ZAGREB - Velik dio Europe bio je u nedjelju paraliziran zbog iznimno velike hladnoće i snijega koji su zadnjih dana odnijeli gotovo tristo života na kontinentu, s čijeg juga stižu neuobičajene snimke gradova pod snijegom, javljaju svjetske agencije. Broj žrtava studeni i dalje raste, pa se u nedjelju popeo na 297, među kojima su 184 žrtve zabilježene na istoku kontinenta, u Ukrajini i u Poljskoj, javlja France Presse. U Ukrajini je do nedjelje zabilježen 131 smrtni slučaj zbog hladnoće a gotovo 2.000 ljudi je primljeno u bolnicu. U privremenim smještajima koji organiziraju nadležne službe, najsiromašniji mogu dobiti topli obrok i ugrijati se. Ovih dana takvi su centri primili više od 75.000 ljudi. Temperatura koja se u petak spustila do minus 21 Celzijev stupanj tijekom dana i minus 30 tijekom noći, počela je u subotu lagano rasti, pa je u Kijevu u nedjelju zabilježeno minus 10 stupnjeva. U Poljskoj, gdje se na sjeveroistoku živa u termometru noćas spustila na 22 stupnja ispod ništice, studen odnosi nove žrtve, pa se njihov broj popeo na 53. Većinom stradavaju beskućnici koji su nerijetko u alkoholiziranom stanju. U Bosni je velik dio Sarajeva u nedjelju bio blokiran zbog snijega visokog jedan metar. U noći na nedjelju ralice i buldožeri prokrčili su put do više desetaka automobila zatrpanih pod nanosom snijega na magistralnoj prometnici blizu Mostara a helikopterima se hrana doprema u udaljena planinska sela. U Srbiji je do nedjelje bilo devet mrtvih i jedna nestala osoba. U Rumunjskoj je nakon šest novih žrtava u nedjelju zabilježena 34. žrtva hladnoće. U Bugarskoj, gdje je u nedjelju u nekoliko regija bilo proglašeno izvanredno stanje, studen je odnijela najmanje 16 života, uglavnom seljana koji su se smrzli uz cestu i u svome domu bez grijanja. Dunav je na mjestima bio zaleđen do 60 posto. U ostalim europskim zemljama od hladnoće su umrle 42 osobe: 15 u Litvi, 10 u Latviji, šest u Češkoj, četiri u Austriji, dvije u Hrvatskoj, dvije u Grčkoj te po jedna u Slovačkoj, Crnoj Gori i Makedoniji.
LJUBLJANA - Položaj ministra vanjskih poslova u svim je slovenskim vladama do sada pripadao najjačoj stranci ili profesionalnom diplomatu kojega je izabrao premijer, pa velike polemike u susjednoj državi izaziva odluka da to mjesto u novoj vladi Janeza Janše zauzme predsjednik stranke umirovljenika (DESUS) Karl Erjavec. Bivši slovenski ministar vanjskih poslova Boris Frlec ocijenio je takvo kadrovsko rješenje degradacijom struke, a lijevi medijski komentatori kao "dobru šalu" i dokaz da je mandataru Janši politička kombinatorika važnija od stručnih kriterija, objavili su u nedjelju slovenski mediji. No, 52-godišnji pravnik i političar iz Nakloga kod Ljubljane ne slaže se s takvim ocjenama. "Ova vlada je politička a ne tehnička. Zato je normalno da su ministri politički vođe, a za stručna pitanja imaju savjetnike i odgovarajuće službe", rekao je Erjavec kritičarima. Erjavec je 90-ih godina ostvario solidnu karijeru u državnoj upravi, napredujući sve do mjesta državnog tajnika u ministarstvu pravosuđa. Godine 2005. preuzeo je mjesto predsjednika Demokratske stranke umirovljenika (DESUS), s programom njene transformacije prema neideološkoj ali socijalno orijentiranoj stranci koja u korist starije populacije mora participirati u vladama bez obzira na njihovu boju. U vladi Janeza Janše od 2004. do 2008. bio je ministar obrane, u ranijoj vladi Boruta Pahora ministar za okoliš i prostor, pa sada po treći put postaje ministar s novim zaduženjem.
MOSKVA/PEKING - Zapad nije uložio dovoljno truda da usuglasi tekst rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a o Siriji i tu je njegova odgovornost za neuspjeh, poručila je u nedjelju Rusija dok Kina, koja je također uložila veto, tvrdi da je to učinila kako bi se "izbjegnule nove nevolje i žrtve". Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov je u subotu navečer objasnio da je predloženi tekst rezolucije neprihvatljiv jer službenu vojsku poziva na jednostrano povlačenje iz svih gradova čime se Vijeće sigurnosti priklanja jednoj strani i zapravo poziva u građanski rat. "Moskva žali što autori teksta rezolucije o Siriji nisu uložili dovoljno truda da postignemo konsenzus", napisao je Genadij Gatilov, pomoćnik ministra Lavrova. "Rezultat je poznat", napisao je Gatilov dan pošto su Rusija i Kina u New Yorku uložile veto na nacrt rezolucije kojom UN osuđuje represiju u Siriji. Cilj je rusko-kineskog veta omogućiti "nastavak traženja mirnog rješenja za kroničnu sirijsku krizu", objavila je u nedjelju službena kineska agencija Xinhua.
JERUZALEM - Sila je Izraelu jedino jamstvo mira i jedina obrana, rekao je u nedjelju izraelski premijer Benjamin Netanyahu komentirajući pozive službenog Teherana na rušenje Izraela te krvave događaje u regiji. "Zadnjih smo dana čuli komentare Irana o rušenju Izraela, vidjeli smo da sirijska vojska čini pokolj nad vlastitim narodom te svjedočili drugim krvavim izgredima u regiji", rekao je premijer otvarajući sjednicu vlade. Netanyahu je aludirao na izjavu iranskog vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hamneija koji je u petak Izrael nazvao "zloćudnim tumorom što treba uz Božju pomoć biti uklonjen". Komentirao je i pokolj 230 prosvjednika u sirijskome gradu Homsu koje su ubili vojnici sirijskog predsjednika Bašara al-Asada. "U takvoj regiji, jedino sila omogućuje da sigurnost i mir prežive", rekao je premijer te zaključio da Izrael "mora nastaviti razvijati vojne, gospodarske i socijalne sposobnosti koje su Izraelu jedino jamstvo mira i jedina obrana". Izraelski dužnosnici često spominju mogući preventivni vojni napad na iranska nuklearna postrojenja za koja sumnjaju da prikrivaju razvoj nuklearnog oružja pod krinkom civilnog programa, a što Iran niječe.
TEHERAN - Iran će napasti bilo koju zemlju čiji teritorij bi "neprijatelj" Islamske države upotrijebio za vojni udar na njegovo tlo, rekao je u nedjelju zamjenik čelnika iranske elitne Revolucionarne garde. "Bilo koja točka koju bi upotrijebio neprijatelj u operacijama protiv Irana bit će podvrgnuta osvetničkom napadu naših vojnih snaga", rekao je za poluslužbenu novinsku agenciju Fars Hossein Salami tijekom vojnih vježbi. Revolucionarna garda započela je u subotu dvodnevne kopnene vježbe želeći pokazati svoju moć dok napetosti rastu između Teherana i Zapada zbog spornog iranskog nuklearnog programa. Iranski mediji javljaju kako se radi o manjim vježbama u južnom Iranu. Sjedinjene Države i Izrael ne isključuju vojni udar protiv Irana ukoliko se spor ne riješi diplomatski. Iran tvrdi kako je njegov nuklearni program isključivo miroljubiv i da nije usmjeren na razvoj oružja kako sumnja Zapad. Iran je upozorava kako će njegov odgovor na bilo kakav udar biti "bolan", prijeteći napadom na Izrael i američke baze u Perzijskom zaljevu te zatvaranjem Hormuškog tjesnaca ključnog za transport nafte.
SOFIJA - Američka državna tajnica Hillary Clinton doputovala je u nedjelju u Bugarsku u petosatni posjet, prvi posjet toj zemlji otkako je na dužnosti državne tajnice, s malim zakašnjenjem zbog obilna snijega, izvijestio je France Presse. Clinton će u Sofiji razgovarati s novim predsjednikom Rosenom Plevnelievom i premijerom Bojkom Borisovom. Sastat će se i s mladim vođama romske manjine. Stanje u sjevernoj Africi i na Bliskom istoku, budućnost Balkana i energetska sigurnost bit će na dnevnom redu tih susreta, po priopćenju bugarskog ministarstva vanjskih poslova. SAD u Bugarskoj koristi tri vojne baze i skladište, na temelju ugovora iz 2006. Bugarska vlada će zatražiti da se baze za zajedničke vježbe "i dalje koriste u istim razmjerima", rekla je glasnogovornica ministarstva Vesela Černeva. Washington se usto zauzima da se Bugarska oslanja na različite izvore energije te da ne ovisi gotovo isključivo o isporuci ruskog plina i nafte. No bugarska vlada je u siječnju, pod pritiskom organizacija za zaštitu prirode, oduzela američkoj tvrtki Chevronu licencu za istraživanje nalazišta plina iz škriljevca u zemlji.
ZAGREB/KUVAJT - Kuvajtski emir šeik Sabah al-Ahmad Al-Sabah prihvatio je u nedjelju ostavku prijelazne vlade pošto su u četvrtak islamisti pobijedili na prijevremenim parlamentarnim izborima, javljaju agencije. Emir treba početi konzultacije za imenovanje mandatara jer prema ustavu nova vlada mora biti sastavljena na prvome zasjedanju parlamenta dva tjedna nakon izbora, piše Reuters. Prijelazna vlada bila je imenovana u prosincu nakon ostavke prethodne vlade i raspuštanja parlamenta do izbora. Oporba je u četvrtak osvojila 34 od 50 mjesta u parlamentu u kojemu suniti, a među njima salafisti, imaju najveći blok s 23 zastupnika. Žene su najveće gubitnice prijevremenih izbora. Nijedna žena neće sjediti u novome sazivu parlamenta što je korak unatrag pošto su u parlament prvi put ušle 2009., kada su na izborima osvojile četiri mjesta, piše AFP. Plemena, koja čine 55 posto lokalnog kuvajtskog stanovnišva, činit će sada okosnicu parlamentarne oporbe. Tradicionalno su plemena bila saveznik kraljevske obitelji al-Sabah koja vlada Kuvajtom 250 godina. Plemena i islamisti imaju različite prioritete. Islamisti žele uvesti šerijatsko pravo, a plemena su okrenuta socijalnim pitanjima, pišu analitičari.