LONDON - Aktivnosti u proizvodnom sektoru eurozone u prosincu su smanjene peti mjesec zaredom, premda po nešto manjoj stopi nego u prethodnom mjesecu, pokazalo je izvješće istraživačke tvrtke Markit. Markitov indeks menadžera nabave (PMI) za 17-članu eurozone, dobiven anketom provedenom među 3.000 proizvođača, u prosincu je iznosio 46,9 bodova, čime je blago poboljšan u odnosu na studeni od 46,4 boda, inače najniži u posljednjih 28 mjeseci. Vrijednosti ispod 50 bodova ukazuju na pad aktivnosti, a one iznad te razine na rast aktivnosti. U Markitu navode da su proizvodne aktivnosti i nove narudžbe smanjene u svih 17 zemalja članica. Zaposlenost se smanjila, uz izuzetak Njemačke i Francuske, gdje je zapošljavanje poraslo. "Proizvodnja u eurozoni nedvojbeno je u novoj recesiji. Unatoč blagom ublažavanju stope pada proizvodne aktivnosti u prosincu, izgledno je da je stopa pada u eurozoni na tromjesečnoj razini iznosila oko 1,5 posto u posljednjem tromjesečju 2011.", kazao je glavni ekonomist u Markitu Chris Williamson. Nijedna zemlja eurozone nije zablježila rast proizvodnih aktivnosti u prosincu, ističu u Markitu.
WIESBADEN - Njemačka je u 2011. zabilježila rekordnu zaposlenost uz otvorenih više od pola milijuna novih radnih mjesta, pokazale su prve procjene državnog statističkog ureda. Prošle je godine u Njemačkoj u prosjeku bilo zaposleno 41,04 milijuna ljudi, što je 535 tisuća više nego u prethodnih 12 mjeseci, objavio je Destatis. Time je broj zaposlenih prvi put prekoračio granicu od 41 milijun, ističe se u priopćenju njemačkog statističkog ureda. Njemačka broji gotovo 82 milijuna stanovnika. Povećanje broja radnih mjesta zabilježeno je u gotovo svim privrednim granama, pa tako uslužni sektor bilježi povećanje za 1,2 posto, a građevinski sektor za 1,7 posto. Statistički podaci pokazuju također da se njemačko gospodarstvo sve više oslanja na usluge, a sve manje na industriju. Tako je prošle godine 73,8 posto radnika bilo zaposleno u uslužnom sektoru, dok je prije dva desetljeća njihov udio u strukturi zaposlenih iznosio 60,9 posto.
MOSKVA - Proizvodnja nafte u Rusiji porasla je u prošloj godini za 1,2 posto, dosegnuvši novi postsovjetski rekord od 10,27 milijuna barela dnevno, objavilo je rusko ministarstvo energetike. Time je rast ipak blago oslabio u odnosu na 2010. kada je proizvodnja uvećana za 2,2 posto, a dnevno se proizvodilo 10,145 milijuna barela. U 2009. proizvodilo se 9,93 milijuna barela dnevno, a u 2008. 9,78 milijuna barela dnevno. Prošlogodišnje povećanje proizvodnje u ministarstvu pripisuju smanjenim poreznim opterećenjima i puštanju u rad cjevovoda prema Kini. Rusija želi u idućih 10 godina zadržati godišnju proizvodnju nafte na oko 510 milijuna tona, odnosno nešto više od 10 milijuna barela dnevno. Očekuje da će ove godine izvoz sirove nafte stagnirati na 250 milijuna tona.
ISTANBUL - Turski izvoz porastao je u prošloj godini za rekordnih 18,2 posto, dosegnuvši vrijednost od 134,6 milijardi dolara, kazao je ministar gospodarstva Zafer Caglayan. "To je najveći skok u povijesti Turske", prenosi novinska agencija Anatolia ministrove riječi. U prosincu je turski izvoz porastao za 4,5 posto u odnosu na isti mjesec prethodne godine, na 12,1 milijardu dolara. Turska ima oko 73 milijuna stanovnika i sedamnaesto gospodarstvo po veličini u svijetu i spada u skupinu zemalja s najvišim stopama rasta. Turska vlada ipak očekuje da će kriza u eurozoni prepoloviti stopu rasta u ovoj godini. U 2010. tursko je gospodarstvo poraslo za 8,9 posto, a za netom završenu godinu vlada je prognozirala stopu rasta od 8,0 posto.
BRUXELLES - Zrakoplovne kompanije moraju od 1. siječnja plaćati za zagađenje koje njihovi zrakoplovi uzrokuju na teritoriju EU-a, no ti računi u početku neće biti previsoki zbog trenutačno niske cijene tone C02. "Dozvole (prava za zagađenje) na raspolaganju su od 1. siječnja po tržišnoj cijeni, odnosno osam eura po toni CO2", rekao je Isaac Valero, glasnogovornik povjerenice za klimu Connie Hedegaard. Po cijeni od osam eura po toni CO2, mjerom bi se 2012. trebalo prikupiti 256 milijuna eura. Ako zrakoplovne kompanije ne budu poštivale taj europski zakon, morat će platiti kazne od 100 eura po toni CO2 i mogle bi dobiti zabranu letenja u EU-u. Zrakoplovne kompanije bit će time integrirane u sustav razmjene kvota za emisije (ETS) uveden 2005. kako bi se smanjile emisije stakleničkih plinova. Američke kompanije mjeru su proglasile "diskriminacijskom" i "porezom na gorivo", no Europski sud pravde ocijenio je 21. prosinca da je u skladu s međunarodnim pravom.