MOSKVA -Ruski predsjednik Dmitrij Medvedev izjavio je u četvrtak, u svom posljednjem obraćanju naciji pred oba doma ruskog parlamenta, da Rusija neće tolerirati miješanje u svoje unutarnje poslove, prenose ruski mediji. "Vlasti neće dopustiti provokatorima i ekstremistima da uvuku građane u avanturizam i neće prihvatiti miješanje izvana", rekao je Medvedev u svom posljednjem godišnjem obraćanju na dužnosti predsjednika. Medvedev je govorio dva dana prije očekivanog prosvjeda desetaka tisuća ljudi u središtu Moskve protiv namještanja parlamentarnih izbora održanih 4. prosinca. Premijer Vladimir Putin optužio je SAD da ohrabruje prosvjede. Medvedev, koji je ranije izjavio da treba istražiti navode o izbornoj prijevari, u četvrtak je rekao da je spreman saslušati kritike načina na koji su izbori provedeni.
BAGDAD - Broj mrtvih u nizu eksplozija u Bagadadu u četvrtak porastao je na 57, a 179 ljudi je ranjeno u ovom prvom većem bombaškom napadu u Iraku nakon službenog povlačenja američkih snaga iz zemlje u kojoj posljednjih dana vladaju velike političke napetosti. Izvor iz iračkog ministarstva unutarnjih poslova je rekao da je u gradu odjeknulo 11 eksplozija na različitim lokacijama. Još nitko nije preuzeo odgovornost za napade.
BRUXELLES - Belgija je u četvrtak paralizirana općim štrajkom u javnom sektoru, izvješćuje AFP i pojašnjava da je razlog štrajka reforma mirovinskog sustava. Na poziv sindikata, štrajka cjelokupni javni sektor - uprava, bolnice, škole, zatvori, televizijski kanali. Željeznički promet je također stao, uključujući i međunarodne linije Eurostar i Thalys. Štrajk je upriličen u trenutku kada se parlament mora očitovati o važnoj reformi mirovinskog sustava koju je pripremila koalicijska vlada pod vodstvom Elia Di Rupoa, iz redova socijalista. Prema tom nacrtu zakona, zakoniti odlazak u mirovinu je 65 godina, a "prijevremena mirovina", vrlo česta u Belgiji, pomaknuta je za dvije godine i sada iznosi 62 godine.
PARIZ - Francuski zastupnici počeli su u četvrtak raspravljati o prijedlogu zakona kojim bi se kažnjavalo nijekanje genocida u Armeniji iz 1915., što je u Parizu praćeno prosvjedima frankoturske zajednice i prijetnjama Turske da će uzvratiti sankcijama bude li zakon izglasan. Nedaleko od parlamenta uz policijsko osiguranje nekih 4.000 ljudi okupilo se na poziv frankoturskih udruga uz poruke da "povijest ne smije služiti politici". Prijedlog zastupnice vladajuće stranke iz Marseillea gdje živi brojna armenska zajednica predviđa kaznu zatvora do godinu dana te globu od 45.000 eura za nijekanje genocida u Armeniji koji Francuska priznaje kao genocid od 2001.
PEKING - Kineski ministar za javnu sigurnost Zhou Yongkang zatražio je od regionalnih vlasti da brzo rješavaju društvene sukobe i primijene zakon na civilizirani način, nakon nedavnih žestokih prosvjeda u Kini, posebice na jugu zemlje. Lokalne vlasti moraju se potruditi smiriti nezadovoljstvo "u temelju" kako bi se izbjegla eksplozija bijesa, objasnio je u srijedu Zhou Yongkang u govoru koji citira službena agencija Xinhau. Suočene s pobunom stanovnika Wukana, sela na jugu Kine uznemirenog zbog izvlaštenja zemljišta, lokalne komunističke vlasti napravile su ustupak u srijedu smanjujući policijsko prisustvo i obećavajući oslobađanje predvodnika pobune. Stanovništvo je tada prekinulo pobunu.
LIMA - Desetak masovnih grobnica s posmrtnim ostacima stotina nestalih tijekom unutrašnjeg sukoba u Peruu od 1980. do 2000. otkrivene su nakon rujna u pokrajini Ayacucho, na jugoistoku Perua, rekli su u četvrtak zastupnici te regije. Tužiteljstvo Ayacuchia, 550 km od Lime, preuzelo je taj predmet, dodao je isti izvor. Ta je oblast od 1980. do 2000. bila epicentar sukoba države i gerila krajnje ljevice, među kojima je i Sendelo Luminoso. U sukobu je poginulo i nestalo blizu 69.000 ljudi. Blizu 15.000 ljudi nikada nije pronađeno, čime je Peru postao nakon Gvatemale zemlja Latinske Amerike s najvećim brojem nestalih, prema podacima Međunarodnog odbora Crvenog križa.
MANILA - UN je u četvrtak uputio apel za međunarodnu pomoć stradalima u tropskoj oluji Washi koja je poharala jug Filipina pri čemu je više od tisuću osoba smrtno stradalo a uništeno ili oštećeno gotovo 30.000 kuća. Po podacima UN-a, katastrofa je prouzročila smrt i nestanak 1060 osoba. Pomoć je namijenjena tromjesečnoj opskrbi stradalih čistom vodom, hranom, skloništem i osnovnom kućanskom opremom. Oluja je pogodila odručje u kojem živi približno 471.000 osoba, uglavnom u obalnim gradovima Cagayan de Oro i Iligan, na otoku Mindanao.