BRUXELLES - Pomoć koju je Hrvatska dobila iz pretpristupnih fondova EU-a znatno je pridonijela jačanju njezinih administrativnih kapaciteta za povlačenje sredstava iz europskih fondova na koja će imati pravo kada postane članica, ali postavljeni ciljevi zasad su samo djelomično ispunjeni, kaže se u izvješću Europskog revizorskog suda koje je u srijedu predstavljeno u Bruxellesu. Po podacima iz izvješća, Hrvatska je od 2007. povlačila 150 milijuna eura godišnje iz pretpristupnih fondova, a jedan od glavnih ciljeva te pomoći bilo je osposobljavanje tijela državne uprave za privlačenje i upravljanje sredstvima iz Kohezijskog i strukturnih fondova, koja su dostupna zemljama članicama. "Ciljevi pomoći dosad su ispunjeni samo djelomično i potreban je napredak u jačanju kapaciteta u pojedinim područjima, kako prije tako i nakon pristupanja", kaže se u zaključcima izvješća. "U području Kohezijskog i strukturnih fondova, učenje kroz praksu pokazalo se posebno korisnim, iako je važnost koja je pridavana velikim infrastrukturnim projektima bila na štetu drugih projekata, posebice na regionalnoj i lokalnoj razini", kaže se u izvješću. Posebno se ukazuje na slabosti u povlačenju sredstava za ruralni razvoj. "Unatoč nedavno postignutom napretku, kapaciteti u području javnih nabava i u borbi protiv korupcije dva su područja u kojima treba pojačati potporu hrvatskim vlastima", navodi se u izvješću.
LISABON - Portugal se u srijedu glatko zadužio za novih 1,5 milijardi eura na aukciji trezorskih zapisa, i to uz nižu cijenu, zahvaljujući snažnoj potražnji unatoč najnovijim zabrinutostima u vezi zdravlja državnih financija te posrnule članice eurozone. Ministarstvo financija namaknulo je tako 750 milijuna eura s rokom vraćanja za tri mjeseca, uz kamatnu stopu od 4,068 posto, nasuprot 4,346 posto, koliko je bilo primorano platiti na sličnoj aukciji prije dva tjedna. Za isti iznos zadužilo se i na rok od šest mjeseci, uz također nižu kamatnu stopu, u visini 4,46 posto, u usporedbi s 4,75 posto, zabilježenih na prijašnjoj aukciji. Portugalske potrebe za financiranjem inače su pokrivene međunarodnim paketom pomoći, ali ministarstvo želi ostati prisutno na tržištu. U ovoj godini planira prodajom kratkoročnih trezorskih zapisa namaknuti 17,4 milijardi eura. U siječnju je agencija za dodjelu rejtinga Standard & Poor's posljednja od tri vodeće međunarodne agencije svrstala kreditni rejting Portugala u kategoriju 'bezvrijedan'.
ATENA - Grčka i njezini međunarodni zajmodavci moraju se manje fokusirati na kresanje manjka, a više na reforme. "Morat ćemo malo usporiti kada je u pitanju fiskalna prilagodba, a ubrzati, i to znatno, na području provedbe reformi", kazao je za atenski dnevni list Kathimerini čelnik MMF-ova inspekcijskog tima u Ateni Poul Thomsen. "Grčka nesumnjivo mora nastaviti smanjivati proračunski deficit, ali potpora društva i politike ima svoje granice. Želimo biti sigurni da smo postigli pravu ravnotežu između fiskalne prilagodbe i reformi", naglasio je dodajući da će razgovori o programu biti završeni vrlo skoro. Dugo očekivani dogovor s vjerovnicima u privatnom sektoru gotovo je osiguran, pa se pozornost Atene preusmjerila na pregovore s MMF-om, Europskom unijom i Europskom središnjom bankom o 130 milijardi eura dodatne pomoći. Strukturane reforme i smanjenje potrošnje ključne su točke pregovora koje EU i Grčka žele dovršiti do kraja tjedna. Ako pregovori ne uspiju, Grčka će se sunovratiti u kaotični bankrot koji bi se mogao preliti i na druge prezadužene članice eurozone, poput Portugala i Italije.
MOSKVA - Ruski plinski div Gazprom izvijestio je u srijedu da je u prvih devet mjeseci 2011. ostvario neto dobit od 940,8 milijardi rubalja (31,05 milijarde dolara), što je 40,7 posto više nego u istom razdoblju prethodne godine. Prihodi su u razdoblju od siječnja do kraja rujna uvećani za 32 posto, na ukupno 3.300 milijardi rubalja. Grupa je posebno povećala prodaju u zemljama na području nekadašnjeg Sovjetskog Saveza, gdje je prodala 62,5 milijarde prostornih metara plina, 33 posto više nego u istom razdoblju prethodne godine, za ukupno 458,6 milijarde rubalja. To je skok od 58 posto zbog kolebanja valutnih tečajeva. Gazprom je u promatranom devetomjesečnom razdoblju prodao ukupno 371,8 milijardi prostornih metara plina, 7,8 posto više nego u istom razdoblju prethodne godine. Gazprom je objavio kako očekuje 25-postotni rast dobiti za cijelu prošlu godinu, na gotovo 40 milijardi dolara, što bi bio rekordni rezultat. Kompanija je u 2011. proizvela ukupno 513,2 milijarde prostornih metara plina, nakon 508,6 milijardi proizvedenih u 2010.
LONDON/FRANKFURT/PARIZ - Europske dionice popele su se u srijedu na novu najvišu razinu u šest mjeseci nakon što su očekivanja da će ovaj tjedan biti postignut sporazum o restrukturiranju grčkog duga poduprla dionice banaka, a bolji od očekivanja podaci o kineskoj proizvodnji dionice rudarskih kompanija. Indeks Londonske burze FTSE ojačao je 1,4 posto na 5.758 bodova, indeks Frankfurtske burze DAX za 2,2 posto na 6.601 bod, dok je pariški CAC bio u plusu 1,5 posto i iznosio je 3.348 bodova. Grčki dužnosnici i predstavnici međunarodnih zajmodavaca najavljuju sporazum o restrukturiranju grčkog duga do kraja ovog tjedna, što je unijelo optimizam na tržišta, poduprijevši ponajprije dionice banaka izloženih perifernim zemljama eurozone. Tako je bankovni sektor u prosjeku dobio na vrijednosti tri posto, pri čemu je Credit Agricole ojačao je 4,6 posto, BNP Paribas za 3,7, Deutsche Bank za tri a Commerzbank za 2,5 posto. Dionice kemijskih kompanija također su bile na dobitku, pa je BASF ojačao 3,1 posto.
LONDON - Euru su u srijedu poticaj za jačanje dali poboljšani podaci iz proizvodnog sektora eurozone i optimizam u vezi dogovora Grčke s kreditorima, a uzlet je nastavio i japanski jen, potičući spekulacije o mogućoj intervenciji Japana na tržištima. Euro je ojačao prema dolaru 0,8 posto, na 1,3184 dolara. Time se ponovno približio i najvišoj razini u šest tjedana od 1,3235 dolara, na koju se popeo u petak. Njime se trgovalo po 1,20 švicarskih franaka, na samoj granici koju je u prošlogodišnjem rujnu utvrdila švicarska središnja banka. Prema jenu je ojačao 0,6 posto, na 100,25 jena, nakon što se ranije spustio na 99,25 jena. Dolar je oslabio i prema jenu i njime se trgovalo po 76,027 jena, što je njegova najniža razina od 31. listopada kada je zabilježio najnižu razinu od Drugog svjetskog rata, u visini 75,311 jena, nakon čega su japanske monetarne vlasti intervenirale velikim prodajama japanske valute.