Oko sedam posto kućanstava svoju financijsku situaciju smatra nešto boljom nego prije godinu dana, da su ostali na istom smatra 46 posto kućanstava, a za oko 47 posto njihovo sadašnje financijsko stanje je gore.
Približno 12 posto kućanstava nada se da će im financijska situacija u idućih godinu biti barem malo bolja, oko 50 posto procjenjuje da će ostati približno ista, a trećina, odnosno 34 posto, očekuje da će im financijski biti teže.
Usporedba s nekim tranzicijskim zemljama pokazuje vrlo slične ocjene i očekivanja u Češkoj i Poljskoj. Tako se boljem financijskom stanju u idućih godinu dana nada 17 posto Čeha, 16 posto Rumunja i 12 posto Poljaka.
U Hrvatskoj znatno gore stanje financija najviše iskazuju domaćinstva u Lici, Kordunu, Banovini i Slavoniji koja ujedno u najvećoj mjeri očekuju pogoršanje u sljedećih godinu dana. S druge strane, Dalmatinci su optimisti.
U odnosu na prethodno istraživanje i kućanstva u Istri, Primorju i Gorskom Kotaru dala su slabije ocjene svojega financijskog stanja.
Većina kućanstava očekuje rast cijena, najmanje u Istri (71 posto) a najviše u sjevernoj Hrvatskoj (93 posto).
Hrvatska kućanstva koja po vlastitoj ocjeni jedva spajaju kraj s krajem najviše su zastupljena u Slavoniji (50 posto), a najmanje u Zagrebu (41 posto). No, u Zagrebu je najviše onih koji kažu da moraju smanjivati postojeću štednju (15 posto).
Da u ovoj godini neće moći štedjeti istakli su najviše (po 66 posto) u Slavoniji i sjevernoj Hrvatskoj, a najmanje u Dalmaciji (51 posto).
Podaci za Hrvatsku rezultat su ankete koja je provedena na reprezentativnom uzorku 1.000 građana Hrvatske starijih od 15 godina. Za Bugarsku, Češku, Poljsku, Rumunjsku podaci su prikupljeni u studenom 2011. godine.