Gospodarska budućnost temelji se na inovacijama i poslovnoj učinkovitosti koja omogućuje veću konkurentnost time i ostvarenje više prihoda i mogućnosti za veća ulaganja u dodatno obrazovanje i usavršavanje. Školovanje treba osposobljavati i omogućavati stjecanje znanja i vještina, a ne samo fakata, istaknuo je predsjednik Udruge inovatora Hrvatske Stjepan Car.
Govoreći o ulozi sveučilišta u transferu inovacija i tehnologija Miljenko Šimpraga (HSLS) s Veterinarskog fakulteta iznio je podatak da se u Hrvatskoj godišnje izdvajalo oko 150 milijuna kuna za znanstvene projekte, ali da njihovi rezultati nisu dovoljno primjenjivani u gospodarstvu za razliku od prakse u Europskoj uniji gdje postoje i posebni fondovi koji financiraju takve transfere. Sveučilište bi, uz obrazovnu, trebalo imati i inovativnu funkciju i čvršće se povezivati s gospodarstvom i omogućiti njegov brži i snažniji razvoj, naglasio je Šimpraga.
U vezi s obrazovanjem odraslih Damir Matković iz Hrvatske zajednice pučkih otvorenih učilišta ustvrdio je da je ono ključno za daljnji razvoj gospodarstva i da treba dati potrebne vještine i znanja koja trebaju biti certificirana. Osvrnuvši se na lošu obrazovnu strukturu i da tek 20 posto studenata završi fakultet, Matković je upozorio je da su u odnosu na 2004. u prošloj i ovoj godini izdvajanja za znanosti prepolovljena.
Što se tiče utjecaja politike na obrazovanje i znanost nekadašnji državni tajnik za znanost Dražen Vikić Topić kazao je kako je on neizbježan i neminovan, ali da treba biti na opće dobro. Politika ne zna što bi sa znanjem i obrazovanjem, ocijenio je Vikić Topić zauzevši se za provedbu reformi koje neće biti crno-bijele te za izdvajanje više novca za znanost.
Vilim Ribić iz Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja u ironičnom i, kako je i sam rekao, pomalo bezobraznom izlaganju o promjeni zakonske regulative u obrazovanu i znanosti rekao je da je odlučio "okrenuti pilu naopako" i da je protiv mijenjanja zakona, iako je do sada bio upravo izričito za promjenu. U Hrvatskoj nije moguće artikulirati opći i zajednički interes na prihvatljv i konstruktivan način, ocijenio je Ribić ustvrdivši da su zakoni donošeni protivno interesu akademske zajednice.