BRUXELLES - Čelnici eurozone dogovorili su u petak u Bruxellesu jačanje proračunske discipline zbog velike dužničke krize koja je zaprijetila raspadom monetarne unije i cijele Europe, a dogovor 17 država eurozone vjerojatno će podržati sve države članice EU-a osim Velike Britanije, javile su svjetske agencije. Sedamnaest država članica eurozone želi uspostaviti "Uniju proračunske stabilnosti", sa "snažnijim upravljanjem kako bi se stimulirala proračunska disciplina", ali i "snažniji rast, veća konkurentnost i socijalna kohezija". Nacionalni proračuni moraju biti "uravnoteženi ili u plusu", što znači da godišnji strukturni deficit ne smije biti viši od 0,5 posto BDP-a. Države s prevelikim deficitom zatražit će od Komisije i Vijeća EU-a odobrenje programa strukturnih reformi za njegovo rješavanje. Provedbu programa i godišnje proračunske planove nadzirat će Komisija i Vijeće. Javni dug ne smije prelaziti 60 posto BDP-a. Uspostavit će se i mehanizam za ex ante prijavu nacionalnih planova za izdavanje državnih obveznica. Nije postignut dogovor o uvođenju euroobveznica. Europska središnja banka upravljat će Europskim fondom za financijsku stabilnost i budućim Europskim stabilizacijskim mehanizmom. Stabilizacijski mehanizam naslijedit će EFSF u srpnju 2012. i imati zajmodavne kapacitete od 500 milijardi eura.
BERLIN - Njemačka središnja banka snizila je u petak prognozu njemačkog rasta u idućoj godini nakon što je dužnička kriza pritisnula izglede najvećeg europskog gospodarstva. Bundesbank je snizila prognozu rasta s 1,8 na 0,6 posto zbog tekućih gospodarskih problema u 17-članoj eurozoni, glavnom tržištu za njemački izvoz. "Kriza javnih financija u brojnim zemljama eurozone, posljedična nesigurnost i opće gospodarsko usporavanje pojačavaju pritisak na gospodarske aktivnosti u Njemačkoj", priopćila je banka. Ipak napominju da su domaći uvjeti za produžen, široko utemeljen uzlet još uvijek netaknuti, pa predviđaju ubrzanje rasta na 1,8 posto u 2013., pod uvjetom da dužnička kriza neće dalje eskalirati u značajnijoj mjeri. Za ovu godinu Bundesbank očekuje rast BDP-a od tri posto, nasuprot dosada očekivanih 3,1 posto. Vlada pak za ovu godinu predviđa rast od 2,9 posto, te usporavanje rasta na jedan posto u 2012.
BRUXELLES - Regulatorne vlasti za zaštitu tržišnog natjecanja u EU pokrenule su istragu u austrijskoj Volksbanki kako bi utvrdili da li je državna pomoć koju je dobila prije dvije godine donijela banci nepoštenu prednost u odnosu na konkurenciju. Banci je EK stoga uputila zahtjev za podastiranjem revidiranog plana restrukturiranja koji bi jamčio njezinu održivost, navodi Komisija. Četvrta po veličini austrijska banka primila je 2009. injekciju kapitala u visini milijarde eura i jamstvo za tri milijarde eura kredita za likvidnost. U EK izražavaju sumnju da će restrukturiranje zajamčiti održivost banke i da je u dovoljnoj mjeri vodilo računa o eventualnim poremećajima koje bi državna pomoć izazvala u tržišnom natjecanju. "Od austrijskih vlasti očekujem da u najkraćem mogućem roku podastru revidirani plan restrukturiranja koji će jasno pokazati da će se Volksbank moći održati bez državne potpore i kojim će se vjerodostojno riješiti pitanje poremećaja u tržišnom natjecanju i raspodjele tereta", kazao je europski povjerenik za tržišno natjecanje Joaquin Almunia.
MILANO - Talijanske banke najavile su žalbu na izvješće u kojem je europski bankovni regulator utvrdio da im treba dodatni kapital u ukupnom iznosu od 15,37 milijardi eura kako bi vratile povjerenje tržišta. U priopćenju talijanskog udruženja banaka (ABI) navodi se da bi se metodologija koju koristi Europska agencija za banke u svojim istraživanjima trebala radikalno mijenjati. Ističu pritom da su brojke iskrivljene i dodaju da EBA nameće bankama mjere koje mogu dovesti do smanjenja imovine i pada kreditnih plasmana. Talijanske banke pod pritiskom su oštrog rasta troškova zaduživanja. EBA je jučer objavila da europske banke u cjelini moraju prikupiti dodatnih 114,7 milijardi eura novog kapitala, čime je za više od osam milijardi eura premašena prvotna procjena EBA-e od prije dva mjeseca.
BEČ - Austrijska banka Erste Group otpustit će u Mađarskoj 400 do 450 zaposlenih, ali ne planira povlačenje iz regije srednje i istočne Europe, kazao je u petak njezin čelnik na sastanku s institucionalnim ulagačima. Struktura troškova morat će se prilagoditi gospodarskoj stvarnosti, kazao je Andreas Treichl ulagačima, dodajući da se to prije svega odnosi na Mađarsku. U toj zemlji Erste restrukturira i usklađuje poslovanje, spajajući podružnice čiji će se broj smanjiti za 43, dok će broj zaposlenih biti smanjen za 400 do 450. "Usprkos tome, i dalje ćemo ostati partner mađarskom gospodarstvu, a pružanje financijskih usluga poduzećima smatrat ćemo jedom od naših temeljnih zadaća", dodao je. Na sastanku s ulagačima istaknuli su da planiraju bez podrške države prikupiti dodatni kapital u iznosu 743 milijuna eura do sredine iduće godine. Taj je iznos Ersteu odredila Europska agencija za banke u sklopu provjere otpornosti banaka eurozone na krizu.
LONDON - Euro je u petak podršku za jačanje na međunarodnim tržištima dobivao od vijesti da bi Kina preko novog investicijskog fonda mogla pomoći prezaduženim članicama eurozone, iako ulagači i dalje sumnjaju u skoro rješenje dužničke krize. Kineske vijesti nakratko su podigle euro na najvišu razinu u danu od 1,3434 dolara, da bi potom uzlet posustao i njime se trgovalo po 1,3405 dolara. Tijekom dana to znači da je bio na dobitku od 0,4 posto. U sličnom postotku je ojačao i prema jenu, na 104,11 jena.