BRUXELLES - Grčka će do iduće srijede morati ispuniti još tri uvjeta kako bi dobila drugi paket međunarodne pomoći od 130 milijardi eura, zaključak je sastanka ministara financija eurozone u Bruxellesu, koji je počeo u četvrtak i potrajao do duboko u noć. Iako je grčka vlada prihvatila većinu reformi, koje su od nje zatražile Europska unija i Međunarodni monetarni fond, ministri financija eurozone nisu već na ovom sastanku odobrili Grčkoj tu pomoć, već su, među ostalim, zatražili dodatne mjere štednje. Predsjednik Euroskupine Jean-Claude Juncker rekao je da Grčka mora ispuniti još tri uvjeta, pri čemu parlament mora u nedjelju ratificirati paket mjera štednje koji je dogovorila vlada s EU-om i MMF-om, te smanjiti proračunsku potrošnju za još 325 milijuna eura do iduće srijede, nakon čega će se ministri financija eurozone ponovno sastati. "Treće, lideri koalicijskih stranaka morat će nas uvjeriti da će doista i provesti taj program", kazao je Juncker na konferenciji za novinare nakon šestosatnog sastanka u Bruxellesu.
ATENA - Grčki radnici krenuli su u štrajk protiv mjera štednje u petak, samo nekoliko sati nakon što su ministri financija eurozone odlučili da Atena treba napraviti još rezova kako bi ih uvjerila da joj daju nužno potreban financijski paket pomoći. Sa središnjeg atenskog trga Sintagme ispred parlamenta čuli su se pozivi iz zvučnika protiv oštrih mjera štednje. "Ne ostavkama! Ne smanjenju plaća! Ne saginjite glave! Usprotivite se!" Opći štrajk je zaustavio javni prijevoz i usidrio brodove, ali zračni promet nije pogođen. Ne rade liječnici i zaposlenici banaka, a očekuje se da će im se pridružiti i učitelji. Grčka će do iduće srijede morati ispuniti još tri uvjeta kako bi dobila drugi paket međunarodne pomoći od 130 milijardi eura, zaključak je sastanka ministara financija eurozone u Bruxellesu, koji je počeo u četvrtak i potrajao do duboko u noć.
LONDON - Europska agencija za banke (EBA) smatra da su planovi europskih banaka o dokapitalizaciji dostatni da se ispune novi zahtjevi vezani uz kapital i da neće naštetiti kreditiranju realnog sektora. EBA sa sjedištem u Londonu u prosincu je procijenila da bankama u regiji treba dodatni kapital u ukupnom iznosu 114,7 milijardi eura kako bi se vratila stabilnost i povjerenje tržišta. Nakon preliminarne ocjene planova koje je predstavilo 30 banaka, EBA je u četvrtak ustvrdila da su sve poduzete mjere rezultirale viškom kapitala za oko 26 posto u odnosu na zahtjeve postavljene u prosincu. Time je ostavljeno nešto prostora za slučaj da se neki planovi ne realiziraju, poručuju iz EBA-e. Agencija je ocijenila i da navedene mjere neće negativno utjecati na kreditiranje realnog gospodarstva, unatoč raširenim strahovima da će banke ograničiti kreditne plasmane u nastojanju da ojačaju svoje bilance. Kada se uračunaju sve te mjere, smanjenje kreditiranja realnog gospodarstva bilo bi manje od jedan posto ukupnoga iznosa, navodi se dalje u priopćenju.
WIESBADEN - Rastuće cijene energije zadržale su njemačku godišnju inflaciju u siječnju na visokoj razini od 2,1 posto, objavio je njemački statistički ured Destatis. Time je tempo rasta cijena na godišnjoj razini ostao nepromijenjen u odnosu na prethodni mjesec. U cijeloj prošloj godini stopa inflacije iznosila je 2,3 posto, a u 2010. godini 1,1 posto. Brojke pokazuju da se Njemačka polako udaljava od rekordne razine inflacije iz 2008. kada je iznosila 2,6 posto. U prvom mjesecu ove godine inflacija se ipak zadržala iznad ciljane razine nešto ispod dva posto, koju je za područje eurozone odredila Europska središnja banka (ECB). Ako se isključe cijene energenata, njemačka je inflacija u siječnju iznosila 1,5 posto. Cijene energenata, uključujući motorna goriva, porasle su 7,2 posto. U odnosu na prosinac cijene su u siječnju pale za 0,4 posto.
MOSKVA - Ruski plinski div Gazprom objavio je u petak da namjerava povećati izvoz plina u Europu u 2012. u odnosu na prošlu godinu, iako je ove zime odbio povećati isporuke upravo za vala velike hladnoće. Grupa očekuje da će u 2012. u Europu izvesti 154 milijardi prostornih metara plina, u odnosu na 150 milijardi izvezenih u 2011., kazali su iz Gazproma na zatvorenoj konferenciji ulagača što prenose ruske agencije. Očekuje se da će prosječna cijena plina isporučenog u Europu u 2012. iznositi 415 dolara za 1.000 prostornih metara, u odnosu na prosječna 384 dolara koliko je iznosila u 2011., objavila je agencija Interfax. Glasnogovrnica Gazproma nije željela potvrditi izvješće. Gazprom je nedavno smanjio isporuke plina Europskoj uniji, što je dovelo do značajnog pada zaliha u Austriji, Bugarskoj, Njemačkoj, Grčkoj, Mađarskoj, Italiji, Poljskoj, Rumunjskoj i Slovačkoj. Naknadno su se isporuke vratile na uobičajene razine. Zemlje Europske unije podmiruju iz uvoza čak četiri petine svojih potreba za plinom, a ruski plin čini trećinu europskog uvoza.
PEKING - Kineski izvoz pao je u siječnju prvi puta u više od dvije godine, iznova potaknuvši bojazni u vezi s utjecajem usporavanja svjetskih gospodarskih aktivnosti na kinesko gospodarstvo. Izvoz je na godišnjoj razini pao za 0,5 posto zbog slabe potražnje i zatvorenih tvornica tijekom lunarne Nove godine. Uvoz je pao za 15,3 posto, što je u konačnici rezultiralo trgovinskim viškom od 27,3 milijarde dolara, najvišim u šest mjeseci. Pad uvoza pokazuje da nastojanja Pekinga da potakne domaću potražnju i time neutralizira usporavanje izvoza ne donose baš željene rezultate. Analitičari napominju da je na podatke utjecalo zatvaranje pogona za vrijeme kineske Nove godine, ali upozoravaju da to nije jedini razlog. Neočekivano snažan pad uvoza zabrinjava jer ukazuje na usporavanje rasta, ističu. U posljednjih nekoliko mjeseci usporavanje gospodarskog rasta u SAD-u i eurozoni, dva najveća tržišta za kinesku robu, dovelo je do usporavanja rasta izvoza, nagrizajući povjerenje potrošača i smanjujući potražnju za kineskom robom.
WASHINGTON/ZAGREB - Američki predsjednik Barack Obama obećao je u četvrtak talijanskom premijeru Mariju Montiju da će Sjedinjene Američke Države učiniti sve što mogu kako bi pomogle stabilizirati stanje u eurozoni. Američki predsjednik je nakon razgovora s talijanskim premijerom u Ovalnom uredu izjavio novinarima kako su se obojica usuglasila da je Europi potreban snažniji financijski sigurnosni štit koji će spriječiti produbljivanje krize. Obama i Monte naglasili su važnost europskog gospodarskog rasta koji je, po riječima Obame, osim za Europu ključan i za cjelokupno svjetsko gospodarstvo pa i Sjedinjene Države. Od američkog predsjednika Monti je dobio pohvalu zbog snažnog početka i učinkovitih mjera za rješavanje krize. Monti je pak rekao da svi Talijani moraju podnijeti žrtvu u tu svrhu.
MADRID - Prodaja nekretnina u Španjolskoj potonula je 17,7 posto u 2011. i time je neutraliziran kratkotrajan oporavak iz prethodne godine. Prošle je godine prodan ukupno 361.831 stan i kuća, u odnosu na 775.300 koliko ih je prodano 2007. uoči razornog urušavanja tržišta nekretnina, izvijestio je Nacionalni zavod za statistiku. Ministar gospodarstva Luis de Guindos upozorio je da će se stanje u prvom tromjesečju 2012. dodatno pogoršati, nakon pada aktivnosti za 0,3 posto u posljednjem tromjesečju 2011. Izgledi za španjolsko tržište nekretnina i dalje su slabi, s procijenjenih 1,5 milijuna neprodanih novih i starih stambenih jedinica. U nastojanjima da odmrzne tržište, vlada je zatražila od bankovnog sektora da rezervira 50 milijardi eura za pokrivanje gubitaka na imovini i time potakne pad cijena nekretnina.
LONDON - Cijene nafte pale su u petak na međunarodnim tržištima nakon što je Međunarodna agencija za energetiku (IEA) ponovo snizila prognozu rasta potražnje za naftom zbog slabog svjetskog gospodarstva. Cijena barela sirove nafte na londonskom je tržištu pala 1,18 dolara, na 117,41 dolara. U četvrtak je zaključila trgovanje na 118,59 dolara, najvišoj razini od kraja srpnja. Na američkom je tržištu barel pojeftinio 88 centi, na 98,96 dolara. Tržišta je u petak 'prizemljila' Međunarodna agencija za energetiku (IEA), koja je u najnovijem redovnom mjesečnom izvješću ponovo snizila prognozu u rastu potražnje za naftom u ovoj godini, ovaj put za 250 tisuća barela dnevno na ukupno 800 tisuća barela dnevno. Potražnja će u ovoj godini porasti po stopi manjoj od jedan posto, procjenjuju sada u IEA-i. Značajniji pad cijena nafte ograničila je ipak snažna kineska potražnja i nastavljene političke napetosti oko Irana.
TOKYO - Na azijskim su burzama cijene dionica jutros pale, dok je euro zaronio ispod razine od 1,33 dolara, jer su ministri financija eurozone zatražili od Grčke dodatne mjere štednje prije nego što joj odobre novi paket međunarodne pomoći. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks bio u minusu 0,6 posto, dok su cijene dionica u Šangaju, Singapuru, Australij, Hong Kongu i Južnoj Koreji pale između 0,3 i 1 posto. I na ostalim su azijskim tržištima cijene dionica pale, pa je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio u minusu 1,4 posto. Ulagači su se jutros odlučili na dobitonosnu prodaju, nakon znatnog rasta cijena dionica početkom tjedna. Pod najvećim je pritiskom financijski sektor, no znatno su pale i cijene dionica u rudarskom sektoru. Dionice australskih rudarskih divova BHP Billitona i Rio Tinta pale su više od 2 posto, nakon što su izvijestili o padu dobiti u prošloj godini.
NEW YORK - Na Wall Streetu su i u četvrtak, treći dan zaredom, cijene dionica blago porasle, zahvaljujući nadi ulagača da će Grčka dobiti novi paket međunarodne pomoći, nakon što je tamošnja vladajuća koalicija dogovorila gotovo sve mjere štednje koje su tražili kreditori. Dow Jones indeks ojačao je 6 bodova, ili 0,05 posto, na 12.890 bodova, dok je S&P 500 porastao 0,15 posto, na 1.351 bod, a Nasdaq indeks 0,39 posto, na 2.927 bodova. Trgovalo se oprezno jer cijene dionica neprestano rastu od početka godine, pa nije sigurno da još ima puno prostora za njihov daljnji uspon. Na Wall Streetu, American Stock Exchangeu i Nasdaqu vlasnika su jučer zamijenile 7,3 milijarde dionica, dok je lani dnevni prosjek iznosio 7,8 milijardi.