FRANKFURT - Kreditiranje tvrtki u privatnom sektoru eurozone u studenome je smanjeno, dok su krediti kućanstvima rasli sporijim tempom, priopćila je u četvrtak Europska središnja banka (ECB). U studenome su kreditni plasmani prema privatnom sektoru eurozone porasli po stopi od 1,7 posto na godišnjoj razini, čime je njihov rast usporio u odnosu na 2,7 posto, koliko su uvećani u listopadu. Krediti tvrtkama pritom su smanjeni za sedam milijardi eura, nakon što za približno toliko uvećani u listopadu. Plasmani hipotekarnih kredita porasli su za osam milijardi eura, nakon pada za 18 milijardi eura u listopadu. Godišnja stopa rasta hipotekarnih kredita zadržala se na 3,0 posto. Kreditiranje privatnog sektora eurozone usporilo je rast u studenome daleko više od očekivanja, a smanjeni krediti kompanijama povećali su bojazni da bi regiju uskoro mogla zahvatiti kreditna kriza. To je postala glavna briga ECB-a budući da tvrtke i kućanstva postaju sve oprezniji kod uzimanja kredita zbog dužničke krize u eurozoni koja ne jenjava.
RIM - Talijanska vlada prikupila je u četvrtak oko sedam milijardi eura na budno praćenoj aukciji srednjoročnog i dugoročnog duga, ali uz i dalje visoke dugoročne troškove zaduživanja zbog nastavljenih zabrinutosti tržišta u vezi dužničke krize eurozone. Kamatna stopa na talijanske obveznice s rokom dospijeća od 10 godina iznosila je 6,98 posto, što je neznatno ispod sedam posto što ulagači smatraju neodrživim na dulji rok. Ona je smanjena za tek nešto više od 0,5 postotnih bodova u odnosu na 7,56 posto, koliko je iznosila pri posljednjoj aukciji 10-godišnjih obveznica, održanoj 30. studenoga. Italija se tako prodajom novih državnih obveznica s rokom dospijeća od tri godine danas zadužila uz kamatnu stopu od 5,62 posto, nasuprot 7,89 posto, koliko je bila primorana platiti na aukciji prije mjesec dana. U srijedu je Italija prikupila devet milijardi eura aukcijom trezorskih zapisa s rokom dospijeća od šest mjeseci po značajno nižoj kamatnoj stopi od 3,251 posto.
SEUL - Južnokorejska industrijska proizvodnja u studenome se smanjila na mjesečnoj razini zbog slabije domaće potražnje koja je poglavito pogodila graditeljski i uslužni sektor, podaci su tamošnjeg statističkog ureda. Industrijska je proizvodnja pala za 0,4 posto u odnosu na listopad, izvijestio je južnokorejski statistički ured. Najveći pad potrošnje pritom je zabilježen u sektorima graditeljstva, usluga i opreme. Na godišnjoj razini industrijska proizvodnja uvećana je pak za 5,6 posto, objavio je ured. Indeks očekivanja za siječanj, koji izrađuje središnja banka, pao je na 79 bodova, s 83 boda u prosincu. To je njegova najniža razina od srpnja 2009. godine, kada je indeks iznosio 78 bodova. Tvrtke su manje optimistične zbog sumornih prognozi vezanih uz slabljenje domaće potražnje, slabih uvjeta u globalnom gospodarstvu i viših troškova sirovina.
LJUBLJANA - Slovenska Pivovarna Laško (PL) sazvala je za 30. siječnja iduće godine skupštinu na kojoj će njeni vlasnici, među kojima su najveći pojedinačni dioničari Nova Ljubljanska banka (NLB) i državni fond KAD, među ostalim odlučivati o dokapitalizaciji, refinanciranju financijskih obveza te mogućoj prodaji dijela dionica Mercatora u portfelju te poslovne skupine. Poziv sa dnevnim redom skupštine dioničara poslovna skupina Pivovarna Laško (PL) objavila je u četvrtak na internet stranicama Ljubljanske burze. Jedna od točaka dnevnog reda skupštine je i prijedlog uprave da se koncernu Agrokor prodaju PL-ove dionice Mercatora po cijeni 221 eura za dionicu. Uprava, međutim, ne predlaže prodaju svih dionica Mercatora kojima raspolaže skupina PL nego samo onih u vlasništvu užeg dijela skupine, izuzimajući dionice ljubljanske Pivovare Union kao najvećeg pojedinačnog vlasnika Mercatora (12,33 posto). Prema tom bi prijedlogu za prodaju Agrokoru na raspolaganju bilo 8,43 posto Mercatorovih dionica. Kako navode slovenski mediji, do skupštine PL-a bit će objavljeni i detalji od strane uprave Mercatora koji je najavio preuzimanje Pivovarne Laško.
LJUBLJANA - Inflacija mjerena porastom cijena osnovnih životnih potrepština u zadnjih 12 mjeseci u Sloveniji je ove godine iznosila dva posto, objavio je državni statistički ured. Inflacija na godišnjoj razini tako je nešto povećana u odnosu na 2010. kada je iznosila 1,9 posto. Prosječna godišnja inflacija na mjesečnoj razini je iznosila 1,8 posto. U četiri mjeseca ove godine zabilježen je pad cijena, odnosno deflacija, najveća u prosincu kad su cijene osnovnih životnih potrepština pale za 0,6 posto u odnosu na prethodni mjesec. Smirivanju inflacije krajem godine najviše su doprinijeli popusti cijena odjeće i obuće. Tijekom godine najveća povećanja cijena zabilježena su kod tekućih goriva, stambenih troškova, alkoholnih pića, te duhanskih proizvoda.
LJUBLJANA - Pet godina nakon što je Slovenija kao 13. država u Europskoj uniji i prva od novih članica prihvatila euro kao svoju valutu, nitko u toj državi ne smatra da bi sadašnja gospodarska kriza bila manja da to nije učinila ili da se zbog krize u eurozoni vrati na svoju staru nacionalnu valutu tolar. "Ukidanje eura ne bi riješilo naše teškoće, vjerojatno bi ih povećalo", to je skoro jedinstveno mišljenje vodećih slovenskih gospodarstvenika koje je ljubljansko "Delo" istaknulo u naslovu teksta povodom pete obljetnice uvođenja eura u platni promet. Neki slovenski ekonomisti ipak priznaju da je ulazak u eurozonu za zemlju imao i negativnih točaka. U prvom se redu stvorila iluzija o jeftinim i lako dostupnim kreditima, jer se prihvaćanje eura poklopilo s razdobljem visokih stopa rasta i kreditnih plasmana banaka.
LONDON - Cijene nafte u četvrtak su se stabilizirale na međunarodnim tržištima uoči objave podataka američke vlade za koje se očekuje da će pokazati pad zaliha sirove nafte, a blagu podršku pružale su im i iranske prijetnje zatvaranja Hormuškog tjesnaca. Barel sirove nafte na londonskom tržištu poskupio je za 10 centi, na 107,66 dolara, nakon što mu je jučer cijena pala za gotovo dva dolara i prekinula šestodnevni uzlet cijena na tome tržištu. Na američkom je tržištu cijena barela također porasla za 10 centi, na 99,64 dolara. "Zabrinutost zbog Irana podupire cijene nafte. Na tržištu cijene rastu iako im podaci Američkog instituta za naftu o rastu zaliha ne pružaju potporu, pa je moguće da tržišta čekaju podatke američke vlade", izjavio je Christopher Bellew iz Jefferies Bachea. Očekuje se da će zbog niskog obujma trgovanja tijekom blagdana doći do većih oscilacija cijena nafte. Slabiji euro ograničio je pak daljnji rast cijena. U potrazi za novim smjernicama ulagači će pratiti izvješće američke vlade, a očekuje se da će ono pokazati pad zaliha sirove nafte za 1,7 milijuna barela u prošlome tjednu.
TOKYO - Na većini azijskih burzi cijene su dionica jutros pale, prateći jučerašnje klizanje burzovnih indeksa na Wall Streetu i u Europi, jer ulagače ponovno zabrinjava europska dužnička kriza. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks bio u minusu 0,3 posto, dok su cijene dionica u Australiji i Hong Kongu pale između 0,4 i 0,7 posto. U Singapuru, Šangaju i Južnoj Koreji burzovni su indeksi u plusu do 0,2 posto, dok je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio na gubitku 0,6 posto. Azijska su tržišta pod pritiskom zbog jučerašnjeg pada cijena dionica na američkim i europskim burzama, nakon što su najnoviji podaci Europske središnje banke pokazali da banke nisu voljne kreditirati jedna drugu, nego radije drže novac na računima.
NEW YORK - Na Wall Streetu su u srijedu cijene dionica pale, zbog strahovanja od produbljivanja dužničke krize u eurozoni, pa je S&P 500 indeks ponovno u minusu u odnosu na početak godine. Dow Jones indeks oslabio je 139 bodova, ili 1,14 posto, na 12.151 bod, dok je S&P 500 pao 1,25 posto, na 1.249 bodova, a Nasdaq indeks 1,34 posto, na 2.589 bodova. Pod najvećim su pritiskom jučer bili rudarski i energetski sektor, koji su prethodnih dana bili najveći dobitnici. Zbog pada cijena sirovina, S&P indeks rudarskog sektora potonuo je jučer 2,2 posto. Zbog toga je i S&P 500 indeks ponovno zaronio u negativno područje u odnosu na početak godine. Sada je u minusu 0,6 posto, dok je Nasdaq indeks na gubitku 2,4 posto. Dow Jones indeks u plusu je, pak, u ovoj godini od 5 posto. Obujam trgovanja ponovno je bio mršav, što je uobičajeno za ovo blagdansko razdoblje. Na Wall Streetu, American Stock Exchangeu i Nasdaqu vlasnika su jučer zamijenile samo 4,3 milijarde dionica.