Priručnikom se želi potaknuti daljnji razvoj seoskog turizma u Hrvatskoj, kaže autor tog priručnika Robert Baćac, nacionalni konzultant za agroturizam pri UNDP-u i direktor konzorcija agroturizma i ruralnog turizma Istre "Ruralis".
Objavljen u sklopu UNDP-ovog projekta "Očuvanje i održivo korištenje biološke raznolikosti na dalmatinskoj obali–COAST", priručnik je besplatan. Njegovo je izdavanje sufinanciralo Ministarstvo turizma, koje je i nakladnik.
Priručnik na jednom mjestu detaljno, na jednostavan i razumljiv način nudi sve potrebno za organizaciju, vođenje i poslovanje turističkog seoskog obiteljskog gospodarstva, od same ideje, preko izbora vrste turističkih domaćinstava i turističkih usluga, do mogućnosti financiranja, uređenja domaćinstva, registracije, zakonskih odredbi, poreznih obveza, promocije, marketinga i drugog. Namijenjen je početnicima i onima koji se seoskim turizmom već bave.
Turističko-seljačkih domaćinstava (agroturizama) u Hrvatskoj je, sukladno Pravilniku o pružanju usluga o seljačkim domaćinstvima, trenutno registrirano 379, navodi Baćac. Od toga, 61 domaćinstvo ima organiziran i smještaj, dok ostali nude isključivo usluge prehrane (izletišta) i kušanja tradicijskih proizvoda (kušaonice).
Najviše registriranih agroturizama ima u Dubrovačko-neretvanskoj, Istarskoj i Osječko-baranjskoj županiji, ali, kako kaže Baćac, i u ostalim se županijama zadnjih godina bilježi porast broja tih gospodarstava. Gleda li se širi kontekst seoskog turizma, te ubroje i gospodarstva koja su registrirana kao privatni iznajmljivači (oni koji su uredili tradicijske seoske kuće za smještaj), tada broj objekata u kojima se u Hrvatskoj odvija neka vrsta seoskog turizma raste na gotovo 800, dodaje Baćac.
Priručnik svima njima može biti od koristi, smatra Baćac, tim više što su se od samih početaka razvoja seoskog turizma u Hrvatskoj oni koji su na svojim gospodarstvima pokrenuli turističke usluge suočavali s nedostatkom servisnih i detaljnih informacija, ali i znanja o tome na jednom mjestu.
Priručnik je objavljen je povodom obilježavanja 60 godina od pojave prvog turističkog seoskog obiteljskog gospodarstva u svijetu, 1951. godine u tipičnom malom francuskom selu Chandal a la Javie u Provansi. Tada je u tom selu s ciljem očuvanja sela, zaustavljanja iseljavanja, oživljavanje poljoprivrede i dodatne zarade jedna stara, tradicionalno izgrađena napuštena štala u vlasništvu lokalnih stočara i poljoprivrednika pretvorena u seosku kuću za odmor, dobivši naziv 'gites' (kućica).
Sličan cilj ima, kaže Baćac, i hrvatski Priručnik, jer se njime želi i potaknuti očuvanje ambijentalne arhitekture, seoskih kuća, lokalne tradicije i običaja, starih zanimljivih vještina i zanata, bioraznolikosti, poljoprivredne proizvodnje na malim površinama i izvornih domaćih proizvoda kroz turizam. Bavljenje seoskim turizmom odličan je način za sve to čime u konačnici pridonosi i razvoju seoskih sredina te promociji privlačnosti seoskog načina života, zaključuje Baćac.