WASHINGTON - Rast zapošljavanja u Sjedinjenim Državama u studenome je dodatno ubrzao, spustivši stopu nezaposlenosti na 8,6 posto, najnižu razinu u posljednje dvije i pol godine, što je novi dokaz jačanja oporavka u najvećem svjetskom gospodarstvu. Američko gospodarstvo u studenome je povećalo broj radnih mjesta za 120 tisuća, pokazali su u petak najnoviji podaci američkog ministarstva za rad. To je u skladu s prognozama ekonomista iz Reutersove ankete koji su u prosjeku očekivali njihov rast za 122 tisuće. Time se stopa nezaposlenosti smanjila, s devet posto u listopadu, iznenadivši ekonomiste koji su očekivali da će ostati nepromijenjena. Bez posla je u prošlom mjesecu bilo 13,3 milijuna građana SAD-a, 594 tisuće manje nego u prethodnom mjesecu. Snažnim podacima dijelom su pridonijele revizije podataka za rujan i listopad, prema kojima je sada broj novootvorenih radnih mjesta u ta dva mjeseca bio veći za 72 tisuće od prvotno objavljenog, napominju u ministarstvu. Za rast zapošljavanja ponovno je zaslužan privatni sektor, u kojem je otvoreno 140 tisuća novih radnih mjesta. Broj zaposlenih u državom sektoru pao je za 20 tisuća.
ATENA - Eurostat, statistička agencija Europske unije, odbacila je optužbe da je voditelj grčkog zavoda za statistiku krivotvorio podatke o proračunskom deficitu kako bi financijsku krizu u zemlji prikazao dramatičnijom nego je bila. Eurostat je reagirao nakon što je Andreas Georgiu, čelnik grčkoga statističkog zavoda ELSTAT-a, pozvan svjedočiti 12. prosinca pod sumnjom da je iskrivio podatke, što Georgiu niječe. Grčka je financijske podatke za 2009. i 2010. prikazala prema važećim standardima, a Georgiu i "suradnici pokazali su visoku profesionalnu razinu", naveo je direktor Eurostata. Optužbe protiv ELSTAT-ova direktora iznijela je bivša zaposlenica Zoe Georganta nakon otkaza, optuživši zavod da je podatke o deficitu 'napuhao' pod njemačkim pritiskom kako bi se opravdalo uvođenje oštrih mjera štednje. Vladini dužnosnici odbacili su takve optužbe. Grčka je 2010. reorganizirala statistički zavod kako bi ga učinila neovisnim o političkom utjecaju. Za voditelja je imenovala Georgiua, s dugogodišnjim iskustvom u statističkoj službi MMF-a. EU je pozvala Grčku da prestane podastirati "namještene" podatke kojima je deficit prikazivala manjim. Upravo je revizija grčkog deficita na 15,4 posto BDP-a s prijašnjih 13,6 posto u studenome 2010. prestrašila ulagače te izazvala dužničku krizu u eurozoni.
SINGAPUR/ZAGREB - Hrvatsko tržište nekretnina stabiliziralo se u trećem tromjesečju, pokazalo je u petak najnovije istraživanje Global Property Guidea, dok su prosječne cijene na svjetskim tržištima i dalje ukazivale na slabost u sektoru. U Hrvatskoj su cijene kuća prilagođene za inflaciju porasle u trećem tromjesečju za 0,3 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca, kada su se smanjile za 1,75 posto. Na godišnjoj su se razini smanjile za 4,59 posto, nakon što su u drugom tromjesečju zabilježile pad na godišnjoj razini za 6,55 posto. U prošlogodišnjem su trećem tromjesečju pale na godišnjoj razini za 5,53 posto. Time se Hrvatska našla u skupini europskih zemalja u kojima je pad cijena nekretnina na godišnjoj razini usporio. U Global Property Guideu u toj skupini nabrajaju još i Tursku, Rusiju, Mađarsku, Grčku (Atena) i Ukrajinu (Kijev).
LONDON - Europski porez na financijske transakcije, tzv. Tobinov porez, mogao bi stajati britansko gospodarstvo i do 20 puta više od prihoda koji bi se njime namaknuo, ocijenio je pododbor za gospodarstvo gornjeg doma britanskog parlamenta. "Porez na financijske transakcije vjerojatno će izazvati gubitak u britanskom BDP-u pet do 20 puta veći od prihoda koji bi taj porez polučio", drže u pododboru. Britanija se oštro protivi predloženom porezu na financijske transakcije za koji u EU procjenjuju da bi mogao godišnje donijeti oko 57 milijardi eura. U drugom najvećem gospodarstvu u EU kažu da bi porez na transakcije mogao funkcionirati jedino ako bude uveden na globalnoj razini. London smatra da su planovi EU-a konfuzni. Pododbor je proveo istraživanje o mogućim utjecajima poreza, koje je pokazalo da bi predloženi porez mnoge kompanije natjerao da poslovanja presele izvan zemlje, a potaknuo bi i odljev prihoda iz Londona. Europska komisija u rujnu je prihvatila planove o uvođenju poreza na transakcije od 2014. no plan još treba dobiti jednoglasnu podršku članica EU. Po tome planu, trgovina dionicama i obveznicama oporezivala bi se po stopi od 0,1 posto, a izvedenicama po 0,01 posto.
LONDON/FRANKFURT/PARIZ - Europske dionice porasle su u petak i na putu su da zabilježe najveći tjedni dobitak u tri godine, poduprte nadama da će sljedećeg tjedna na samitu EU-a biti utanačeno rješanje za dužničku krizu u eurozoni. Indeks londonske burze FTSE ojačao je 1,6 posto, na 5.574 boda, indeks frankfurtske burze DAX za 1,8 posto, na 6.144 boda, dok je pariški CAC bio u plusu 2,2 posto i iznosio je 3.197 bodova. Francuska baka BNP Paribas skočila je 8,4 posto, nakon što je u ovoj godini izgubila na vrijednosti oko 40 posto. I ona je jedna od banaka koji su otpisale gubitke na državnim obveznicama perifernih članica eurozone. Commerzbank je ojačao osam posto a Deutsche Bank 5,1 posto. Dionice Barclaysa poskupile su 7,7 posto, a grupe Lloyds Banking sedam posto. Europski bankarski sektor u prosjeku je ojačao za 3,4 posto. Na dobitku su bili i rudari, zahvaljujući poskupljenju metala nakon koordinirane akcije vodećih svjetskih središnjih banaka za jačanje likvidnosti, što je poboljšalo izglede potražnje.
LONDON/NEW YORK - Euro je u petak ojačao prema dolaru na međunarodnim tržištima, poduprt nagađanjima da bi ECB mogao kreditirati slabe članice eurozone preko Međunarodnog monetarnog fonda, a na ruku su mu išle i dobre vijesti s američkog tržišta rada. Tijekom dana ojačao je prema dolaru 0,3 posto i njime se trgovalo po 1,3505 dolara, nakon što je ranije nakratko dosegnuo 1,3543 dolara. Dolar je pak prema jenu bio na dobitku 0,2 posto, ojačavši na 77,86 jena. Priče o potencijalnim zajmovima Europske središnje banke (ECB) pobudile su nade ulagača u pronalazak svojevrsnog rješenja za dužničku krizu. Središnja banka eurozone u četvrtak je dala naslutiti da bi mogla biti spremna intenzivirati mjere u cilju lakšeg prevladavanja krize, uz uvjet da političari postignu dogovor o znatno strožem nadzoru proračuna država eurozone. Ipak, nije željela iznositi pojedinosti u vezi konkretnih mjera koje bi poduzela. Dodatni vjetar u leđa jedinstvenoj europskoj valuti pružio je i podatak o oštrom padu stope nezaposlenosti u SAD-u. Ulagači su oklijevali s većim kupovinama eura, s obzirom da je ionako već više od jedan posto na dobitku prema dolaru od početka tjedna, iako je i dalje ranjiv na dužničke probleme u regiji.