KIJEV - Ukrajinska oporbena čelnica Julija Timošenko, koja izdržava sedmogodišnju zatvorsku kaznu zbog zlouporabe položaja, nije teško bolesna, kadra je pristupiti ispitivanju i ostat će u zatvoru, objavile su vlasti nakon liječnikog pregleda. "Julija Timošenko obavila je potpuni liječnički pregled u jednoj bolnici u Kijevu", rekao je ministar Olekandar Aništčenko, prenosi agencija Interfax. "Tijekom tih pregleda nije otkrivena nikakva patološka promjena koja bi ugrozila njezin život", dodao je i naglasio da ništa se sprečava daljnje pravosudne procedure, ni ispitivanja u sklopu novih istraga protiv nje zbog navodne korupcije. Aktivistica za ljudska prava Nina Karpačova u ponedjeljak je posjetila 50-godišnju Timošenko, osuđenu na sedam godina zatvora zbog zloupotrebe položaja, i izvijestila javnost da je ona jako bolesna i da ne može ustati iz kreveta. Po njezinim riječima, problem je u lumbalnom dijelu kralježnice, posljedici automobilske nesreće iz 2009. godine. Timošenko je u listopadu osuđena na sedam godina zatvora jer je za obnašanja dužnosti premijerke sklopila za Ukrajinu nepovoljne plinske sporazume s Rusijom.
TRIPOLI - Glavni tužitelj Međunarodnoga kaznenog suda u srijedu je izjavio da se Saifu al-Islamu Gadafiju može suditi u Libiji, ako se uspostave odgovarajući uvjeti. Luis Moreno-Ocampo rekao je u Tripoliju kako je za Libiju veoma važno da se Saifu Gadafiju, uhićenom sinu pokojnoga libijskog vođe Moamera Gadafija, sudi u zemlji. ICC je prije nekoliko mjeseci izdao nalog za uhićenje Saifa al-Islama zbog zločina protiv čovječnosti. "Stvar je u tome da je za Libiju, a to poštujem, veoma važno da suđenja budu u Libiji. To je njezino pravo i ja tu nemam što reći. Ne nadmećem se za taj slučaj", rekao je Moreno-Ocampo. Saif al-Islam Gadafi uhićen je u subotu u zasjedi duboko u Sahari. "Libija može dopustiti ICC-u (da mu sudi), ali Libija je odlučila da neće i to je u redu. Oni na to imaju pravo", rekao je Moreno-Ocampo. Libijski su dužnosnici obećali pravedno suđenje, ali u toj zemlji još postoji smrtna kazna, a ICC može dosuditi najviše doživotni zatvor. "Nadam se da će to biti pravedno suđenje. Želim reći da, mi nismo sustav za nadzor pravednosti suđenja. Mi smo sustav koji se brine da nitko ne bude izuzet od suđenja", rekao je. "Ne mogu im ja govoriti kako da organiziraju pravedno suđenje", rekao je.
BEOGRAD - Suđenje četrnaestorici optuženih za ratni zločin protiv civilnog stanovništva u Lovasu 1991. godine u srijedu nije održano zbog izostanka pozvanih svjedoka, a zbog mogućnosti da tako bude i s drugim pozvanim svjedocima ne zna se hoće li dokazni postupak biti nastavljen idućih dana, u okviru ročišta planiranih za studeni. Nastavka suđenja nije bilo ni u utorak, a od zastupnika oštećenih Hina doznaje kako je za ovaj tjedan bilo planirano ispitivanje svjedoka koji su već ranije bili pozivani ali se iz zdravstvenih razloga nisu mogli odazvati pozivu. Za četvrtak je, kako se doznaje, bilo u planu ispitivanje četiri svjedoka, od kojih je jedan već dostavio medicinsku dokumentaciju kojom potvrđuje svoju nemogućnost da svjedoči, dok i za ostale postoji vjerojatnost da se iz istih razloga neće pojaviti pred sudom. U srbijanskom Tužiteljstvu za ratne zločine navode kako su za ovaj tjedan bili pozvani svjedoci oštećenih koji su već prije pozivani, ali se nisu mogli odazvati uglavnom zbog lošeg zdravstvenog stanja te da ostaje da se vidi hoće li idućih dana svjedočiti netko od preostalih pozvanih svjedoka. Suđenje je počelo 17. travnja 2008. nakon što je srbijansko Tužiteljstvo za ratne zločine optužilo 14 osoba da su kao pripadnici JNA, lokalne teritorijalne vlasti i paravojne postrojbe "Dušan Silni" u listopadu 1991. počinili ratni zločin nad 70 civila u Lovasu.
ZAGREB/MOSKVA - Međustranačke razlike moraju ostati po strani kada se radi o takvim pitanjima kao što je stabilnost države, njezin suverenitet i blagostanje milijuna ljudi, izjavio je u srijedu ruski premijer Vladimir Putin na sjednici Državne Dume, a prenose ruski mediji. U svom govoru na posljednjoj sjednici petog saziva Dume, dva tjedna prije parlamentarnih izbora predviđenih za 4. prosinca, Putin je rekao da će u Dumi "uvijek raditi predstavnici različitih političkih stajališta, što je osnova parlamentarne demokracije". "Međutim, stabilnost države, njezin suverenitet, blagostanje milijuna ljudi - to su stvari pred kojima uzmiču međustranačke razlike svake vrste i tu je jedinstveni kriterij interes Rusije", kazao je premijer. "Pred nama je još mnogo čimbenika nesigurnosti i rizika, a u uvjetima bure, u kriznim uvjetima jako je važno da cijeli tim radi složno, kako brod ne bi potonuo", rekao je Putin. Na kraju je zahvalio svim zastupnicima, a nije zaboravio ni one iz redova Komunističke partije i Pravedne Rusije koji nisu ustali kada je on ulazio u Dumu i na taj način prekinuli dugogodišnju tradiciju.
VATIKAN - Papa Benedikt XVI. pozvao je u srijedu, tri dana nakon posjeta Beninu, sve Afrikance da uzmu u ruke svoju budućnost", ustvrdivši da cijelo čovječanstvo može računati na bogatstvo života i rezervu vitalnosti Afrike. Govoreći na općoj audijenciji, Papa se osvrnuo na svoje trodnevno putovanje toj zemlji na zapadu Afrike gdje je potpisao "apostolski savjet", upute za cijelu afričku Crkvu u nadolazećim desetljećima. "Moj mi je put ostavio jako pozitivan dojam. Bilo je to dirljivo iskustvo vjere i susreta", povjerio se on. "Uz pomoć Božju, Afrika se može nositi s izazovom pomirenja, pravde i mira", dodao je Papa objašnjavajući da je iz tog razloga "pozvao sve Afrikance da pronose nadu u svakoj ljudskoj i crkvenoj situaciji, te da uzmu u ruke svoju budućnost".
LJUBLJANA - Više stotina studentskih aktivista zauzelo je u srijedu predvorje i neke predavaonice Filozofskog fakulteta u Ljubljani, izražavajući na taj način prosvjed protiv organizacije i kvalitete studija te materijalnih prilika studenata. Jedan od vođa prosvjeda, student Miha Kordiš iz aktivističke organizacije "Mi smo sveučilište", izjavio je nakon što su studenti zauzeli nekoliko dvorana za predavanja i obratili se studentima i profesorima, da studenti zahtijevaju više utjecaja na ono što se događa na fakultetu, bolji sustav stipendiranja i besplatan studij na svim stupnjevima. Izrazio je i kritike na račun provedbe bolonjske reforme, ocijenivši da nije uspjela, nego je smanjila kvalitetu nastave i povećala obveze studenata. Organizatori prosvjeda naveli su da se zalažu i za "demokratizaciju sveučilišta u cjelini" te pozvali da im se priključe i studenti na drugim fakultetima.Upozoravaju i na komercijalizaciju studijskih programa, probleme nedostatnog prostora na fakultetima i slične probleme.