WASHINGTON/ZAGREB - Američki BDP porastao je u četvrtom tromjesečju za 2,8 posto u odnosu na isto razdoblje lani, najbržim tempom u posljednjih 18 mjeseci, objavilo je u petak američko ministarstvo trgovine u prvim procjenama. To je nešto niže no što su analitičari očekivali, prognozirajući rast po stopi od 3,0 posto. Ujedno ukazuje na znatno ubrzanje u odnosu na prethodno tromjesečje kada su aktivnosti na godišnjoj razini porasle za 1,8 posto. Među glavni razlozima ubrzanja rasta u ministarstvu navode korporativna ulaganja u zalihe, te ubrzanje osobne potrošnje. Američko Ministarstvo trgovine objavilo je i procjenu rasta BDP-a za cijelu prošlu godinu, kazavši da je iznosio 1,7 posto, nakon rasta za tri posto u 2010.
DAVOS - Novi zajmovi koje je Europska središnja banka ponudila bankama u eurozoni spriječili su veliku kreditnu krizu, iako je u pojedinim dijelovima eurozone njihov protok i dalje ozbiljno zakočen, kazao je u petak u Davosu čelnik ECB-a Mario Draghi. "Sigurni smo da smo izbjegli veliku, uistinu veliku kreditnu krizu, krizu financiranja", zaključio je predsjednik središnje monetarne institucije eurozone na godišnjem okupljanju Svjetskog gospodarskog foruma u Davosu. Upozorio je ipak da zasad nije moguće reći imaju li i poduzeća i potrošači koristi od gotovo 500 milijardi eura koje je ECB ubrizgao u bankovni sektor putem jeftinih trogodišnjih kredita. U određenoj je mjeri priljev jeftine likvidnosti u prosincu ublažio i napetosti na tržištu državnih obveznica, ali još nije potaknuo banke da posuđuju jedna drugoj novac, napomenuo je Draghi. "Bilo je određene reakcije na tržištima državnih obveznica ali još čekamo ključnu stvar – ponovno aktiviranje tržišta međubankovnih pozajmica", upozorio je. Prognozirao je također da će premije rizika za obveznice pojedinih članica eurozone vjerojatno ostati visoke dulje vrijeme, usprkos sniženju proračunskih manjkova, ekonomskim reformama i mjerama jačanja proračunske discipline i mehanizmima zaštite.
TEHERAN - Zakon o kojem će u nedjelju raspravljati iranski parlament mogao bi već idući tjedan zaustaviti izvoz nafte u zemlje Europske unije i tako bi upropastio EU-ov plan o postupnome uvođenju naftnog embarga kako bi se njihova krizom pogođena gospodarstva prilagodila. "U nedjelju će parlament morati odobriti 'veoma hitan' zakon kojim se od idućega tjedna zahtijeva prestanak izvoza iranske nafte u Europu", rekao je Hosein Ibrahimi, potpredsjednik parlamentarnog odbora za nacionalnu sigurnost i vanjsku politiku, a prenijela je poluslužbena agencija Fars. Iranski parlament traži zabranu izvoza kako bi onemogućio europsko postupno smanjivanje o kojem se EU dogovorio u ponedjeljak u sklopu novih zapadnih sankcija kojima Zapad želi prisiliti Iran na odustanak od nuklearnog programa. EU je u prvoj polovini 2011. kupio 18 posto iranske nafte, objavila je američka uprava za informiranje o energetici. EU je drugi kupac iranske nafte, a prva je Kina.
RIM - Zaposlenici talijanskih željeznica u petak su stupili u štrajk protiv vladinih mjera kojima je cilj da se uvede konkurencija u javne službe. Autobusni, željeznički i tramvajski promet prekinut je u brojnim talijanskim gradovima, a u prosvjedima u Rimu sudjelovalo je nekoliko tisuća prosvjednika koji se bune protiv promjena. Sindikati strahuju da bi one mogle dovesti do smanjenja prava radnika. "Dosta nam je stalnih vladinih programa koji uvijek pogađaju najslabije, umirovljenike i radnike, a ne političku elitu ili one koji imaju stvarnu ekonomsku moć u Italiji", rekao je član sindikata i jedan od prosvjednika u Rimu. Odluka premijera Marija Montija da uvede mjere čija je svrha uvesti konkurenciju u javne službe već je izazvao nezadovoljstvo vozača taksi službe te primjedbe drugih radnih skupina, među kojima su odvjetnici i farmaceuti. Paket mjera još uvijek mora proći odobrenje parlamenta.
LONDON/FRANKFURT/PARIZ - Europski burzovni indeksi u petak su oscilirali između pozitivnog i negativnog područja u opreznoj trgovini u očekivanju podataka o američkom gospodarskom rastu i nastavljenih pregovora Atene s vjerovnicima u privatnom sektoru. Londonski Ftse indeks oslabio je 0,4 posto, na 5.772 boda, a na sličnom je postotnom gubitku bio i pariški CAC, spustivši se na 3.348 bodova. Frankfurtski DAX bio je pak u manjem plusu, od 0,2 posto, dosegnuvši 6.553 boda. Ulagači su tijekom prijepodneva povlačili novac iz tradicionalnih sektora osjetljivih na izmjene gospodarskih ciklusa, poput banaka, te kupovali dionice u sektorima koji im u neizvjesnim vremenima nude sigurnost, poput komunalnog, koji je tako bio u plusu od 0,2 posto i time prednjačio sektorima dobitnicima.
LONDON - Euro je u petak blago ojačao prema dolaru na međunarodnim tržištima zbog optimizma ulagača u vezi pregovora Grčke s privatnim kreditorima o restrukturiranju duga, a među današnjim dobitnicima isticao se i japanski jen. Euro je na dnevnoj razini prema dolaru ojačao 0,3 posto i njime se trgovalo po 1,3139 dolara. U sličnom postotku bio je pak na gubitku prema jenu i njime se trgovalo po 101,16 jena. Dolar je oslabio i prema jenu, i to oko 0,6 posto, i njime se trgovalo po 76,87 jena. Time se dolar dodatno udaljio od najviše razine u dva mjeseca prema jenu od 78,29 jena, na koju se popeo u srijedu, nakon čega su, po riječima trgovaca, japanske kompanije prodavale dolar. "Ne bih isključio jačanje eura na 1,320 odnosno 1,325 dolara, no ne očekuje se njegov izrazitiji daljnji rast. Puno je nepovoljnih vijesti koje bi mogle prilično brzo zaustaviti oporavak eura", kazao je Ian Stannard, valutni strateg u Morgan Stanleyu. Mnogi tržišni sudionici ne očekuju veći uzlet eura zbog neizvjesnosti glede postizanja dogovora u Grčkoj, a ulagači su također postali oprezni zbog rizika bankrota Portugala. Prinosi na portugalske obveznice u petak su dosegnuli nove rekordne razine.