Bespilotnu letjelicu ratno zrakoplovstvo SAD-a lansiralo je u orbitu u ožujku prošle godine i još se nije vratila na Zemlju. Pentagon je uporno odbijao razgovarati o misiji te letjelice no amaterski promatrači svemira primijetili su da je njegova putanja gotovo identična onoj kineskog svemirskog laboratorija Tiangong-1 te su raširena nagađanja da X-37B špijunira taj laboratorij.
"Nadgledanje u svemiru posve je nova igra koja je omogućila grupa usavršenih senzora i senzorskih sustava za koje mislimo da X-37B možda koristi da blisko nadzire kinesku svemirsku postaju u nastajanju", rekao je urednik časopisa dr. David Barker.
X-37B, također poznat i kao orbitalna testna letljelica (OTV), izgleda poput minijaturnog raketoplana i može se vratiti u atmosferu i sletjeti na pistu, baš kao i NASA-in raketoplan korišten do umirovljenja prošlog srpnja.
Letjelica zrakoplovnih snaga (USAF), koju je izgradio Boeing, dugačka je devet metara no USAF ne želi reći što ona nosi i izjavljuje samo da se OTV koristi za ispitivanje novih tehnologija.
U sadašnjoj misiju lansiran je u nisku orbitu i od tada let X-37B prati skupina stručnjaka za optičko praćenje u SAD-u i Europi, zainteresirana za to što letjelica radi te su oni i uočili koliko je bliska njegova orbita onoj kineskog Tiangonga.
Washington je duboko nepovjerljiv spram svemirskih ambicija Pekinga, čak i kada je riječ isključivo o misijama slanja ljudi u svemir. Dio problema je što Kina ne pravi veliku razliku između svojih civilnih i vojnih programa za razliku od drugih dijelova svijeta, poput Europe gdje je europska svemirska agencija Esa poveljom obvezana na "isključivo mirnodopske" programe. U Kini su, međutim, te razdjelnice zamagljenije a vojska je povezana sa svim svemirskim programima.
"Ako je to što X-37B čini, mislim da to nije loša stvar. Kao i u hladnom ratu, širenje sustava nadzora iz svemira omogućilo nam je doći do sporazuma o oružju koji ne bi bili mogući bez da svaka strana nije u potpunosti znala što druga strana radi", ocijenio je dr. Barker u izjavi za BBC.