FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

Gospodarstvo - svijet - ukratko do 14,30 sati

ZAGREB, 23. veljače 2012. (Hina) - Pregled gospodarskih vijesti iz svijeta do 14,30 sati.

BRUXELLES - Gospodarstvo eurozone u 2012. će zapasti u blagu recesiju, objavila je u četvrtak Europska komisija u najnovijim prognozama, čime je osjetno snižena jesenja prognoza u kojoj je predviđen rast 17-članog bloka od 0,5 posto. Eurozona će tako u ovoj godini zabilježiti pad bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 0,3 posto. Za EU u cjelini predviđa se stagnacija, čime je također osjetno snižena ranija prognoza rasta od 0,6 posto, objavila je EK u ažuriranim prognozama. Za 2012. u Komisiji prognoziraju pad BDP-a u devet zemalja, stagnaciju u jednoj i rast u 17 zemalja. Najizrazitiji rast pritom se očekuje u Latviji, Litvi i Poljskoj, u rasponu od 2,1 do 2,5 posto. , dok su na drugom kraju ljestvice s najizraženijim padom aktivnosti Grčka i Portugal. Očekuje se pad gospodarskih aktivnosti, i to od 1,3 posto u Italiji i od jedan posto u Španjolskoj. Njemački BDP ove bi godine trebao porasti 0,6 posto nasuprot ranije očekivanom rastu od 0,8 posto, a francuski za 0,4 posto, u usporedbi s 0,6 posto prognoziranih u studenome. Ujedno su revidirane i prognoze stope inflacije koja se sada očekuje u visini 2,1 posto u eurozoni i 2,3 posto u EU, zbog nepopustljivo visokih cijena energenata i povećanju neizravnih poreza, navodi EK. U EK očekuju povratak umjerenog gospodarskog rasta u drugoj polovini godine, nakon što će se "neočekivano posustajanje oporavka krajem 2011. zadržati tijekom prva dva tromjesečja u 2012.".

TOKIO - Japan je izvijestio da može osigurati do 50 milijardi dolara za Međunarodni monetarni fond (MMF) kako bi se pomoglo eurozoni u dužničkoj krizi, upozorivši ipak da točan iznos još nije određen. "Japan razmatra iznos koji će uplatiti MMF-u, ali dogovor nećemo moći postići prije sastanka G20 ovog vikenda", rekao je dužnosnik ministarstva financija. MMF zajedno s Europskom središnjom bankom i EU-om čini "trojku" kreditora i u siječnju je izvijestio da želi povećati svoju kreditnu sposobnost za do 500 milijardi dolara za potrebe suzbijanja dužničke krize. Japanski ministar financija Jun Azumi kazao je da će ovoga vikenda u Mexico Cityju kolegama iz G20 dati priliku da "ispitaju napredak u Europi". Japan namjerava financirati svoj doprinos MMF-u iz povrata dijela sredstava koja je 2009. uplatio MMF-u za potrebe borbe protiv financijske krize.

BERLIN - Poslovno povjerenje u Njemačkoj u veljači je poboljšano četvrti mjesec zaredom i novi je dokaz da najveće europsko gospodarstvo dobiva na zamahu i uspješno odolijeva recesiji. Ifo indeks poslovnog povjerenja uvećan je tako na 109,6 bodova, sa 108,3 boda u siječnju, objavio je njemački institut za ekonomska istraživanja Ifo. Indeks poslovne klime u najvećem gospodarstvu eurozone dobiven je temeljem ankete provedene u približno 7.000 tamošnjih kompanija. Takvi podaci nadmašili su i očekivanja 47 ekonomista iz Reutersove ankete koji su u prosjeku očekivali da će indeks u veljači dosegnuti 108,8 bodova. "Netko je spominjao recesiju? Najnoviji Ifo indeks novi je dokaz da je njemačko gospodarstvo tek nakratko zastalo krajem prošle godine. Čvrsti ekonomski fundamenti i najnoviji pokazatelji, te ovotjedan, unatoč svim dugotrajnim zabrinutostima uspješno dogovoren novi paket pomoći za Grčku redom navješćuju u najmanju ruku stabilizaciju u njemačkom gospodarstvu", tumači ekonomist nizozemske banke ING Carsten Brzeski.

BRUXELLES - Države članice EU-a razmatraju "ublažavanje dugova" sjevernoafričkim zemljama poput Egipta u zamjenu za demokratske reforme i trgovinske povlastice, doznaje se iz europskih izvora. "Države članice razmotrit će mogućnost ublažavanja dugova kao znaka promjene" prema zemljama s juga Mediterana, po zaključcima pripremljenim za summit EU-a 1. i 2. ožujka, kazali su europski izvori. Projekt, koji gura ponajprije Francuska, naći će se danas na dnevnom redu sastanka veleposlanika 27 država članica EU-a. Prijedlog se odnosi na Alžir, Egipat, pojas Gaze i Zapadnu obalu, Izrael, Jordan, Libanon, Maroko, Siriju i Tunis. Europski čelnici imaju ambiciozne planove integracije te regije u najveći prostor slobodne trgovine na svijetu. Ublažavanje dugova zamišljeno je kao poticaj tim zemljama da usvoje europske norme, uz prijetnju suspenzije pomoći u slučaju gušenja ili teškog kršenja ljudskih prava. Europski dužnosnici još ne žele govoriti o konkretnom iznosu, no u igri bi mogle biti milijarde dolara.

MOSKVA - Države koje se protive planu EU-a da prisili svjetske zrakoplovne kompanije da plaćaju za emisije stakleničkih plinova dogovorile su na sastanku u Moskvi niz mogućih uzvratnih mjera, nakon opetovanih prijetnji koje upozoravaju na mogućnost izbijanja globalnog trgovinskog rata zbog tog pitanja. EU je, međutim, te prijetnje odbacio kao "hipotetske", dok je zamjenik ruskog ministra prometa kazao je da su te države, među kojima su SAD, Kina i Indija, slobodne izabrati koju će mjeru doista i primijeniti. Skup mogućih uzvratnih mjera uključuje zabranu nacionalnim kompanijama da sudjeluju u europskoj shemi trgovine dozvolama za emisiju CO2 (ETS), podnošenje žalbe UN-ovoj Međunarodnoj organizaciji civilnog zrakoplovstva (ICAO), te prekid pregovora s europskim zračnim prijevoznicima o novim rutama i uvođenje uzvratnih nameta europskim zrakoplovnim kompanijama.

DUBLIN - Irska planira prikupiti tri milijarde eura prodajom državne imovine koja je dogovorena s Europskom unijom i Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) u sklopupaketa pomoći kazao je ministar za javnu potrošnju Brendan Howlin. Vlada će nastojati prodati udjele u državnim poduzećima za opskrbu plinom i električnom energijom a razmotrit će i prodaju 25-postotnog udjela u avioprijevozniku Aer Lingusu, kao i udjela u državnoj šumarskoj tvrtki. U Dublinu su odustali od planirane prodaje manjinskog udjela u distributeru električne energije Electricity Supply Board (ESB). Na prodaju bi mogla biti ponuđena i plinska grupa Bord Gais Eireann (BGE), uz izuzetak njezine infrastrukture za prijenos plina odnosno distribuciju plina kao i dva plinska interkonektora, koji ostaju u državnom vlasništvu. Prodaja državne imovine dogovorena je sporazumom s predstavnicima međunarodne "trojke" koju čini Europska komisija, Europska središnja banka i Međunarodni monetarni fond. Prikupljena sredstava koristit će se za otplatu duga i za ulaganja kojima bi se otvorila nova radna mjesta, te za poticaje gospodarstvu.

BONN/ZAGREB - Njemački telekomunikacijski div Deutsche Telekom zaključio je četvrto tromjesečje s neto gubitkom od 1,34 milijarde eura. Njegov gubitak više je nego udvostručen u odnosu na isto razdoblje lani kada je iznosio 514 milijuna eura. "Na neprilagođenu neto dobit negativno je utjecao otpis goodwilla u SAD-u, te otpisi goodwilla i imovine, tvornica i opreme u jugoistočnoj Europi, posebno Grčkoj, u iznosu oko 3,3 milijarde eura", navodi DT u priopćenju. Neto prihodi smanjeni su u posljednjem prošlogodišnjem tromjesečju za 3,7 posto, na 14,911 milijardi eura. Od toga na DT-ovo matično tržište, ono njemačko, otpada 6,623 milijarde eura, 5,2 posto manje nego u istom razdoblju prethodne godine, a na inozemna tržišta 8,288 milijardi eura, što je 2,4 posto manje nego u posljednja tri mjeseca 2010. U Hrvatskoj prihodi su u četvrtom tromjesečju iznosili 263 milijuna eura i manji su 5,4 posto u odnosu na isto razdoblje lani. EBITDA je uvećan za 15,9 posto i iznosio je 131 milijun eura. U cijeloj prošloj godini neto dobit DT-a iznosila je 557 milijuna eura, smanjivši se za 67,1 posto u odnosu na godinu ranije.

BEČ - Telekom Austria izvijestio je u četvrtak da je u četvrtrom tromjesečju poslovao s neto gubitkom od 321,5 milijuna eura zbog otpisa u Bjelorusiji povezanih s hiperinflacijom i oštrim padom vrijednosti bjeloruske rublje. U istom razdoblju godine ranije grupa je zabilježila neto gubitak od 61,3 milijuna eura. Prihodi su u četvrtom tromjesečju 2011. umanjeni za 4,7 posto, na 1,1 milijardu eura. U TA navode da su na rezultate grupe negativno utjecali otpisi u Bjelorusiji povezani s hiperinflacijom i oštrim padom vrijednosti bjeloruske rublje, i to u neto iznosu od 100,1 milijun eura. U Hrvatskoj prihodi su u četvrtom tromjesečju iznosili 106,3 milijuna eura, što znači da su ostali gotovo nepromijenjeni u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Konsolidirana EBITDA povećana je za 9,8 posto, na 30,3 milijuna eura. U cijeloj prošloj godini grupa je zabilježila neto gubitak od 235 milijuna eura, nasuprot neto dobiti od 195,2 milijuna eura u godini ranije. Prihodi su iznosili 4,45 milijardi eura i bili su manji 4,2 posto nego u godini ranije. Grupa posluje u Austriji, Bjelorusiji, Bugarskoj, Hrvatskoj, Lihtenštajnu, Makedoniji, Srbiji i Sloveniji.

MUENCHEN - Njemački osiguravateljski gigant Allianz objavio je da su prirodne katastrofe i gubici na ulaganjima u Grčku prepolovili njegovu neto dobit u prošloj godini. Neto dobit iznosila je tako 2,545 milijardi eura, čime je smanjena za 49,6 posto u odnosu na godinu ranije. Glavni su razlog pada "vrlo konzervativni otpisi u iznosu 1,9 milijardi eura na vrijednosti grčkih državnih obveznica i na ulaganjima, posebno u financijske proizvode", tumače u Allianzu. Operativna dobit pala je za 4,6 posto na 7,866 milijardi eura, a prihodi za 2,7 posto, kliznuvši na 103,6 milijardi eura, navodi se u priopćenju. "Godina 2011. bila je teška. Mi smo ipak sačuvali stabilnost, što je izvanredno postignuće", rekao je izvršni direktor Michael Diekmann. U Allianzu povisili prognozu operativne dobiti na "8,2 milijarde eura, plus ili minus 500 milijuna eura", napomenuo je izvršni direktor.

LONDON - Cijena nafte na londonskom tržištu prekoračila je u četvrtak razinu od 124 dolara za barel, dosegnuvši najvišu vrijednost u devet mjeseci zahvaljujući povećanoj napetosti između Irana i zapadnih zemalja i slabijem dolaru. Na londonskom je tržištu cijena barela sirove nafte porasla 1,27 dolara, na 124,17 dolara, nakon što je kratko dosegnula i 124,48 dolara, najvišu razinu od početka svibnja 2011. Na američkom je tržištu porasla za 13 centi, na 106,41 dolara, nakon što je prethodnog dana dotaknula najvišu razinu u devet mjeseci od 106,28 dolara za barel. Inspektori UN-a objavili su da je njihova inspekcija iranskih nuklearnih postrojenja završila neuspjehom, što će vjerojatno povećati rizik sukoba sa Zapadom. Strah od eskalacije napetosti potaknuo je rast cijena. Od početka godine cijene su u Londonu porasle više od 10 posto zbog političkih napetosti i pada proizvodnje u Iranu, Sjevernom moru, Južnom Sudanu, Siriji i Jemenu. "Napetosti s Iranom katapultirale su cijene nafte", konstatirali su analitičari Commerzbanka u bilješci. "Sve dok cijene nafte budu rasle, Iran će vjerojatno nadoknađivati smanjeni obujam prodaje višim cijenama i ne može se očekivati da će u doglednoj budućnosti napraviti bilo kakve ustupke u nuklearnom sporu", dodaju.

TOKYO - Na većini azijskih burzi cijene su dionica jutros pale jer se ulagači plaše da će visoke cijene nafte usporiti rast najvećih svjetskih gospodarstava, a zabrinjavaju i recesijske prijetnje eurozoni. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks bio u plusu 0,5 posto, a blago su porasle i cijene dionica u Šangaju. Burzovni indeksi u Australiji, Hong Kongu, Singapuru i Južnoj Koreji pali su, pak, između 0,1 i 1 posto, pa je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio u minusu 0,6 posto. Japanski Nikkei indeks porastao je zahvaljujući slabljenju jena, što je potaknulo rast cijena dionica japanskih izvoznika. Dionice Nintenda, Sharpa i Fujitsua poskupile su između 1,5 i 3,8 posto.

NEW YORK - Nakon tri dana sporog, ali stalnog rasta, na Wall Streetu su u srijedu cijene dionica pale jer je slabljenje poslovnih aktivnosti u Europi oživjelo strahovanja od recesije. Dow Jones indeks oslabio je 27 bodova, ili 0,21 posto, na 12.938 bodova, dok je S&P 500 skliznuo 0,33 posto, na 1.357 bodova, a Nasdaq indeks 0,52 posto, na 2.933 boda. Oslabio je i građevinski sektor. PHLX indeks tog sektora pao je 1,4 posto. Premda je jučer objavljeno da je prodaja postojećih kuća u SAD-u u siječnju dosegnula najvišu razinu u godinu i pol dana, podaci su ipak nešto slabiji nego što se očekivalo. Na oprez ulagača ukazuje mršav obujam trgovanja. Na Wall Streetu, American Stock Exchangeu i Nasdaqu vlasnika su jučer zamijenile 6,3 milijarde dionica, dok dnevni prosjek iznosi 6,98 milijardi.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙