ZAGREB - Tri najveća ekonomska i razvojna izazova za novu hrvatsku Vladu su hitna provedba fiskalne konsolidacije, strukturnih reformi i maksimizacija koristi ulaska Hrvatske u Europsku uniju, rekao je direktor Svjetske banke za srednju Europu i baltičke zemlje Peter Harrold na današnjem brifingu za novinare. Upitan kako komentira vladine najave smanjenja proračunskih rashoda, kazao je da taj potez vodi ka fiskalnoj održivosti, a da bi nastavak dosadašnjeg modela koji se oslanjao na zaduživanje radi financiranja javnih rashoda bio veoma delikatan. Golem izazov za Vladu, po njegovim je riječima, usklađenje politike smanjenja rashoda s poticanjem potrošnje kao jednog od generatora rasta. Čini se da su građani prije od Vlade shvatili da treba štedjeti i oni to čine, a bitno su smanjili i zaduživanje za potrošnju, kaže Harrold koji u Hrvatskoj zamjećuje porast optimizma u odnosu na, kako je rekao, prošlu godinu kada se pesimizam mogao omirisati. Upitan za prognozu kretanja kreditnog rejtinga Hrvatske, odgovorio je da je važno zadržati rejting, koji je i tako korak od onog koji zaduživanje čini vrlo skupim. Nadam se, kaže, da će proračun biti dovoljno snažna poruka kako bi se otklonila mogućnost pada rejtinga.
ZAGREB - Ministar financija Slavko Linić izjavio je danas da banke mogu obavljati posao kontrole isplate doprinosa na plaće, jer imaju sve potrebne podatke te naglasio da platni promet nije privatni posao banaka, već one obavljaju javni posao. Upitan kako komentira stav banaka da one ne mogu provoditi posao nadzora isplate doprinosa na plaće, Linić je novinarima pred Banskim dvorima rekao kako nema potrebe stvarati polemiku između pojedinih ministara i banaka o tehničkim detaljima. "Pitajte banke kako građanima plijene račune, kako znaju sve podatke. Prema tome, banke sve znaju i obavljaju javni posao. Platni promet nije privatni posao banaka, a o tehničkim rješenjima ministar ne odgovara", rekao je Linić. Ministar financija u utorak je rekao da od početka veljače više neće biti moguća isplata neto plaće bez uplate doprinosa. Hrvatska udruga banaka jučer je istaknula da kontrola isplate doprinosa tehnički nije moguća, navodeći za to nekoliko razloga.
ZAGREB - Vlada je na današnjoj sjednici odlučila da će dug Industrogradnje državi u iznosu od 108 milijuna kuna naplatiti preuzimanjem nebodera u vlasništvu te tvrtke na Savskoj cesti. Ministar financija Slavko Linić rekao je da je Industrogradnja na ime obveza prema Poreznoj upravi ponudila državi petnaestokatni neboder u Savskoj 66. Dug iznosi 105 milijuna kuna plus tri milijuna kuna troškova, a od duga 70 milijuna kuna otpada na glavnicu, dok su čak 30 milijuna kuna kamate, što pokazuje što znači nepravovremeno rješavanje obveza, kazao je. Prije transakcije treba ponovno obaviti procjenu, a potom skinuti sve Industrogradnjine hipoteke i Vladine blokade, rečeno je na sjednici. Prvi potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva Radimir Čačić upozorio je kako taj primjer pokazuje da je nužno u najkraćem roku uspostaviti sustav u kojem će Vlada moći reagirati svaki put kada neka tvrtka ima obveze prema državi i imovinu kojom te obveze može pokriti, a u mnogim slučajevima to će omogućiti takvim tvrtkama nastavak rada i poslovanja. Idemo u formiranje posebnog fonda za nekretnine koji će u ime Vlade ulaziti u takve vrste aranžmana, rekao je.
ZAGREB - Na zatvorenom dijelu sjednice na kojem je Vlada raspravljala o kadrovskim pitanjima, razriješeni su dosadašnji i imenovani novi ravnatelji državnih upravnih organizacija, sukladno Zakonu o sustavu državne uprave i Zakonu o postupku primopredaje vlasti, priopćeno je iz Vlade. Ravnateljem Carinske uprave i pomoćnikom ministra financija imenovan je Zlatko Grabar. Novoimenovani pomoćnici ministra pomorstva, prometa i infrastrukture su Oliver Kumrić i Jasmin Krizmanić. Nadzornom odboru društva Jadranski naftovod d.d. predlaže se opoziv dosadašnjeg predsjednika Uprave Ante Markova i članova Ante Dodiga i Petra Grđana, te imenovanje Dragana Kovačevića novim predsjednikom i Jakše Marasovića i Brune Šarića članovima.
ZAGREB - Ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina izjavio je danas kako je legitimno pravo poljoprivrednika da prosvjeduju, ali smatra da prosvjedi u ovom trenutku nisu opravdani jer državni proračun još nije donesen. Upitan kako komentira najave poljoprivrednih proizvođača da će izaći na prosvjede zbog najavljenih smanjenja poticaja za poljoprivrednike, Jakovina je novinarima nakon današnje sjednice Vlade izjavio da su prosvjedi legitimno pravo poljoprivrednih proizvođača da na taj način iskažu svoje nezadovoljstvo. "Ali moramo prvo vidjeti zašto iskazuju nezadovoljstvo, odnosno je li opravdan jer proračun još nije tu", rekao je Jakovina. Upitan smatra jesu li prosvjedi opravdani ili ne, odgovorio je "u pravilu ne, jer još nije proračun donesen". "Uz to imamo velik broj otvorenih pitanja i problema u poljoprivredi i mi ih svakodnevno rješavamo, nalazimo rješenja za spašavanje mljekarske industrije, tako da se prosvjedi vežu samo na poticaje i očekivana ili stečena prava, kako ih nazivaju, a ne na cjelokupnu sliku poljoprivrede", dodao je.
RETKOVCI - Sindikat hrvatskih seljaka (SHS) traži od premijera Zorana Milanovića i ministra poljoprivrede Tihomira Jakovine da se što prije sastanu s predstavnicima SHS-a i pojasne im što hrvatski seljaci dobivaju ulaskom Hrvatske u Europsku uniju, te na koji način će se nova Vlada odnositi prema poljoprivredi i poljoprivrednim proizvođačima. Predsjednik SHS-a Tomislav Pokrovac na današnjoj konferenciji za novinare kazao je kako taj sindikat zahtijeva od nove Vlade i da ispuni sve ono što su Vlada bivše premijerke Jadranke Kosor i tadašnji ministar poljoprivrede Petar Čobanković potpisali s seljačkim udrugama. "Nije tajna da se potraživanja za kapitalna ulaganja nisu isplaćivala godinama, a poticaji mjesecima. Procjenjujemo da u ovom trenutku država seljacima iz mandata bivše Vlade, po raznim osnovama, duguje više od milijardu kuna", kazao je. Seljacima je poručio da ne izlaze na ulice te da ne nasjedaju svima onima koji ih pozivaju da prosvjeduju rekavši kako će Sindikat hrvatskih seljaka, ukoliko to bude potrebno, prvi izaći traktorima na ceste.
SPLIT - Skupština sindikata Jadrankamena u Pučišćima na Braču jutros je odlučila privremeno prekinuti opći štrajk u svim radnim jedinicama te tvrtke i radnici od danas ponovno rade, a štrajk je prekinut nakon što je od predsjednika Uprave Vedrana Vilovića stiglo pisano jamstvo o stavljanju izvan snage njegove nedavne odluke o izvanrednom otkazu dvojici radnika, izvjestio je Tonči Drpić, predsjednik Nezavisnog sindikata u Jadrankamenu. Na privremeni prekid općeg štrajka smo se odlučili, jer je Jadrankamen zbog jednoipomjesečnog štrajka došao u tešku financijsku situaciju te je prijetila opasnost stečaja tvrtke. No, mi ćemo obnoviti štrajk, ako se ne ispune naši raniji zahtjevi da se isplate zaostale plaće te da Vilović ukine i svoju raniju odluku o davanju otkaza 28-rici radnika, rekao je Drpić. Dodao je kako će sindikati o rješavanju tih nesuglasica nastaviti pregovarati s Upravom Jadrankamena.
ZAGREB - Promet putnika na linijama u javnom obalnom pomorskom prijevozu na Jadranu prošle je godine bio na razini 2010. godine, dok je broj vozila prevezenih između kopna i hrvatskih otoka porastao za 1,8 posto, izvijestili su danas iz Agencije za obalni linijski pomorski promet. Na brodskim, brzobrodskim i trajektnim linijama lani je prevezeno nešto više od 11 milijuna putnika i 2,8 milijuna vozila. Za razliku od 2010., prošla godina bila je u znaku oporavka trajektnog prometa, koji je na pojedinim linijama znatno povećan. Trajekti su u prošloj godini na 26 linija prevezli 9,14 milijuna putnika i 2,79 milijuna vozila, što je u odnosu na 2010. jednako putnika, a 1,8 posto više vozila. Po prometu vozila osjetno je najprometnija linija Valbiska-Merag (371 tisuća), a slijede Jablanac-Mišnjak (330 tisuća) i Split-Supetar (316 tisuća), dok je po broju putnika već godinama najprometnija linija Zadar-Preko koja prošle godine bilježi više od 1,6 milijuna putnika.
ZAGREB - Nakon nekoliko dana intenzivnijeg trgovanja, danas je na Zagrebačkoj burzi mirno jer ulagači čekaju nove vijesti s makroekonomske i korporativne scene, dok su Crobexi, uz mršav promet, blago porasli. Crobex indeks bio je oko podneva u plusu 0,5 posto, na 1.737 bodova, dok je Crobex10 porastao 0,6 posto, na 978 bodova. Redovni promet dionicama iznosio je samo 2,3 milijuna kuna, što je otprilike 5 milijuna manje nego jučer u ovo doba. Na listu milijunašica uvrstila se do podneva samo dionica Ericssona Nikole Tesle. Cijena joj je pritom oslabila 0,5 posto, na 1.200 kuna. S prometom od svega oko 250 tisuća kuna slijedi dionica HT-a, a cijena joj stagnira na otprilike 239 kuna.
ZAGREB - Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke, u odnosu na jučerašnju tečajnicu, ojačala prema euru za 0,05 posto. Srednji tečaj eura na tečajnoj listi HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,573348 kuna. Kuna je ojačala i prema američkom dolaru za 0,16 posto i švicarskom franku za 0,15 posto, dok je prema britanskoj funti oslabila za 0,22 posto. Srednji tečaj dolara iznosi 5,760514 kune, franka 6,281808 kuna, a funte 9,115729 kuna.