ZAGREB/BRUXELLES - Hrvatska je u Bruxellesu potpisala Ugovor o pristupanju Europskoj uniji, čijom će članicom postati za godinu i pol dana nakon ratifikacije ugovora u Hrvatskoj i zemljama članicama. Potpis na pristupni ugovor stavili su hrvatski predsjednik Ivo Josipović i premijerka Jadranka Kosor. Uz Ugovor o pristupanju, potpisan je i Završni akt, završni politički dokument Međuvladine konferencije u kojem se navodi sve što je usuglašeno tijekom pregovora. Hrvatski predsjednik Ivo Josipović rekao je tom prigodom da je riječ o povijesnom činu koji po svojoj važnosti odgovara odluci Hrvatskog sabora o neovisnosti. "S Europom Hrvatska je bogatija, a s Hrvatskom je i Europa bogatija", kazao je hrvatski predsjednik. "Potpisivanje Ugovora predstavlja vrhunac naše međunarodne afirmacije, a članstvo u EU predstavlja završetak transformacijskog procesa", kazala je Kosor.
ZAGREB/BRUXELLES - Čelnici EU-a postigli su u petak nakon maratonskog sastanka u Bruxellesu dogovor o jačanju proračunske discipline u eurozoni koji će prihvatiti tek 17 članica monetarne unije i eventualno još šest zemalja, dok je London, po riječima francuskog predsjednika Nicolasa Sarkozyja, postavio "neprihvatljive uvjete" za izmjenu europskog ugovora, prenose agencije. "Sedamnaest zemalja eurozone uz još šest zemalja zaključit će međuvladin ugovor", rekao je novinarima u petak rano ujutro predsjednik Europske unije Herman Van Rompuy nakon cjelonoćnih pregovora. Među deset zemalja EU-a koje nisu članice eurozone, Britanija i Mađarska "rekle su ne" izmjeni ugovora, a Švedska i Češka žele prvo "konzultirati svoj parlament". Francuski predsjednik je dodao da "tekst međuvladina ugovora" mora biti "gotov do ožujka". "Da bi pristao na reformu ugovora među svih 27 zemalja (britanski premijer) David Cameron je zatražio, što smo mi ocijenili neprihvatljivim, protokol u ugovoru koji će omogućiti da se Britanija izuzme iz stanovitog broja propisa o financijskim tvrtkama", rekao je francuski predsjednik Sarkozy.
BERLIN - Njemački izvoz u listopadu je smanjen za 3,6 posto u usporedbi s mjesecom ranije, pogođen smanjenom potražnjom s krizom pogođenih tržišta na jugu Europe, podaci su statističkog ureda Destatisa. Pad izvoza na mjesečnoj razini najveći je od ovogodišnjeg travnja i znatno oštriji nego što su bila prosječna očekivanja tržišta o jednopostotnom padu. Uvoz Njemačke pao je za jedan posto u odnosu na mjesec ranije, što je također njegov najveći pad u posljednjih šest mjeseci. Također pokazuje da potražnja slabi i u najvećem gospodarstvu eurozone, uvelike iznenadivši analitičare koji su pak u prosjeku očekivali rast uvoza za 0,5 posto. Time je desezonirani trgovinski višak oštro smanjen, s revidirane 15,1 milijarde eura u prethodnom mjesecu na 12,6 milijardi, objavio je Destatis. Mnogi ekonomisti smatraju da je Njemačka na rubu recesije zbog dužničke krize u eurozoni koja pogađa povjerenje i počinje se prelijevati na realno gospodarstvo. Iako se i dalje očekuje da će ove godine gospodarstvo porasti za tri posto nakon snažnog početka u 2011., vlada u Berlinu gotovo je prepolovila prognoze rasta za 2012. i sada očekuje skromniji rast, u visini jedan posto.
LONDON - Agencija Moody's snizila je rejting francuskih banaka Credit Agricole, BNP Paribas i Societe Generale, ukazujući na njihove teškoće sa zaduživanjem. Rejtinzi Credit Agricolea i BNP Paribasa sniženi su s 'Aa2' na 'Aa3' dok je rejting Societe Generalea snižen s 'Aa3' na 'A1'. Najnoviji potez Moody'sa nadovezao se na rujansko sniženje rejtinga Credit Agricolea i Societe Generalea. "Likvidnost i uvjeti financiranja značajno su se pogoršali" za svaku od tih banaka, objavio je Moody's. "Vjerojatnost da će se banka suočiti s dodatnim pritiscima pri financiranju porasla je paralelno pogoršanju europske dužničke krize", stoji u priopćenju agencije za svaku od tri navedene banke.
PEKING - Kineska inflacija oslabila je u studenome na najnižu razinu u 14 mjeseci. Potrošačke cijene bile su u studenom više 4,2 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, priopćio je kineski Državni zavod za statistiku. U listopadu godišnja stopa inflacije iznosila je 5,5 posto, nakon što je u srpnju dosegla najvišu razinu u posljednje tri godine od 6,5 posto. Usporavanje inflacije omogućuje kineskim vlastima da se više oslone na podupiranje rasta, budući da i Azija počinje osjećati posljedice europske krize.
TOKIO - Toyota, najveći japanski proizvođač automobila, prepolovio je prognozu dobiti za ovu godinu zbog poremećaja uzrokovanih poplavama na Tajlandu. Kompanija sada očekuje neto dobit od 180 milijardi jena za godinu koja završava 31. ožujka 2012. Proizvodnja u Toyoti je između 10. listopada i 25. studenoga smanjena za 215.000 automobila. Japanski proizvođači vozila imali su tešku godinu, nakon što su potres u ožujku i poplave na Tajlandu utjecali na proizvodnju. Toyota je za snižavanje prognoze okrivila i snažan jen zbog kojeg su njezini proizvodi poskupjeli u inozemstvu.
LONDON - Cijene sirove nafte porasle su u petak na međunarodnim tržištima nakon izvješća da će kineska središnja banka osnovati novi investicijski instrument vrijedan 300 milijardi dolara od kojeg će dio biti fokusiran na Europu. Barel sirove nafte poskupio je tako na tržištu u Londonu 80 centi, na 108,91 dolar, nakon što se prethodno spustio na 107,11 dolara. Na američkom je tržištu njegova cijena bila u plusu 60 centi i barelom se trgovalo po 98,94 dolara. Reutersovo je izvješće potpirilo nadu da će sredstva iz Kine možda biti usmjerena na podupiranje europskog rasta i da će ublažiti utjecaj dužničke krize u eurozoni. Thorbjoern Bak Jensen iz Global Risk Managementa kazao je da je izvješće popravilo raspoloženje na tržištu koje je bilo prilično loše s obzirom na podjele na summitu EU-a. "Donekle je poduprlo sklonost riziku", konstatirao je Bak Jensen. Na summitu čelnika EU-a dvadesettroje od ukupno njih 27 poduprlo je tješnju integraciju i strože proračunske propise u eurozoni, ali je Britanija odbacila predložene izmjene i dopune jer nije uspjela ishoditi ustupke. Rascjep produbljuje zabrinutost da zakonodavci neće uspjeti pronaći rješenje za dužničku krizu u eurozoni, što dovodi do usporavanja gospodarskih aktivnosti i koči potražnju za naftom.
LONDON/PARIZ/FRANKFURT - Europske dionice porasle su u petak u neujednačenoj trgovini nakon što su europski čelnici dogovorili strože proračunske propise za eurozonu, pri čemu se dobicima posebno izdvajao financijski sektor. Indeks londonske burze FTSE ojačao je 0,79 posto na 5.527 bodova, indeks frankfurtske burze DAX za 1,68 posto na 5.973 boda, dok je pariški CAC bio u plusu 1,93 posto i iznosio 3.155 bodova. Tržišta su se kolebala između optimizma zbog dogovora europskih čelnika na summitu u Bruxellesu i bojazni da bi britanski otpor mogao dodatno produbiti rascjep u Europi i gurnuti je preko ruba provalije. Dobro raspoloženje prevladalo je nakon što je jedan izvor za Reuters rekao da kineska središnja banka planira osnovati novo tijelo koje će upravljati s dva investicijska fonda vrijedna ukupno 300 milijardi dolara. Jedan od njih trebao bi biti namijenjen ulaganjima u SAD a drugi bi bio usmjeren na Europu. Bankarski sektor je tako bio među najvećim dobitnicima. Francuska Barclays, Royal Bank of Scotland i Lloyds Banking Group ojačale su u rasponu od 3,8 do 4,8 posto. Unicredit je dobio na vrijednosti 4,8 posto, Intesa Sanpaolo za 5,2 posto, a Banco Popolare za 2,2 posto. Osiguravatelji su također ojačali, dionice Allianza za 2,7 posto a AXA-e za 1,8 posto. Njemačke banke gubile su zbog znatno veće procjene Europske agencije za banke o potrebnom dodatnom kapitalu. Commerzbank je tako pao za 7,56 posto.
TOKYO - Na azijskim su burzama cijene dionica jutros pale, kao i tečaj eura, zbog sumnje ulagača da će europski lideri na summitu Europske unije uspjeti dogovoriti uvjerljiv cjelovit plan za suzbijanju dužničke krize. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio u minusu 1,5 posto, dok su cijene dionica u Šangaju, Singapuru, Australiji, Južnoj Koreji i Hong Kongu pale između 0,7 i 2,4 posto. Zbog toga je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio na gubitku 2,2 posto. Pad cijena dionica intenziviran je, pak, nakon što su europski diplomati kazali da je sinoć na summitu EU-a dogovoreno da europski fond za financijsku stabilnost neće tražiti bankarsku licencu, što znači da neće moći dobivati kredite od ECB-a. To, pak, znači da će mu biti otežano prikupljanje dodatnih sredstava.
NEW YORK - Na Wall Streetu su u četvrtak cijene dionica oštro pale jer je ulagače razočarala Europska središnja banka, poručivši da ne planira pojačati kupnju državnih obveznica, a splasnula je i nada u odlučan politički odgovor europskih čelnika na dužničku krizu. Dow Jones indeks oslabio je 198 bodova, ili 1,63 posto, na 11.997 bodova, dok je S&P 500 potonuo 2,11 posto, na 1.234 boda, a Nasdaq indeks 1,99 posto, na 2.596 bodova. Oštro su pale cijene dionica u financijskom sektoru, pa je S&P indeks tog sektora skliznuo 3,7 posto. Najviše je, više od 8 posto, potonula cijena Morgan Stanleya jer ta banka izložena europskim državnim dugovima. Dionice JPMorgan Chasea i Citigroupa pojeftinile su, pak, između 5 i 7 posto.