CANNES - Odbor za financijsku stabilnost (FSB) identificirao je u početnoj fazi 29 banaka čija bi propast poljuljala stabilnost svjetskog financijskog sustava, a na popisu su se našli talijanski UniCredit i francuski Societe Generale. Na popisu banaka predstavljenih čelnicima skupine G20 na prošlotjednom summitu u Cannesu našlo se 17 europskih, osam američkih i samo četiri azijske banke. Skupina europskih obuhvaća, uz UniCredit, Societe Generale, Deutsche Bank i Commerzbank, i Banque Populaire CdE, Barclays, BNP Paribas, Credit Suisse, Dexiju, Credit Agricole, HSBC, ING Bank, Lloyds, Nordeu, Royal Bank of Scotland, Santander i UBS. U Americi FSB je izdvojio Bank of America, Bank of New York Mellon, Citigroup, Goldman Sachs, JP Morgan Chase, Morgan Stanley, Wells Fargo i State Street. Među azijskim zajmodavcima FSB je izdvojio Bank of China, Mitsubishi UFJ FG, Mizuho FG i Sumitomo Mitsui FG. Novi baselski propisi traže od svih banaka da povećaju udio najkvalitetnijeg kapitala na najmanje sedam posto riziku prilagođene imovine. Popis će se razmatrati i po potrebi mijenjati jednom godišnje, u studenom, a novi postroženi standard o kvalitetnom kapitalu primjenjivat će se od studenog 2014.
RIM/ZAGREB - Dužnosnik Europske središnje banke (ECB) upozorio je Italiju da bi banka mogla prestati kupovati talijanski dug ako vlada u Rimu ne usvoji financijske reforme koje je obećala. U intervjuu za nedjeljno izdanje talijanskog lista La Stampa član upravnog vijeća ECB-a Yves Mersch upozorio je Italiju na mogući prekid otkupa talijanskih obveznica. ECB je prije tri mjeseca pokrenuo program otkupa državnih obveznica posrnulih članica, ali sada upozorava da ih neće unedogled kupovati. "Ako vijeće ECB-a zaključi da uvjeti zbog kojih su se odlučili na kupovinu obveznica više nisu zadovoljeni, slobodno je u svakom trenu promijeniti takvu odluku. Svo vrijeme o tome raspravljamo", poručio je Mersch u intervjuu za La Stampu. Upozorenje Italiji stiglo je i iz Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). Njegova čelnica Christine Lagarde ocijenila je da planiranim talijanskim reformama proračuna nedostaje vjerodostojnosti. "Svaka tri mjeseca ići ćemo u posjet Italiji. Provjeravat ćemo ispunjava li obećane reforme. Ne bude li ih provodila, jasno ću to kazati", upozorila je Lagarde u razgovoru za BBC. Pojačani nadzor provedbe tamošnjih reformi najavila je i Europska komisija.
RIM - Italija se ponovo našla pod pritiskom tržišta u ponedjeljak kada su joj troškovi zaduživanja dosegnuli najvišu razinu otkad je uveden euro. Prinosi na desetogodišnje državne obveznice skočili su u ponedjeljak za dodatna 0,33 postotna boda, na 6,58 posto, što je njihova najviša razina od uvođenja eura. Italija je treće po veličini gospodarstvo eurozone a njezin javni dug iznosi 120 posto BDP-a i sve više zabrinjava ulagače u okolnostima dužničke krize u eurozoni. Novi pritisci na tržištima novca dodatno su poljuljali ionako nestabilnu vladu Silvija Berlusconija pa rastu i izgledi za prijevremene izbore.
LUXEMBOURG - Promet u europskoj maloprodaji smanjio se u rujnu u odnosu na prethodni mjesec, za 0,7 posto u eurozoni, te za 0,3 posto u Europskoj uniji, ukazujući na pojačanu štednju europskih građana u uvjetima sve teže dužničke krize, pokazuju podaci statističkog ureda EU-a. U kolovozu promet je po revidiranim podacima uvećan za blagih 0,1 posto u eurozoni dok je u 27-članom EU stagnirao. Na godišnjoj razini promet se u rujnu smanjio za 1,5 posto u 17-članoj eurozoni, dok je u EU27 bio niži za 0,8 posto, pokazuju podaci Eurostata. Među zemljama članicama Unije za koje postoje raspoloživi podaci na mjesečnoj je razini promet u maloprodaji porastao u devet zemalja, smanjen u njih jedanaest, a ostao nepromijenjen u Estoniji i Litvi. U odnosu na prošlogodišnji rujan među članicama za koje postoje dostupni podaci obujam prometa u maloprodaji je porastao u deset, a pao je u njih jedanaest.
FRANKFURT - Udjeli obveznica izdanih od banaka u Europskoj uniji koji su u posjedu europskih osiguravatelja zasad ne zabrinjavaju previše regulatore, kazao je za njemački tisak čelnik regulatora EU-a za sektor osiguravatelja. Osiguravatelji su najveći ulagači u obveznice banaka, a Europski regulator za osiguranje i mirovinsko osiguranje (EIOPA) istražuje potencijalne osjetljive kanale između dva sektora kojima bi se mogla proširiti financijska kriza. "Dosad nismo uočili velike osjetljivosti u tom području", kazao je Gabriel Bernardino u intervjuu za njemački Handelsblatt. Dodao je kako su ulaganja osiguravatelja dobro diversificirana. Napomenuo je također da će se osiguravatelji uspješno nositi s dogovorenim otpisom 50 posto vrijednosti obveznica grčke države koje su u posjedu privatnog sektora, istaknuvši kako takav otpis neće prouzročiti probleme njihovoj stabilnosti. Upitan o eventualnim posljedicama po osiguravatelje u slučaju da Grčka proglasi bankrot, Bernardino je odgovorio kako takav scenarij nisu razmatrali. Minimizirao je i prijetnju prelijevanja krize na Španjolsku, Portugal i Italiju.
ZAGREB/MOSKVA - Zemlje BRICS-a spremne su sudjelovati u naporima za stabilizaciju stanja u eurozoni, a među tim naporima je i davanje zajmova kroz Međunarodni monetarni fond (MMF), izjavio je u Moskvi šef ruske diplomacije Sergej Lavrov. "Mi znamo da zemlje članice EU-a žele pozvati druge velike države da sudjeluju u naporima za stabilizaciju. To pitanje, uključujući i mogućnost financiranja određenih članica Unije, razmatralo se ovih dana kada su čelnici zemalja BRICS-a sastali na marginama summita G-20", rekao je Lavrov. "Postoji takva mogućnost. Naše zemlje bit će spremne sudjelovati u zajedničkim naporima, među kojima je i davanje zajmova kroz kanale koji postoje u MMF-u", istaknuo je. BRICS okuplja Brazil, Rusiju, Indiju, Kinu i Južnoafričku Republiku. Lavrov je dao tu izjavu prije predviđenog susreta između čelnice MMF-a Christine Legarde i ruskog predsjednika Dmitrija Medvedeva u Moskvi.
PEKING - Vodeći dužnosnik kineskog stabilizacijskog fonda optužio je Europu da je indolentna, upozorivši da će se kineska ulaganja temeljiti na financijskim prinosima. Jin Liqun, predsjedatelj nadzornog odbora China Investment Corp.-a (CIC), vrijednog 400 milijardi dolara, oštro je kritizirao europske sustave socijalne skrbi, naglasivši da Europa mora početi rješavati svoje probleme kako bi privukla vanjska ulaganja. Jin, inače bivši pomoćnik kineskog ministra financija, naglasio je da će Peking razmisliti o ulaganjima u Europu, ali je dodao da će se odgovarajuća odluka temeljiti na vjerojatnim prinosima na ulaganja. Europski čelnici pozvali su Kinu da ulaže u europski krizni fond (EFSF) kako bi pomogla regiji da prevlada dužničku krizu.
ZAGREB/MOSKVA - Rusija će učiniti sve što je u njezinoj moći kako bi ubrzala proces prijelaza na bezvizni režim s Europskom unijom, izjavio je u ponedjeljak u Moskvi ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov nakon razgovora sa svojim irskim kolegom po dužnosti Eamonom Gilmoreom. "Prijelaz na bezvizni režim je na dnevnom redu odnosa između Rusije i Europske komisije", rekao je Lavrov, a prenose ruski mediji. "Koordinirali smo popis zajedničkih koraka koje moramo napraviti s našim europskim partnerima kako bi stvorili sve potrebne uvjete za prijelaz na bezvizni režim", istaknuo je. "Nadam se da će taj popis biti odobren idućeg mjeseca na summitu Rusija-EU koji će se održati u Bruxellesu", dodao je Lavrov. Po njegovim riječima, sporazume o bezviznom režimu, kada budu sklopljeni, morat će zatim razmotriti nacionalne vlade i parlamenti EU-a.
BERLIN - Čelnici Rusije i Njemačke u utorak će svečano pustiti u rad kontroverzni plinovod Sjeverni tok kojim će se ruski plin isporučivati zapadnoj Europi. Njemačka kancelarka Angela Merkel i ruski predsjednik Dmitrij Medvedev predvode popis uzvanika na kojem su i premijeri Francuske i Nizozemske Francois Fillon i Mark Rutte te europski povjerenik za energetiku Guenther Oettinger. Svečanost će se održati u sjeveroistočnom njemačkom gradu Lubminu. Plinovod dug 1.224 kilometra prenosit će 55 milijardi prostornih metara plina na godinu najmanje četvrt stoljeća, što je dovoljno za opskrbu 26 milijuna kućanstava, priopćio je Sjeverni tok. Konzorcij projekta vrijednog 7,4 milijarde eura čine ruski Gazprom, njemački BASF i EON, nizozemski Gasunie i francuski GDF Suez.
DUBLIN - Irska niskobudžetna aviokompanija Ryanair izvijestila je o 23-postotnom rastu dobiti u drugom poslovnom tromjesečju, te najavljuje i bolje poslovne rezultate za cijelu godinu no što se do sada očekivalo usprkos gospodarskoj krizi u Europi. Irski avioprijevoznik ostvario je 463 milijuna eura dobit prije poreza u tromjesečju do 30. rujna. Očekuju također da će im godišnja dobit biti 10 posto iznad prethodno ciljane. Viši prihodi po putniku pomogli su amortizirati visoke troškove goriva, napominju u Ryanairu. Dobit je u proteklom tromjesečju povećana unatoč "gospodarskoj krizi u Europi", napominje O'Leary. Financijski direktor Ryanaira Howard Millar potvrdio da je da "do sada nisu vidjeli nikakav utjecaj recesije". Avioprijevoznik je također potvrdio da će tijekom zime prizemljiti do 80 zrakoplova zbog visokih cijena nafte, kao što je i najavio ove godine.
BERLIN/ZAGREB - Njemačka turistička agencija Tui zatražila je od hotela u Grčkoj da potpišu nove ugovore u kojima će utanačiti kako će plaćati svoje račune ukoliko Grčka izađe iz eurozone i počne koristiti novu valutu. Glasnogovornik agencije potvrdio je da su poslali pisma hotelijerima nakon što je njihov sadržaj objavljen u njemačkom listu Bild. U pismu Tui navodi da ima pravo plaćati u bilo kojoj valuti koja je u uporabi. U Grčkoj turističkoj zajednici upozoravjau da hotelijeri neće pristati na to. "Ako euro više neće biti u upotrebi, Tui ima pravo platiti iznos u novoj valuti. Valutni tečaj bit će utvrđen prema onome koji odredi vlada", stoji u pismu koje je objavio Bild. Andreas Andreadis, predsjednik Grčke turističke zajednice, rekao je pak za Bild da Tui ne može prisiliti hotelijere da potpišu takav ugovor. Prošle je godine Grčku posjetilo više od dva milijuna Nijemaca, koji su tako bili najbrojniji turisti u krizom uzdrmanoj zemlji.
TORONTO - Tvrtka Mint objavila je novu aplikaciju za iPad koja bi korisnicima trebala pomoći u vođenju osobnih financija i financijskom planiranju. Aplikacija stvara korisnikov profil skupljanjem i kategoriziranjem podataka s njegovih računa, te podataka o njegovim zajmovima i hipotekama. Podaci se prikazuju u lijepim grafikonima koji daju uvid u ukupno financijsko stanje, preostale obveze i navike trošenja u raznim kategorijama, od hrane i izlazaka, do kupnje, kina i putovanja. "Posjeti restoranima i kupnja dvije su kategorije troškova koje će ljudi prve srezati", kaže Aaron Forth, potpredsjednik i glavni direktor grupe Intuit Personal Finance, koja je vlasnik Minta. Aplikacija pruža i detaljne informacije o potrošnji. Korisnik može istražiti kako stoji s mjesečnim proračunom, ili koje su transakcije dovele do neobično visoke potrošnje za hranu i izlaske u prošlome mjesecu. Korisnik prima i obavijesti o tome kad je iskočio iz proračuna, a dobiva i osobne podsjetnike te financijske savjete.
LONDON - Euro je oslabio prema dolaru u ponedjeljak na međunarodnim tržištima, pod pritiskom straha od mogućeg širenja krize na Italiju koju čeka glasovanje o javnim financijama u parlamentu, dok je švicarski franak pogođen spekulacijama o daljnjim potezima središnje banke kako bi se obuzdao njegov uzlet. Euro je tako tijekom dana prema dolaru oslabio 0,8 posto, na 1,3688 dolara. U odnosu na franak poskočio je pak 1,2 posto i njime se trgovalo po 1,2346 franaka. Dolar je također poskočio prema franku, za gotovo 1,5 posto na 89,74 centima. Prema jenu je bio na manjem gubitku, te se njime trgovalo na razini od oko 78 jena. Švicarski franak potonuo je prema euru i dolaru nakon što je predsjednik švicarske središnje banke (SNB) Phillip Hilderbrand ustvrdio da je franak i dalje precijenjen u odnosu na euro. Te su izjave obnovile spekulacije da bi SNB mogao podići minimalni tečaj eura od 1,2 franka.
TOKYO - Na azijskim se burzama jutros trguje oprezno jer ulagači nisu sigurni da će se Grčka izvući iz krize, premda su u nedjelju vladajuća stranka i oporba postigle sporazum o novoj koalicijskoj vladi koja bi trebala spriječiti bankrot te članice eurozone. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks jutros oslabio 0,4 posto, dok su cijene dionica u Hong Kongu, Australiji, Singapuru, Južnoj Koreji i Šangaju skliznule između 0,2 i 0,5 posto. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je na gubitku 0,2 posto. Na azijskim burzama se jutros trguje oprezno, premda analitičari kažu da se situacija u Grčkoj kreće u dobrom smjeru. No, to ne kažu i za Italiju.
NEW YORK - U fokusu ulagača na Wall Streetu bit će ovoga tjedna novi čin grčke dužničke drame u kojoj bi nova koalicijska vlada trebala započeti proces ratifikacije međunarodne pomoći od 130 milijardi eura. Nakon četiri tjedna neprestanog rasta, Dow Jones indeks pao je prošloga tjedna 2 posto, na 11.983 boda, dok je S&P 500 potonuo 2,5 posto, na 1.253 boda, a Nasdaq indeks 1,9 posto, na 2.686 bodova.Pozitivno na tržište djeluju dobri makroekonomski podaci u SAD-u. Premda je u petak objavljeno da je broj zaposlenih u listopadu porastao nešto manje nego što se očekivalo, situacija na tržištu rada ponešto se poboljšala. Stopa nezaposlenosti pala je s 9,1 na 9 posto, najnižu razinu u šest mjeseci. Sezona objave poslovnih rezultata američkih kompanija u trećem tromjesečju iznad je očekivanja.