PRAG - Češka će ratificirati hrvatski Ugovor o pristupanju Europskoj uniji i tu nema nikakvih problema, izjavio je u subotu češki predsjednik Vaclav Klaus. "U ime Češke Republike htio bih reći da nema problema s ratifikacijom hrvatskog pristupnog Ugovora. Slovačka nas je prestigla, ali to je slučajno. Mi ćemo ga ratificirati", istaknuo je Klaus na konferenciji za novinare u dvorcu Lany. Po završetku neformalnog sastanka predsjednika Češke, Vaclava Klausa, Hrvatske, Ive Josipovića, Slovačke, Ivana Gašparoviča i Srbije, Borisa Tadića održana je zajednička tiskovna konferencija na kojoj su se šefovi država složili da je ovakva inicijativa bila korisna i da će se nastaviti. Gašparovič je rekao da će Hrvatska uskoro postati članicom EU-a, a da vjeruje da će Srbija dobiti status kandidata za članstvo. Istaknuo je da su Hrvatska i Srbija dvije zemlje koje odlučuju o budućnosti zapadnog Balkana. Rekao je da EU ne može uvjetovati davanje statusa kandidata Srbiji priznavanjem Kosova. Svi su se predsjednici složili da pitanje Kosova nije uvjet za davanje statusa kandidata Srbiji. Josipović je potvrdio kako priznanje Kosova nije uvjet dobivanja statusa, ali i naveo da Europska unija prati razvoj događaja i kako će imati svoja očekivanja. "Znate da za otvaranje kandidature nije bio uvjet priznanje. Daljnji politički odnosi će pokazati kojim pravcem ide razvoj događaja i prema tome će sasvim sigurno u konačnici EU formirati svoja očekivanja. Ja ću vas samo podsjetiti da je Hrvatska osim prihvaćanja acquisa imala i političke uvjete koje je morala ispuniti i mi smo to učinili i ja sam siguran da će to učiniti i Srbija", rekao je Josipović. Tadić je ponovio da Srbija neće priznati Kosovo. "Srbija čini sve imajući u vidu vlastiti ustav i zakone da osigura funkcioniranje sustava na prostoru jugoistočne Europe, Prištine.....što je uostalom u skladu sa svim europskim principima, ali pritom svakako neće priznati neovisnost Kosova", rekao je.
PRIŠTINA - Zamjenik američke državne tajnice William Burns rekao je u subotu u Prištini kako će Sjedinjene Države nastaviti pružati potporu Kosovu na unutarnjoj, regionalnoj i međunarodnoj sceni te da neće potaknuti Kosovo ni na jedan korak koji bi nanio štetu kosovskoj neovisnosti. Burns je to rekao tijekom sastanka s predsjednicom Kosova Atifete Jahjaga, priopćeno je iz kosovskog predsjedništva. Prema priopćenju Burns je također rekao kako Sjedinjene Države podržavaju Kosovo u svim procesima te kako su zainteresirane za napredak cijelog Balkana uključujući i Kosovo na putu k euroatlantskim integracijama. Predsjedništvo navodi kao je Jahjaga pozdravila volju EU-a da postigne napredak u sljedećem krugu razgovora koja će biti o regionalnom predstavljanju Kosova, ali i istaknula kako prijedlozi ne smiju dovesti u pitanje državnost Kosova. Ona je rekla da stalna nazočnost SAD-a na Kosovu predstavlja jamstvo mira i stabilnosti za cijelu regiju. Upozorila je da je prepreka za rješenje stanje na sjeveru Kosova s većinskim Srbima stalno miješanje Srbije u unutarnja pitanja Kosova. Burns će također posjetiti novoformiranu općinu Gračanica s većinskim Srbima nedaleko od Prištine, gdje će se susreti s čelnicima Srba.
AMAN/BEJRUT - Sirijske snage pucale su u subotu iz vatrenog oružja na prosvjednike protiv predsjednika Bašara al-Assada u glavnom gradu Damasku, ubivši najmanje jednu osobu, objavili su oporbeni aktivisti. Pucanjava je izbila na pogrebu troje mladih ubijenih prethodnog dana tijekom jednog od najvećih prosvjeda u Damasku protiv Asada. Oporbeni Savez za koordinaciju sirijske revolucije prenosi da je kod groblja ubijen jedan, a ranjeno četvoro civila. Očevici prenose i da je puno uhićenih. Više od 30.000 ljudi izašlo je na ulice u četvrti Meze, blizu sjedišta vojne obavještajne službe i vladajuće stranke, nakon pogreba jednog od civila ubijenih u petak. Još ih je nekoliko tisuća posvjedovalo u četvrti Duma, gdje je pokopano drugo dvoje ubijenih. Asad je nemire koji potresaju Siriju opisao kao urotu kojoj je cilj podjela zemlje. "Sirija je suočena s pokušajem podjele i utjecaja na njezin geopolitički položaj, kao i na povijesnu ulogu u regiji", rekao je Asad nakon razgovora sa zamjenikom kineskog ministra vanjskih poslova Zhaijem Junom, prenosi državna televizija. Zhai je rekao da Kina podupire Asadov prijedlog održavanja referenduma 26. veljače, nakon kojega bi uslijedili višestranački izbori, ali je pozvao i na prestanak nasilja u zemlji. Zapad i sirijska oporba odbacili su plan kao obmanu.
DAMASK - Više od 14 milijuna Sirijca pozvano je da se 26. veljače na referendumu izjasni za novi ustav, a organizira ga režim predsjednika Bašara al-Asada, izvijestila je agencija Sana. "Broj sirijskih državljana koji imaju pravo glasa prelazi brojku od 14 milijuna", rekao je zamjenik sirijskog ministra unutarnjih poslova Hasan Džilali, prenosi Sana. On je izvijestio kako se na popisu nalaze imena 13.835 državljana, no nekoliko velikih gradova poput Homsa, Hame Idleba ili Dere još uvijek je pod opsadom vojske. Oporba i prodemokratski orijentirani aktivisti pozvali su na bojkot referenduma, ponovno tražeći Asadov odlazak s vlasti.
SKOPLJE - Makedonski predsjednik Đorge Ivanov u subotu je zatražio da NATO na idućem summitu u svibnju u Chicagu prihvati članstvo njegove zemlje u Sjvernoatlantskome savezu, iako Grčka to trenutačno blokira. "Očekujemo da zemlje članice postignu konsenzus o odluci da pozovu Republiku Makedoniju u članstvo NATO-a pod njezinim privremenim imenom koje se koristi u Ujedinjenim narodima", napisao je Ivanov u pismu poslanome predsjednicima zemalja NATO-a. Makedonija je 1993. primljena u UN pod privremenim imenom "Bivša Jugoslavenska Republika Makedonija", a često se upotrebljava i engleska kratica FYROM. Više od 120 država, među kojima su i Rusija i Sjedinjene Države, priznale su je i pod imenom Republika Makedonija. I Hrvatska ju je priznala kao Republiku Makedoniju. No zbog spora s Atenom koja Makedonijom smatra veću regiju koja obuhvaća i dijelove Grčke, blokiran je ulaz Makedonije u NATO kao i pregovori o pristupanju Europskoj uniji. Pozivnica za članstvo u NATO-u bila je predviđena na summitu NATO-a u Bukureštu 2008, ali Grčka ju je tada blokirala. Predsjednik Ivanov u pismu je rekao kako bi zemlje članice morale uzeti u obzir presudu Međunarodnoga suda pravde iz prosinca prošle godine. Međunarodni sud pravde u Den Haagu presudio je da Grčka nije imala pravo blokirati Makedoniju na putu u NATO 2008. zbog njihova spora oko korištenja imena Makedonija, ali ICJ nije ocijenio nužnim zapovjediti Grčkoj da se ubuduće suzdrži od protivljenja makedonskome ulasku u NATO.
BERLIN - Zlatni medvjed, nagrada za najbolji film Berlinalea, dodijeljen je u subotu filmu "Cezar mora umrijeti“ talijanskih redatelja, braće Paola i Vittoria Tavianija. "Zlatni medvjed 62. Međunarodnog filmskog festivala u Berlinu dodjeljuje se filmu 'Cezar mora umrijeti’ braće Taviani“, objavio je predsjednik žirija ovogodišnjeg Berlinalea, britanski redatelj Mike Leigh. "Cezar mora umrijeti“ u poludokumantarnom stilu prati skupinu zatvorenika u rimskom zatvoru Rebibbia prilikom pripreme Shakespearove drame "Julije Cezar“ za zatvorsku pozornicu. Redatelji Paolo (80) i Vittorio Taviani (82), zahvalili su se na dodijeljenoj nagradi te su uputili pozdrave zatvorenicima koji su sudjelovali u stvaranju filma. Na dodjeli nagrade u glavnoj kino dvorani Berlinalea, Berlinale Palastu, Srebrnog medvjeda – veliku nagradu žirija dobio je mađarski redatelj Bence Fliegauf za svoj film "Samo vjetar“ koji temetizira nasilje nad Romima u Mađarskoj. Srebrni medvjed za režiju dodijeljen je filmu "Barbara“, njemačkog redatelja Christiana Petzolda, koji je slovio i kao jedan od najvećih favorita. Srebrnog medvjeda za najbolju žensku ulogu dobila je Rachel Mwanza za ulogu u kanadskom filmu "Rebelle“ a za mušku Mikkel Boe Foelsgaard za ulogu u danskom filmu "Kraljevska afera“. Istom filmu dodijeljen je i Srebrni medvjed za najbolji scenarij kojeg su zajednički potpisali Rasmus Heisterberg i Nikolaj Arcel.
BERLIN - Film srpskog redatelja Srđana Dragojevića "Parada", u kojem jednu od glavnih uloga tumači hrvatski glumac Goran Navojec, osvojio je nagradu publike za najbolji igrani film u sekciji Panorama 62. međunarodnog filmskog festivala u Berlinu, priopćila je uprava festivala u subotu. Film "Parada" koji je nastao u koprodukciji filmskih kuća iz Srbije, Makedonije, Slovenije i Hrvatske je nakon premijernog prikazivanja u ponedjeljak doživio dugotrajne ovacije publike. Osim Navojca, u filmu igraju i hrvatski glumci Dejan Aćimović i Vedran Milkota, a jedan od koproducenata je i Igor Nola iz producentske kuće Mainframe iz Zagreba. Redatelj Srđan Dragojević je objasnio kako je oduševljen prijemom međunarodne publike jer je strahovao od toga da bi tematika i likovi filma "Parada" mogli biti razumljivi samo publici u regiji bivše Jugoslavije. Film "Parada", koji je na Berlinaleu doživio međunarodnu premijeru, u Hrvatskoj je već vidjelo preko 100.000, a u regiji jugoistočne Europe preko 500.000 gledatelja. Film kroz žanr komedije tematizira homofobiju u Srbiji i odnose među nekadašnjim ratnim protivnicima s područja bivše Jugoslavije.