorima kazali su da je postignut takozvani sporazum o mirovanju slijedom kojeg GM ne može povećati udio u Peugeotu bez prethodnog odobrenja francuske automobilske grupe. Takvi se sporazumi obično koriste kao instrument obrane od neprijateljskog preuzimanja a mogu funkcionirati i kao jamstvo ekskluzivnog odnosa koji isključuje pregovore s drugim kandidatima. Prošlog je tjedna francuski ministar rada Xavier Bertrand najavio da GM i Peugeot pregovaraju o strateškom partnerstvu, potvrdivši izvješće objavljeno na jednom internetskom portalu. Peugeot je odbio komentirati tu informaciju. To je poduzeće najveći proizvođač vozila u Francuskoj i drugi u Europi, iza njemačkog Volkswagena. Obitelj Peugeot kontrolira 30,3 posto kapitala i 45,75 posto glasačkih prava u tvrtki koja je 1976. de facto preuzela francuskog proizvođača Citroena.
ZAGREB/NEW DELHI- Milijuni Indijaca izašli su u utorak na ulice gradova diljem zemlje na poziv jedanaest velikih sindikata kako bi izrazili nezadovoljstvo porastom cijena i lošim uvjetima rada, te natjerali vladu da uvede minimalnu plaću, prenose agencije. Najveći je odaziv na prosvjed u Kalkuti, središtu indijskog sindikalnog pokreta, gdje su trgovine i banke zatvorene, a promet je znatno otežan. Dužnosnici vodećih sindikata kazali su da su zadovoljni odazivom te naglasili da se štrajku pridružilo i 5000 manjih sindikata. Štrajk u kojem sudjeluju zaposleni u državnim telekomunikacijskim tvrtkama, vozači autobusa i radnici u pošti, zadao je novu glavobolju vladi premijera Manmohana Singha koja pokušava održati gospodarski rast, a suočena je s izborima u nekoliko saveznih država. Ne očekuje se da će prosvjedi značajnije pogoditi banke i financijska tržišta treće po snazi azijske ekonomije, iako investitori upozoravaju da bi moglo biti teškoća na tržištu obveznica ako promet bude manji nego inače. Štrajkaši na dugoj listi zahtjeva traži da vlada, među ostalim, suzbije inflaciju, osigura socijalnu sigurnost za sve radnike i da prestane prodavati udjele u državnim tvrtkama.
LONDON - Cijena nafte spustila se u utorak na londonskom tržištu blizu 123 dolara za barel slijedom zabrinutosti ulagača da će visoke cijene oštetiti potražnju, ali je klizanje ipak zakočio strah u vezi s opskrbom i očekivanje nove injekcije likvidnosti Europske središnje banke (ECB). Na londonskom je tržištu cijena barela sirove nafte pala 98 centi, na 123,19 dolara, nakon što je dan ranije zaključila trgovinu u minusu većem od jednog dolara. Na američkom je tržištu pala 25 centi, na 108,31 dolara za barel. Analitičari i trgovci kazali su da je već prošlotjedni rast cijena nadomak najvišoj razini u zadnjih deset mjeseci potpirio zabrinutost od mogućeg nepovoljnog utjecaja na europska gospodarstva u teškoćama, posebice ako euro ostane slab u odnosu na dolar. Poskupljenje je potaknulo Međunarodni monetarni fond (MMF) da označi naftu kao rastuću prijetnju svjetskom gospodarstvu. "Strahuje se da bi visoke cijene nafte mogle utjecati na gospodarstvo i potražnju za naftom u budućnosti", rekao je Carsten Fritsch iz frankfurtskog Commerzbanka.
TOKIO - Na azijskim su burzama cijene dionica jutros porasle jer su ulagače ohrabrili dobri američki makroekonomski podaci i pad cijena nafte, dok se tečaj eura stabilizirao iznad razine od 1,34 dolara. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio u plusu 0,9 posto, dosegnuvši najvišu razinu u sedam mjeseci. Burzovni indeksi u Šangaju, Singapuru, Južnoj Koreji i Hong Kongu porasli su između 0,1 i 1,2 posto, a jedino su u Australiji cijene dionica blago pale. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je u 7,30 sati u plusu 0,5 posto. Ulagače je ohrabrio jučerašnji blagi, ali ipak rast cijena dionica na Wall Streetu, nakon podataka koji ukazuju na polagani oporavak tamošnjeg tržišta nekretnina. Bolje raspoloženje na tržištu zahvaljuje se i padu cijene nafte koja je prošloga tjedna dosegnula najvišu razinu u devet mjeseci, 109,77 dolara po barelu.
NEW YORK - Na Wall Streetu su u ponedjeljak cijene dionica blago porasle, zahvaljujući padu cijena nafte i dobrim vijestima s američkog tržišta nekretnina, no trgovalo se vrlo oprezno jer nije bilo drugih vijesti koje bi značajnije pokrenule tržište. Dow Jones indeks oslabio je 1,4 boda, ili 0,01 posto, na 12.981 boda, dok je S&P 500 ojačao 0,14 posto, na 1.367 bodova, a Nasdaq indeks 0,08 posto, na 2.966 bodova. Već danima cijene dionica polagano rastu, pa je S&P 500 indeks jučer dosegnuo novu najvišu razinu od lipnja 2008. godine. Od početka godine na dobitku je gotovo 9 posto. Ulagače je ohrabrio podatak da je u siječnju broj ugovora o prodaji postojećih kuća porastao za 2 posto, na najvišu razinu u gotovo dvije godine, što budi nadu u oporavak američkog tržišta nekretnina. Zahvaljujući tome, najveći je dobitnik jučer bio građevinski sektor. Dow Jones indeks tog sektora skočio je 1,5 posto.