Oko polovice od 83 praćena darivatelja jetara žalilo se tri ili više godina nakon operacije na tegobe - od bolova i probavnih smetnja do depresije - no gotovo svi su kazali kako bi to opet učinili, objavio je tim sa sveučilišne bolnice u Essenu u časopisu Annals od Surgery.
Od ispitanika 31 posto žalilo se na tegobe poput proljeva ili osjetljivosti na masnu hranu, oko 10 posto na vraćanje želučanog sadržaja u jednjak, a manji broj je osjećao nelagodu na mjestu reza ili u području rebara. Tri darovatelja su zapadala u razdoblja teške depresije, od kojih je u dva slučaja bila potrebna hospitalizacija. U jednog se darivatelja postojeća psorijaza pogoršala.
Transplantacije jetara s živih donatora imaju prednost jer se ona obavlja kad je to najbolje za osobu kojoj se jetra presađuje. U postupku se uklanja režanj jetara, a preostali dio jetara obnavlja se unutar dva mjeseca i dosegne punu veličinu.
Prosječna dob donatora u Njemačkoj je 36 godina.
Autori istraživanja upozoravaju da postoji rizik tegoba koje se mogu kontrolirati primjerice poboljšanjima u kirurškim tehnikama i psihološkom potporom darovateljima nakon operativnog zahvata.