TEHERAN - Iranski predsjednik Mahmud Ahmadinedžad najavio je u subotu, u govoru povodom 33. obljetnice islamske revolucije u toj zemlji, da će Iran uskoro objaviti "jako važno postignuće" na nuklearnom polju, ali nije iznio pojedinosti. Iranski je predsjednik također kazao da njegova zemlja "nikada neće kapitulirati pred govorom sile" u nuklearnim pregovorima sa zapadnim silama. Iran je na udaru oštrih međunarodnih i zapadnih sankcija zbog njegova spornog nuklearnog programa, nakon neuspjeha više pokušaja dijaloga s velesilama za koji se obje strane međusobno optužuju. Izrael i Sjedinjene Države također su u više navrata isticale da ne isključuju primjenu sile, ako sankcije ne budu dovoljne, ne bi li spriječili Iran da proizvede nuklearno oružje koje Teheran, tvrdi međunarodna zajednica, želi proizvesti. Iran to odlučno niječe. Iranski predsjednik je opet žestoko napao Izrael, još jednom zanijekavši genocid nad Židovima u Drugom svjetskom ratu. Iran je "srušio idol holokausta koji su podigli Zapad i kolonijalisti" ne bi li opravdali stvaranje židovske države.
KAIRO - Egipat u subotu slavi prvu obljetnicu pada Hosnija Mubaraka, uz pozive na građanski neposluh koji treba izložiti pritisku vojsku, sve češće na meti kritika zbog načina vođenja prijelaznog razdoblja u zemlji, i nagnati je da ode s vlasti. Vrhovno vijeće oružanih snaga kojemu je bivši predsjednik predao vlast kada je prije godinu dana odstupio s dužnosti, upozorilo je u petak navečer da neće popustiti pred "prijetnjama" i "pritiscima", istaknuvši da je na djelu "urota" protiv države. Prije godinu dana, 11. veljače 2011., nakon neviđene osamnaestodnevne narodne pobune protiv režima, potpredsjednik Omar Sulejman uputio je građanima putem televizije poruku kraću od jedne minute u kojoj ih je izvijestio o Mubarakovoj ostavci. Skupina dvadesetak generala koja ga je zamijenila obećala je da će pomoći u prijelazu na demokraciju i predati vlast civilima čim to bude moguće. No godinu dana poslije, aktivisti koji su pozivali na Mubarakov odlazak traže hitan odlazak vojske, koju optužuju da nastavlja politiku bivšeg režima i guši prodemokratski pokret. Aktivisti su pozvali na jednodnevni štrajk u subotu i na građanski neposluh kako bi pojačali pritisak.
ZAGREB - Njemačka je u petak navečer odlučila odgoditi potpisivanje prijepornog međunarodnog ugovora o zaštiti intelektualnog vlasništva na internetu (ACTA), pošto je ministarstvo pravosuđa izrazilo zabrinutosti s njim u svezi, javlja BBC. "Odgoda će nam dati vremena da dodatno raspravimo sporazum", kazao je za AFP glasnogovornik njemačkog ministarstva pravosuđa. Ratifikaciju sporazuma u petak je odgodila i Latvija, a već su to ranije učinile Poljska, Češka i Slovačka. Odluke Njemačke i Latvije potvrđuju pisanje Financial Timesa u petak i njegovu ocjenu kako će usvajanje kontroverznog međunarodnog trgovinskog sporazuma koji bi mogao ograničiti slobodu interneta zbog protivljenja javnosti vjerojatno potrajati, a mogao bi biti i odbačen kao i niz drugih mjera kojima se željelo suzbiti piratstvo na internetu. Borba protiv ACTA-e fokusirana je na Europu, premda u njoj sudjeluje i javnost SAD-a, Australije, Japana i još sedam država. Aktivisti protiv tog sporazuma strahuju da bi on mogao ugroziti slobodu na internetu. Premda su ACTA-u već potpisale ili parafirale gotovo sve države članice EU-a, da bi stupio na snagu trebaju ga ratificirati njihovi nacionalni parlamenti te Europski parlament. Za subotu se protiv sporazuma planiraju stotine prosvjeda širom Europe, od Beča do Edinbourgha, Atene i Strasbourga. U svakoj od 27 država članica planiran je barem jedan prosvjed. Prosvjedi su najavljeni i u hrvatskim gradovima, Zagrebu, Splitu, Rijeci, Osijeku i Puli.
NEW YORK - Argentina je u UN-u službeno podnijela tužbu zbog britanske "militarizacije" u južnom Atlantiku, a glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon pozvao je obje strane da "spriječe" eskalaciju spora oko Falklandskog otočja. "Imamo informacije da su Britanci nakon najnovijih događaja poslali u južni Atlantik nuklearnu podmornicu koja može nositi nuklearno oružje", rekao je novinarima argentinski ministar vanjskih poslova Hector Timerman. Optužio je Veliku Britaniju da je ovime "učetverostručila svoju pomorsku vojnu silu u južnom Atlantiku" i postala "najveća vojna sila" u regiji. Velika Britanija je odluke o razmještaju princa Williama na Falklande na šest tjedana i skoro slanje HMS Dauntlessa, supermodernog razarača koji će zamijeniti jedan patrolni brod, predstavila kao rutinske. Usto bi u područje mogla poslati i nuklearnu podmornicu, piše britanski tisak. Da bi potkrijepio svoju tezu Timerman je pokazao novinarima i fotografije vojne opreme na Falklandima i u drugim britanskim bazama u tom području te različite oružane sustave. "Južni Atlantik je posljednje uporište carstva što propada", rekao je. Argentinski ministar se sastao s glavnim tajnikom UN-a Ban Ki-moonom a zatim i s predsjedateljima Vijeća sigurnosti Kodjom Menanom i predsjedavajućim Opće skupštine Abdulazizom al-Naserom. Ban je nakon tih razgovora zatražio od Argentine i Velike Britanije da "spriječe eskalaciju u tom sporu" i ponudio je "svoje usluge u rješavanju spora ako dvije zemlje to zatraže".
SOFIJA - Dunav se potpuno zaledio u blizini bugarske luke Silistre, na sjeverozapadu zemlje, prvi put do 1985. godine, priopćila je u subotu bugarska agencija za istraživanje Dunava. Zadnji put je bugarski dio rijeke bio potpuno zaleđen u zimu 1984.-1985. Potpuno zaleđivanje, bez najmanjeg protoka vode, opaženo je u subotu ujutro u duljini od 11 km blizu Silistre. U ostatku 450 kilometara dugog toka kroz Bugarsku led zauzima između 40 i 90 posto površine Dunava. Budući da Bugarska nema vlastite ledolomce, plovidba bugarskim dijelom Dunava koji je prirodna granica između te zemlje i Rumunjske, potpuno je zabranjena od srijede. Zbog zaleđenosti dijela Dunava nekoliko zemalja, među kojima Austrija, Hrvatska, Srbija i Mađarska, uvele su djelomičnu ili potpunu zabranu plovidbe.